{"id":13529,"date":"2022-04-07T12:22:31","date_gmt":"2022-04-07T10:22:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13529"},"modified":"2022-06-17T14:40:27","modified_gmt":"2022-06-17T12:40:27","slug":"epidemija-bolesti-covid-19-utjecaj-na-zastitu-ljudskih-prava-ijednakost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/epidemija-bolesti-covid-19-utjecaj-na-zastitu-ljudskih-prava-ijednakost\/","title":{"rendered":"Epidemija bolesti COVID 19: Utjecaj na za\u0161titu ljudskih prava i jednakost"},"content":{"rendered":"
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021.<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji. <\/a><\/em>Vi\u0161e o utjecaju epidemije doznajte u na\u0161em posebnom izvje\u0161\u0107u \u201eUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost \u2013 preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize<\/a>\u201c, koje smo Hrvatskom saboru predali u svibnju 2022.<\/em><\/h6>\r\n
\r\n
[pullquote]Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/span>
– Upravljanje epidemijom<\/a><\/span>
– COVID potvrde – pritu\u017ebe gra\u0111ana i odluka Ustavnog suda<\/a><\/span>
– Informiranost gra\u0111ana i prevencija bolesti COVID-19<\/a>[\/pullquote]<\/span><\/h5>\r\n

2021. su, kao drugu godinu pandemije, obilje\u017eile brze i intenzivne promjene, kako samog virusa tako i mjera suzbijanja epidemije. Po\u010detkom godine pojavilo se dugo i\u0161\u010dekivano cjepivo, no ubrzo ga nije bilo dovoljno za sve zainteresirane.<\/p>\r\n

U pritu\u017ebama je bilo vidljivo nepovjerenje i strah od nuspojava cjepiva, a krajem godine se pojavom omikron soja smanjila u\u010dinkovitost za\u0161tite. Osim cijepljenja, prijepore su nastavile izazivati mjere suzbijanja epidemije, posebno uvo\u0111enje tzv. COVID potvrda, \u010dije je posjedovanje, uz mogu\u0107nost drugih dokaza testiranja\/cijepljenja\/preboljenja, bilo potrebno za ostvarenje cijelog niza prava, posebno nakon \u0161to su u studenom uvedene za pristup svim javnopravnim tijelima.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

\"\" Epidemija je tako i u 2021. godini imala izuzetno velik u\u010dinak na svakodnevni \u017eivot svih gra\u0111ana i na u\u017eivanje ljudskih prava, ponajvi\u0161e onih najranjivijih, stoga smo na (potencijalne) ugroze ljudskih prava, sloboda i jednakosti reagirali upu\u0107ivanjem preporuka Vladi RH i ostalim nadle\u017enim tijelima kao i podizanjem svijesti o ljudskim pravima u ovom kontekstu.<\/p>\r\n

U studenom 2021. godine objavili smo Pravnu analizu \u2013 Nove mjere suzbijanja epidemije COVID-19: I za\u0161tita i ograni\u010davanje prava<\/a>. Pri tome, va\u017eno je prepoznati kako za\u0161tita ljudskih prava u slu\u010daju epidemije uklju\u010duje i ograni\u010denja, koja moraju biti u skladu s Ustavom i me\u0111unarodnim pravnim okvirom.<\/p>\r\n\r\n

Kako su se posljedice epidemije osjetile u gotovo svim podru\u010djima \u017eivota, detaljniji pregled izazova s kojim su se gra\u0111ani susretali nalazi se u dijelovima ovog Izvje\u0161\u0107a koja se odnose ili na ostvarivanje pojedinih ljudskih prava ili podru\u010dje diskriminacije ili u odnosu na pojedine ranjive skupine.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

