{"id":13455,"date":"2022-04-01T16:26:22","date_gmt":"2022-04-01T14:26:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13455"},"modified":"2022-06-15T14:36:35","modified_gmt":"2022-06-15T12:36:35","slug":"izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2021-analiza-i-ocjena-stanja-ljudskih-prava-i-jednakosti-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2021-analiza-i-ocjena-stanja-ljudskih-prava-i-jednakosti-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Izvje\u0161\u0107e za 2021. – analiza i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter predala je Hrvatskom saboru godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e za 2021. godinu<\/a>, u kojem daje analizu i ocjenu <\/strong>stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj, kao i 156 preporuka <\/strong>za pobolj\u0161anje prava gra\u0111ana<\/em><\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021. godinu<\/a>, kao opunomo\u0107enice Hrvatskog sabora za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda, sadr\u017ei analizu i ocjenu stanja za\u0161tite ljudskih prava i sloboda<\/strong> u Republici Hrvatskoj te analizu i ocjenu stanja vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih skupina. Uz analizu i ocjenu stanja, ovo Izvje\u0161\u0107e sadr\u017ei i 156 preporuka<\/strong>, koje su usmjerene otklanjanju uo\u010denih nedostataka i nepravilnosti <\/strong>koji dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava gra\u0111ana te Izvje\u0161\u0107e tako stremi doprinijeti za\u0161titi njihovih prava, posebice najranjivijih.<\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e se predaje u neizvjesnom vremenu vi\u0161estrukih kriza<\/strong>. Agresija na Ukrajinu ponovno je dovela rat na europsko tlo \u2013 Hrvatska solidarno prima raseljene osobe iz Ukrajine, no razli\u010dite mogu\u0107e posljedice ovog rata na Hrvatsku i njene gra\u0111ane su neizvjesne. Istovremeno, epidemija bolesti COVID-19, koja je promijenila \u017eivote posljednje dvije godine, utje\u010du\u0107i na pravo na zdravstvenu za\u0161titu, pravo na rad, pravo na javno okupljanje i druga te pristup javnopravnim tijelima, jo\u0161 uvijek traje. Napokon, i dalje su bolno prisutne i posljedice razornih potresa koji su 2020. pogodili dijelove Hrvatske i brojne gra\u0111ane ostavili bez doma, ali i pristupa javnim uslugama, pri \u010demu mnogi i sada \u017eive u kontejnerima koji nisu adekvatan dugotrajni smje\u0161taj. Pri tome su i epidemija i potresi dodatno razotkrili ili produbili i ranije postoje\u0107e, \u010desto dugotrajne strukturne probleme.<\/p>\n

U\u010dinkovit odgovor na ove istovremene ozbiljne krize tra\u017ei solidarnost i doprinos svih dionika koji, svatko u skladu sa svojom ulogom, mogu doprinijeti br\u017eem saniranju direktnih posljedica, rje\u0161avanju razotkrivenih strukturnih problema, ali i prevenciji mogu\u0107ih budu\u0107ih, odnosno upravljanju krizama u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e<\/a> je rezultat postupanja institucije pu\u010dke pravobraniteljice<\/strong> u skladu s Ustavom RH, Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja i Zakonom o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti, koji svi ure\u0111uju postupanje ove institucije. Tijekom godine postupali smo u 5.769 predmeta, a pri izradi Izvje\u0161\u0107a<\/a> prvenstveno su kori\u0161tena 4.562 novootvorena predmeta, koji govore o temama i problemima u 2021. godini, posebice 3.480 pritu\u017ebi gra\u0111ana odnosno predmeta otvorenih na vlastitu inicijativu. Upravo je uvid u pritu\u017ebe gra\u0111ana va\u017ean segment ovog Izvje\u0161\u0107a, a u \u017eelji da Hrvatski sabor i javnost i ovim putem \u010duju njihov autenti\u010dan glas, u Izvje\u0161\u0107u se navode i citati iz pojedinih pritu\u017ebi. Koristili smo i vlastita opa\u017eanja i zaklju\u010dke iz terenskih obilazaka<\/strong>: potresom pogo\u0111enih gra\u0111ana \u2013 njihovih domova, kontejnerskih naselja i kolektivnog smje\u0161taja; lokaliteta ekolo\u0161kih incidenata; romskih naselja; prihvatili\u0161ta za besku\u0107nike; prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje azila i drugih, kao i iz obilazaka policijskih postaja i pritvorskih jedinica, zatvora, tranzitno-prihvatnog centra za strance i jedne psihijatrijske ustanove u svojstvu Nacionalnog preventivnog mehanizma.<\/p>\n

Istovremeno, kako izvor informacija za Izvje\u0161\u0107e nisu samo pritu\u017ebe i na\u0161a postupanja, a kako bismo napravili sveobuhvatnu analizu stanja ljudskih prava i sloboda, zatra\u017eili smo i analizirali informacije iznimno \u0161irokog kruga dionika<\/strong>, pri \u010demu isti\u010demo brojne podatke zaprimljene od tijela dr\u017eavne uprave i drugih tijela. Kao institucija za za\u0161titu ljudskih prava i tijelo za jednakost zatra\u017eili smo i podatke od sveu\u010dili\u0161ta, instituta, sindikata, organizacija civilnog dru\u0161tva, strukovnih organizacija te crkava i vjerskih zajednica. Napokon, koristili smo i javno dostupne informacije me\u0111unarodnih dionika, poput tijela UN-a i Vije\u0107a Europe, EU i drugih, uklju\u010duju\u0107i istra\u017eivanja i izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n

Za razliku od izvje\u0161\u0107a brojnih drugih institucija koja se podnose Hrvatskom saboru, a koja su izvje\u0161\u0107a o radu, uloga ovog Izvje\u0161\u0107a<\/a> jest dati analizu i ocjenu stanja za\u0161tite prava i sloboda u RH. Njegov potencijal <\/strong>upravo je u tome \u0161to sadr\u017eava analizu pritu\u017ebi gra\u0111ana, kao i mnogobrojne podatke institucija RH, a uz njih i podatke civilnog dru\u0161tva, akademske zajednice i drugih dionika, te uz to i relevantne me\u0111unarodne izvore – sve na jednom mjestu.<\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a>Koncepcija Izvje\u0161\u0107a u odre\u0111enoj je mjeri promijenjena <\/strong>u odnosu na pro\u0161le godine. Primjerice, poglavlja su u ve\u0107oj mjeri strukturirana u odnosu na ljudska prava, umjesto na upravna podru\u010dja \u0161to je bio slu\u010daj do sada, za \u0161to se nadamo da \u0107e pomo\u0107i podizanju svijesti o ljudskim pravima i na\u010dinima njihove za\u0161tite. Nadalje, uz navo\u0111enje uo\u010denih problema i nedostataka, odmah se u tekstu isti\u010du i preporuke za rje\u0161avanje uo\u010denih problema, kako bismo na konstruktivan na\u010din doprinijeli njihovom rje\u0161avanju. U Izvje\u0161\u0107u se ove godine nalaze i nova poglavlja<\/strong> o pravu na dobro upravljanje, o braniteljima ljudskih prava i o utjecaju umjetne inteligencije na ljudska prava i jednakost, o postupanju ESLJP u odnosu na Republiku Hrvatsku te o platformskom radu. Ujedno je na druga\u010diji na\u010din nego do sada prikazana suradnja s institucijama<\/strong>, Hrvatskim saborom i nadle\u017enim tijelima, a ove godine po prvi puta donosimo i pregled svih javnih savjetovanja u kojima smo sudjelovali, kao dio preventivnog djelovanja i doprinosa kvaliteti propisa prije nego stupe na snagu, a za \u0161to se nadamo da \u0107e i podi\u0107i svijest o \u0161irini propisa i podru\u010dja koji imaju utjecaja na ljudska prava i jednakost.<\/p>\n