\u00a0<\/h3>\r\n

<\/a>Upravljanje epidemijom<\/strong><\/h3>\r\n

Obveza dr\u017eava koja proizlazi iz me\u0111unarodnih i regionalnih dokumenata za za\u0161titu ljudskih prava je za\u0161tititi \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana. U isto vrijeme, sve mjere kojima se ograni\u010davaju ljudska prava islobode moraju biti razmjerne (proporcionalne), odnosno imati legitiman cilj, biti nu\u017ene i primjerene za postizanje toga cilja i sagledane s obzirom na u\u010dinak koji mogu imati na razli\u010dite grupe i pojedince u dru\u0161tvu, kao i biti vremenski ograni\u010dene na ispunjavanje cilja.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Pritom, RH se za upravljanje krizom opredijelila za model koji je izabrala i ve\u0107ina drugih zemalja, a to je dono\u0161enje mjera u okviru postoje\u0107ih zakona, bez progla\u0161avanja izvanrednog stanja. Budu\u0107i da su sva pitanja povezana s epidemijom bila regulirana temeljem postoje\u0107ih zakona \u2013 Zakona o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti (ZoZPZB) i Zakona o sustavu civilne za\u0161tite (ZoSCZ), ograni\u010denja ljudskih prava i sloboda temeljila su se na \u010dlanku 16. Ustava.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Kao i ranije, to je izazivalo kritike i rasprave u smjeru potrebe primjene \u010dl. 17. Ustava, odnosno ograni\u010denja pojedinih prava i sloboda temeljem odluka donesenih dvotre\u0107inskom ve\u0107inom zastupnika Hrvatskog sabora, no o ovoj dilemi se Ustavni sud o\u010ditovao jo\u0161 2020. godine. Tada je, uz pet izdvojenih mi\u0161ljenja, ocijenio kako Ustav ne nala\u017ee Hrvatskom saboru da zakone i odluke\/mjere kojima se ograni\u010davaju temeljna ljudska prava i slobode donosi isklju\u010divo temeljem \u010dl. 17. Ustava, odnosno kako je odluka o primjeni \u010dlanka 16. ili 17. u isklju\u010divoj domeni HS.<\/p>\r\n

Pritom, iako izdvojena mi\u0161ljenja nemaju pravnu snagu, va\u017ean su doprinos pravnoj raspravi o ograni\u010denjima ljudskih prava. Prema ZoSCZ, Sto\u017eer civilne za\u0161tite RH (SCZ RH) donosi odluke i upute koje provode svi sto\u017eeri civilne za\u0161tite JLP(R)S, a mo\u017ee donositi odluke i za pojedine dijelove RH, ovisno o epidemiolo\u0161koj slici i na prijedloge \u017eupanijskih sto\u017eera. U 2021. godini SCZ RH je donio sveukupno 211 odluka i njihovih izmjena. One su \u010desto bile popra\u0107ene otporom gra\u0111ana i propitivanjem njihove svrsishodnosti, u\u010dinkovitosti, a poneke i ustavnosti, pa je tako i tijekom 2021. godine Ustavni sud razmatrao prijedloge za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka Sto\u017eera, kao i izmjena ZoSCZ-a i ZoZPZB-a.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Najzna\u010dajnija zakonodavna izmjena bila je izmjena ZoZPZB-a iz prosinca, nakon odluke o uvo\u0111enju tzv. COVID potvrda u sva javnopravna tijela. \"\"Izmjenama ZoZPZB-a uvedena je sigurnosna mjera obveze predo\u010denja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u odre\u0111ene prostore, propisana je obveza odgovornim osobama u javnopravnim tijelima da osiguraju provedbu ove sigurnosne mjere i njihova prekr\u0161ajna odgovornost ako to ne u\u010dine, kao i ovlasti sanitarnih inspektora DIRH-a u provo\u0111enju ove mjere.<\/p>\r\n

Tom prilikom upozorili smo na razli\u010ditu lista adresata na koje se ZoZPZB odnosi i koji su obvezni osigurati provo\u0111enje mjera za za\u0161titu pu\u010danstva od zaraznih bolesti u odnosu na obveznike prema tada va\u017ee\u0107im odlukama Sto\u017eera, a predlo\u017eili smo i jasno javno komunicirati na koje se to\u010dno adresate koje obveze odnose.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Krajem godine dvije inicijative pokrenule su inicijativu za prikupljanje potpisa za organizaciju referenduma, s ciljem ukidanja COVID potvrda i promjene u na\u010dinu upravljanju epidemijom, odnosno dono\u0161enje odluka u Saboru dvotre\u0107inskom ve\u0107inom, umjesto od strane SCZ. Inicijativa je uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa za odluku Hrvatskog sabora o raspisivanju referenduma, no prema najavama, mogu\u0107e je da \u0107e Hrvatski sabor zatra\u017eiti od Ustavnog suda ocjenu jesu li predlo\u017eena referendumska pitanja u skladu s Ustavom, no kona\u010dna odluka o tome nije poznata u trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a.<\/p>\r\n

Vezano uz ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja, prilikom rasprava o prijedlogu novog Zakona o referendumu isticali smo kako bi bilo korisno razmotriti i eventualnu izmjenu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kako bi se omogu\u0107ilo da Ustavni sud ocjeni ustavnost referendumskog pitanja prije, a ne nakon prikupljanja potpisa. Time bi se, u slu\u010daju utvr\u0111enja da je referendumsko pitanje neustavno, izbjeglo bespotrebno tro\u0161enje sredstava inicijatora te smanjila polarizacija u dru\u0161tvu.<\/p>\r\n

<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

<\/a>COVID potvrde – pritu\u017ebe gra\u0111ana i odluka Ustavnog suda<\/strong><\/h3>\r\n

U 2021. godini na razini EU uveden je mehanizam digitalne potvrde EU-a o COVID-u, tzv. COVID potvrda, kao na\u010din ostvarivanja slobode kretanja me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama bez dodatnih ograni\u010denja poput karantene, a pravo na nju ostvarivali su gra\u0111ani koji su u odre\u0111enom roku cijepljeni ili su preboljeli ili su imali negativan test.<\/p>\r\n

Prema ovom modelu, u RH je od listopada uvedena posebna sigurnosna mjera obveznog predo\u010davanja COVID potvrde ili drugog odgovaraju\u0107eg dokaza za sve zaposlenike u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi te za dio pacijenata, dok je u studenom pro\u0161irena na \u010ditav javni i dr\u017eavni sektor. Cilj ovih mjera bio je spre\u010davanje daljnjeg rasta oboljelih i umrlih, kao i preoptere\u0107enosti zdravstvenog sustava, s obzirom da je tijekom jeseni bilje\u017een sve ve\u0107i broj oboljelih kojima je bila potrebna bolni\u010dka skrb.<\/p>\r\n

Uvo\u0111enje COVID potvrda izazvalo je novi val pritu\u017ebi gra\u0111ana, s obzirom da je njezino posjedovanje bio uvjet za ostvarenje temeljnih ljudskih prava \u2013 primjerice prava na zdravstvenu za\u0161titu, koja se ostvaruje i kroz specijalisti\u010dke preglede, te na ostvarenje cijelog niza prava koje gra\u0111ani mogu ostvariti samo fizi\u010dkim dolaskom u prostorije tijela i institucija obuhva\u0107enih uporabom COVID potvrda, kao i prava na rad zaposlenika u ovim sustavima. Neki su, odbijaju\u0107i se testirati, a bez cijeljenja ili ranijeg preboljena, dobili i otkaze ugovora o radu.<\/p>\r\n

<\/p>\r\n

\r\n

\u00a0<\/span>\u201eMoja 84 godina stara ujna \u017eivi sama u drugom gradu , ja ne mogu sada napustiti na pardana mjesto gdje boravim da joj pomognem. Problem je nastao jer ona nije cijepljena, <\/span>uglavnom zbog straha od nuspojava. <\/span><\/span><\/span><\/p>\r\n

Problem je pla\u0107anje ra\u010duna, ne mo\u017ee u\u0107i ni u Po\u0161tu ni <\/span>u FINU. Nije u stanju tra\u017eiti mjesta testiranja ili cijepljenja, a i toliko su redovi da je jedno i <\/span>drugo neizvedivo za nju u ovom momentu.\u00a0 <\/span><\/span><\/p>\r\n

Mo\u017ee do\u0107i do banke, ali pla\u0107ati ra\u010dune preko <\/span>banke zna\u010dilo bi samo na\u00a0 proviziju potro\u0161ila 200-300 kuna. \u0160to nije mala svota za <\/span>umirovljenika. Ako uzme taksi i tra\u017ei gdje se mo\u017ee cijepiti ili testirati i to \u0107e platiti oko te <\/span>svote ili vi\u0161e. Zdravlje joj je i ovako ugro\u017eeno, ograni\u010denjem kretanja i pristupa medicinskim <\/span>uslugama, a da ne govorim o koroni i gripi.\u201c<\/span><\/span><\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Povodom ovih mjera i njihovih mogu\u0107ih u\u010dinaka u Pravnoj analizi<\/a> smo i istaknuli kako je pravo na \u017eivot i zdravstvenu za\u0161titu zajam\u010deno Ustavom RH, dok Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi svakoj osobi omogu\u0107uje ostvarenje najvi\u0161e mogu\u0107e razine zdravlja uz obvezu brige o vlastitom zdravlju i neugro\u017eavanje zdravlja drugih. U situaciji progla\u0161ene epidemije zarazne bolesti, osobna odgovornost pojedinca \u010dak je i ve\u0107a, jer je to nu\u017eno za sprje\u010davanje \u0161irenja zaraze u zajednici te je potrebna poja\u010dana dru\u0161tvena odgovornost koja po\u010diva na principu solidarnosti.<\/p>\r\n