Gledano prema broju pritu\u017ebi, naj\u010de\u0161\u0107i razlozi zbog kojih su nam se gra\u0111ani obra\u0107ali u 2021.<\/strong> godini <\/strong>bili su sumnja da su diskriminirani, pritu\u017ebe na povredu prava na zdravstvenu za\u0161titu, radnih prava te pritu\u017ebe iz podru\u010dja pravosu\u0111a, \u0161to je sli\u010dan redoslijed kao i ranijih godina. Iako isto ne ukazuje nu\u017eno na podru\u010dja ili skupine koje imaju najvi\u0161e problema ili najte\u017ee probleme, svakako govori o percepciji gra\u0111ana o problemima te o ulozi institucije.<\/p>\n

Dominante teme u javnosti, ali i pritu\u017ebama gra\u0111ana i u 2021. godini bile su povezane s epidemijom i posljedicama potresa. Novi valovi zaraze i sojevi virusa te pojava cjepiva utjecali su na tijek i upravljanje epidemijom<\/strong>. Cijepljenje je, kao i brojne druge mjere upravljanja epidemijom, u 2021. zna\u010dajno polariziralo javnost, a znatan broj pritu\u017ebi gra\u0111ana izazvale su mjere obveze predo\u010denja tzv. COVID potvrda za pristup javnopravnim tijelima, odnosno ostvarenja prava koja zahtijevaju fizi\u010dki dolazak na ova mjesta.<\/p>\n

Dva podru\u010dja najte\u017ee pogo\u0111ena potresima<\/strong> \u2013 Zagreb i Sisa\u010dko-moslava\u010dka \u017eupanija \u2013 na suprotnim su krajevima ljestvice po ekonomskoj snazi, no njihovi stanovnici dijele iste potrebe \u2013 za sigurnim smje\u0161tajem i za brzom obnovom vlastitih domova. Pri tome je tzv. petrinjski potres podigao svijest o te\u0161kom socijalnom stanju i niskom stupnju infrastrukturnog razvoja ovog podru\u010dja. Kako je reakcija na potres ujedno i pitanje za\u0161tite ljudskih prava, njihova za\u0161tita je zada\u0107a i odgovornost svih nadle\u017enih tijela i svih razina vlasti. Na\u017ealost, kako vrijeme odmi\u010de i identificirani problemi su i dalje prisutni, opravdani su dojmovi stradalnika kako po pitanju za\u0161tite njihovih prava, posebno u pogledu obnove, nije u\u010dinjeno dovoljno.<\/p>\n

No i mimo potresa, za za\u0161titu prava na adekvatno stanovanje<\/strong> potrebno je donijeti Stambenu strategiju, koja bi adresirala potrebe razli\u010ditih skupina \u010dije su prava trenutno regulirana razli\u010ditim propisima, ali i prepoznati va\u017enost izgradnje nekretnina u javnom vlasni\u0161tvu za najam za \u0161iroki krug gra\u0111ana.<\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a>Pravo na zdravlje<\/strong> i ranije je bilo ugro\u017eeno strukturnim i godinama prisutnim problemima u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi, koje je epidemija dodatno istaknula. Ote\u017ean je tako od ranije pristup zdravstvenim uslugama, posebice stanovnika ruralnih podru\u010dja i otoka, a zabrinjavaju\u0107i su podatci o manjku lije\u010dnika i medicinskih sestara\/tehni\u010dara. Uslijed reorganizacije rada bolnica kao odgovora na velike brojeve (te\u0161ko) oboljelih od bolesti COVID-19 pod dodatnim su optere\u0107enjem bili lije\u010dnici i medicinsko osoblje, pacijenti \u010desto nisu mogli ostvariti ni po\u010detni kontakt s lije\u010dnicima obiteljske medicine, a tijekom godine su se odga\u0111ali preventivni pregledi i lije\u010denja drugih bolesti.<\/p>\n