Pritom, uvo\u0111enje posebnih sigurnosnih mjera ne smije \u0161tetiti ostvarenju prava gra\u0111ana, primjerice na zdravstvenu za\u0161titu, niti djelovati odvra\u0107aju\u0107e za gra\u0111ane da potra\u017ee medicinsku pomo\u0107. Stoga je pozitivno \u0161to su navedene odluke omogu\u0107ile \u0161iri, ali i sigurniji pristup zdravstvenoj za\u0161titi i socijalnoj skrbi nego bi to bilo mogu\u0107e s isklju\u010divo COVID potvrdom, budu\u0107i da su predvi\u0111ale i druge odgovaraju\u0107e dokaze nepostojanja zaraze virusom.<\/p>\r\n

Oni su se pribavljali u obliku potvrde lije\u010dnika primarne zdravstvene za\u0161tite, izme\u0111u ostalog, i temeljem nalaza BAT-a i medicinske dokumentacije, a u podru\u010dju zdravstva pristup je bio omogu\u0107en i osobama koje nemaju odgovaraju\u0107e dokaze, ali bi odga\u0111anje pru\u017eanja zdravstvenih usluga naru\u0161ilo zdravlje. Gradiranjem ovih uvjeta nastojalo se voditi ra\u010duna o razmjernosti ovog ograni\u010denja u za\u0161titi zdravlja najugro\u017eenijih \u010dlanova dru\u0161tva i sprje\u010davanja \u0161irenja bolesti.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Gra\u0111ani su u pritu\u017ebama vezanima uz COVID potvrde propitivali i jesu li diskriminirani. U kontekstu ocjene povrede prava na jednakost va\u017eno je prepoznati kako se obveza posjedovanja COVID potvrde u javnosti nerijetko neosnovano poistovje\u0107uje s obvezom cijepljenja, za \u0161to nema upori\u0161ta u zakonu niti odlukama Sto\u017eera budu\u0107i da je cijepljenje tek jedan od tri na\u010dina dobivanja COVID potvrde, a obvezna imunizacija protiv bolesti COVID-19 nije uvedena.<\/p>\r\n

Dodatno, budu\u0107i da osobe koje ne ispunjavaju uvjete za izdavanje COVID potvrde ne predstavljaju homogenu skupinu, nije mogu\u0107e generalizirati prilikom utvr\u0111ivanja jesu li diskriminirane. Razli\u010dite situacije potrebno je pomnije analizirati s pravne strane, uzimaju\u0107i u obzir o kojem podru\u010dju \u017eivota i kojoj diskriminacijskoj osnovi je rije\u010d. Zbog mogu\u0107ih diskriminatornih u\u010dinaka u odre\u0111enim situacijama upozorili smo kako je potrebno osigurati fizi\u010dki i financijski dostupno testiranje osobama koje iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo i osobama lo\u0161ijeg imovnog stanja.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

\r\n

\u201eNa primjeru mog supruga koji se ne mo\u017ee cijepiti zbog mogu\u0107ih nuspojava sa njegovim zdravstvenim stanjem za koje nitko ne preuzima odgovornost, covid potvrda je mogu\u0107a samoda se dva puta tjedno testira o vlastitom tro\u0161ku. Suprug nije zaposlen u javnom i dr\u017eavnom <\/span>sektoru, ali zbog prirode svog posla svakodnevno ulazi u po\u0161tu i policiju i sli\u010dno, direktno mu <\/span>je ugro\u017eeno pravo na rad i osnovna egzistencija jer tro\u0161ak testiranja treba sam snositi.\u201c<\/span><\/span><\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Iako nije rije\u010d o diskriminaciji temeljem ZSD-a, pritu\u017ebe pokazuju da je dio gra\u0111ana trpio posljedice neujedna\u010denih kriterija po kojima se u ranijoj fazi epidemije bolest dijagnosticirala ili im je odre\u0111ivana mjera samoizolacije (poput potvr\u0111ivanja bolesti temeljem BAT testa ili temeljem kontakta s oboljelim \u010dlanom obitelji), zbog \u010dega, iako su bolest preboljeli, nisu ispunjavali uvjete za COVID potvrdu, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na zdravlje.<\/p>\r\n

COVID potvrde bile su i predmet razmatranja Ustavnog suda, koji je u prosincu odlu\u010divao o ustavnosti mjera obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 svih zaposlenika u zdravstvu i socijalnoj skrbi (U-II5417\/2021 i dr.), kao i obveznog testiranja pacijenata prilikom prijema u zdravstvenim ustanovama, trgova\u010dkim dru\u0161tvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i kod privatnih zdravstvenih radnika koji primaju pacijente (U-II-5571\/2021 i dr.).<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Predlagatelji su smatrali da je nametanjem obveze testiranja do\u0161lo do diskriminacije necijepljenih osoba jer se nisu trebale testirati sve osobe, nego samo necijepljene, zatim do ograni\u010denja prava na rad i povrede prava na za\u0161titu osobnih podataka, ograni\u010denja prava na zdravstvenu za\u0161titu te da se osporenim odlukama name\u0107e op\u0107a obveza cijepljenja. No, Ustavni je sud ocijenio da mjere doprinose ostvarenju legitimnog cilja jer smanjuju prijenos zaraze zaposlenih i pacijenata, odnosno korisnika socijalne skrbi na minimum, ali i da su nu\u017ene za spre\u010davanje unosa virusa u ove sustave.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Nadalje, iako nije obuhva\u0107eno izvje\u0161tajnim razdobljem, po\u010detkom 2022. godine Ustavni je sud odlukom i rje\u0161enjem U-II-7149\/2021 i dr. djelomi\u010dno odbio zahtjev 35 zastupnika Hrvatskog sabora i prijedloge nekolicine fizi\u010dkih i pravnih osoba iz 2021. godine, koji su smatrali da sigurnosne mjere iz Odluke o uvo\u0111enju COVID potvrda u javni i dr\u017eavni sektor, moraju biti donesene u parlamentarnoj proceduri, odnosno u skladu s \u010dlankom 17. Ustava te da o ovim pitanjima Ustavni sud treba raspravljati na sjednici otvorenoj za javnost.<\/p>\r\n

Ustavni je sud smatrao kako podnositelji zahtjeva i predlagatelji zapravo tra\u017ee preispitivanje stajali\u0161ta o nu\u017enosti “aktiviranja” \u010dlanka 17. Ustava u okolnostima epidemije, a kako za to nema uvjeta s obzirom da nisu naveli nove okolnosti i razloge zbog kojih bi Ustavni sud trebao preispitati svoja ranija stajali\u0161ta. Ustavni je sud stava kako razmatrane odluke nesporno ispunjavaju uvjete zakonitosti i legitimnosti cilja, kao i da su prikladne, nu\u017ene i razmjerne cilju koji se \u017eeli posti\u0107i, a ujedno ne predstavljaju prekomjeran teret za njezine adresate. No istom je odlukom ukinuo iznimku iz osporavane Odluke, kojom se visokim u\u010dili\u0161tima ostavljala sloboda da sami odlu\u010duju o njenoj primjeni.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

<\/a>Informiranost gra\u0111ana i prevencija bolesti COVID-19<\/strong><\/h3>\r\n

Me\u0111u odlukama koje su izazvale najvi\u0161e nezadovoljstva gra\u0111ana zasigurno je ona o pro\u0161irenju uporabe COVID potvrda na \u010ditavi javni i dr\u017eavni sektor, kako zbog zna\u010dajnog ograni\u010denja prava, tako i zbog nedostatka informacija o njenom provo\u0111enju.<\/p>\r\n

Naime, od objave ove Odluke do po\u010detka njene primjene pro\u0161lo je tek nekoliko dana, zbog \u010dega smo se obratili Vladi i Sto\u017eeru, uz preporuku da se Odluka \u017eurno objavi i daju potpune i jasne upute o tome kako je provoditi. To nije ostavilo dovoljno vremena za pripremu, s obzirom da su te informacije bile potrebne gra\u0111anima \u010diji je cijeli niz prava ovisio o fizi\u010dkom dolasku na ova mjesta, kao i tijelima i ustanovama koji su Odluku morali provoditi i njihovim zaposlenicima koji su ju morali po\u0161tivati.<\/p>\r\n

Na nedostatak informacija ukazao je i Ustavni sud, kada je razmatraju\u0107i ustavnost ZoZPZB-a i ZoSCZ-a (U-I-5781\/2021 i dr.) istaknuo kako se u uvjetima pandemije od donositelja mjera o\u010dekuje da mjere ubudu\u0107e sadr\u017ee obrazlo\u017eenje na temelju kojeg \u0107e njihovi adresati, kao i javnost, biti upoznati s razlozima dono\u0161enja pojedine mjere, odnosno biti razvidno da je po\u0161tovano ustavno na\u010delo razmjernosti.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Uvo\u0111enje COVID potvrda jo\u0161 je jednom pokazalo koliko je gra\u0111anima nu\u017eno osigurati pravovremene informacije o cilju mjere, njezinom na\u010dinu provedbe, mogu\u0107im izuzetcima od primjene i posljedicama nepostupanja po mjeri, kako za zaposlenike, tako i za gra\u0111ane koji dolaze u ove sustave, \u0161to je u ovom slu\u010daju izostalo. Uz nepravovremeno dostupne informacije i izostanak obrazlo\u017eenja, zamjerke gra\u0111ana na upravljanje epidemijom proizlazile su i iz percepcije nelogi\u010dnosti pojedinih mjera, s obzirom da javnosti nisu bili poznati kriteriji za njihovo uvo\u0111enje ili ukidanje, niti je bio poja\u0161njen njihov epidemiolo\u0161ki u\u010dinak. Samim time javila se sumnja u njihovu opravdanost i u\u010dinkovitost kojoj su dodatno doprinosile kritike epidemiologa, ali i nekonzistentne i ponekad opre\u010dne informacije \u010dlanova Sto\u017eera.<\/p>\r\n

Ostvarenju cilja ve\u0107e procijepljenosti vjerojatno je mogla pomo\u0107i precizno planirana, ciljana i diverzificirana promocija cijepljenja, pripremljena na osnovu istra\u017eivanja glavnih razloga zbog kojih se gra\u0111ani ne odlu\u010duju cijepiti. Tako\u0111er, trebala je biti usmjerena na kanale koje prate oni kojima je potreban dodatan poticaj na cijepljenje i sadr\u017eavati jasne i vjerodostojne informacije o prednostima i rizicima cijepljenja, kako bi gra\u0111ani imali priliku donijeti informiranu odluku u svom zdravlju. Pri tome je otporima cijepljenju pomoglo i \u0161irenje la\u017enih vijesti i neto\u010dnih informacija, koje je kao rizik u borbi protiv epidemije prepoznala i EK.<\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

No, uz informiranje gra\u0111ana, nu\u017eno je bilo i pravovremeno osigurati tehni\u010dke preduvjete za realizaciju prava ili usluga. U suprotnom \u0107e se i dalje doga\u0111ati da \u010dak i kada je odaziv gra\u0111ana odgovaraju\u0107i, kakav je primjerice bio odaziv na cijepljenje nakon najave uvo\u0111enja COVID potvrda, provedba zastane zbog organizacijskih razloga. U konkretnom su slu\u010daju zbog toga tijekom jednog perioda gra\u0111ani imali pristup cjepivu tek nakon dugog \u010dekanja, koje je katkad podrazumijevalo stajanje vani na hladno\u0107i, ponekad i na ki\u0161i.<\/p>\r\n

\r\n

<\/p>\r\n

Utjecaj epidemije na ljudska prava i jednakost opisan je i u velikom dijelu drugih poglavlja Izvje\u0161\u0107a za 2021.: \u201cPravo na zdravlje<\/a>\u201d, \u201cPravo na rad<\/a>\u201d, \u201cDiskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>\u201d, \u201cPrava starijih osoba<\/a>\u201d, \u201cDiskriminacija temeljem dobi<\/a>\u201d, \u201cSocijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>\u201d, \u201ePravo na adekvatno stanovanje<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>\u201c, \u201eDiskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>\u201c, \u201cSloboda izra\u017eavanja<\/a>\u201d, \u201eJavno okupljanje\u201c, \u201ePravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava<\/a>\u201c i \u201eZatvorski sustav<\/a>\u201c.<\/p>\r\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2021., koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2022. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o utjecaju epidemije doznajte u na\u0161em posebnom izvje\u0161\u0107u \u201eUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost \u2013 preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize\u201c, koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":14062,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2043],"tags":[550,573,582,607,657,702,1825,1679,1827,1066,2024,1744,1833,1836,1897,1871,1851,1845,1852,1854,1855],"class_list":["post-13529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2021","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-zdravlje","tag-civilna-zastita","tag-covid-19","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-izvjesce-2021","tag-koronavirus","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-obrazovanje","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-pacijenti","tag-radnici","tag-sloboda-kretanja","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanari","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13529"}],"version-history":[{"count":28,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13529\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14525,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13529\/revisions\/14525"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}