Uz dugogodi\u0161nje probleme radnika kao \u0161to su zlouporabe ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, neisplate pla\u0107a, nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad, kr\u0161enje prava na dnevni i tjedni odmor, uznemiravanje na radnom mjestu, rad \u201ena crno\u201c i drugi, sna\u017eniju za\u0161titu vezano uz pravo na rad<\/strong> potrebno je osigurati i kad je u pitanju rad na daljinu, tj. rad od ku\u0107e. Izazov za zaposlene u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama bile su primjene odluka Sto\u017eera CZRH kojima su za zaposlene uvedene obveze testiranja ili posjedovanja COVID potvrde temeljem preboljenja ili cijepljenja, kao uvjeta za pristup radnom mjestu.<\/p>\n

U 2021. godini je u javnu raspravu upu\u0107en, a po\u010detkom 2022. i usvojen novi Zakon o socijalnoj skrbi. S obzirom na izostanak konsenzusa izme\u0111u struke koja ga provodi, akademske zajednice i predlagatelja ZSS-a, tek ostaje vidjeti kako \u0107e se novi model organizacije socijalne skrbi<\/strong> dalje odraziti na korisnike. To je va\u017eno i u kontekstu diskriminacije osoba slabijeg imovnog stanja, posebno u svjetlu najnovijih statisti\u010dkih podataka o riziku od siroma\u0161tva, kojemu su najvi\u0161e izlo\u017eena jedno\u010dlana ku\u0107anstva, posebno osobe starije od 65 godina (52,1%), dok su u zna\u010dajnoj mjeri izlo\u017eena i ku\u0107anstava koja \u010dine jedan roditelj i uzdr\u017eavana djeca (30,5%) i ku\u0107anstva s dvije odrasle osobe s troje ili vi\u0161e djece (23,1%).<\/p>\n

Gotovo svaka druga starija osoba<\/strong> u RH koja \u017eivi sama u riziku je od siroma\u0161tva. I dalje ne postoji registar ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, nije ograni\u010den broj ugovora koje mo\u017ee sklopiti jedan uzdr\u017eavatelj, a potrebno je ubrzati postupak raskida u slu\u010dajevima zloupotrebe istih. I dalje je prisutan kroni\u010dni manjak smje\u0161tajnih kapaciteta za starije, nije uveden institut njegovatelja za \u010dlanove obitelji koji brinu o svojim starima, a stanje u dijelu domova je zabrinjavaju\u0107e. Neki domovi za starije su i tijekom 2021. samoinicijativno korisnicima onemogu\u0107avali izlaske i posjete, a stacionarni korisnici \u010desto su umirali sami, bez opro\u0161taja s \u010dlanovima obitelji. Podatci o nasilju nad starijima se ne prikupljaju sustavno, nasilje \u010desto prolazi nesankcionirano, a starije osobe ostaju bez za\u0161tite.<\/p>\n

Mladima<\/strong> je pandemija i u 2021. godini utjecala na ostvarivanje prava na obrazovanje. Online<\/em> nastava u \u0161kolama i fakultetima svima je ote\u017eala pristup obrazovanju, \u0161to je posebno te\u0161ko pogodilo one ni\u017eeg socio-ekonomskog statusa.<\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a><\/strong><\/em>Pritu\u017ebama u podru\u010dju pravosu\u0111a <\/strong>gra\u0111ani su ukazivali na razne izazove s kojima su se susretali prilikom postupanja sudova i pravosudnih tijela. Razvidno je da nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obvezama u ovr\u0161nim postupcima<\/strong>, a te\u017eak socio-ekonomski polo\u017eaj ovr\u0161enika dodatno pogor\u0161avaju dugotrajne blokade ra\u010duna, a u nekim slu\u010dajevima i provedba ovrhe na primanjima i naknadama koje su zakonom od nje izuzete. Besplatna pravna pomo\u0107 nije bila pravovremena i dostupna.<\/p>\n

U pogledu slobode izra\u017eavanja<\/strong> jo\u0161 je uvijek vidljiv manjak razumijevanja pojmova slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje. U javnom prostoru bili su zastupljeni razli\u010diti oblici nezakonitog i neprihvatljivog izra\u017eavanja, kao i oni koji, iako vrije\u0111aju, \u0161okiraju ili uznemiruju, ne predstavljaju zakonom zabranjeno izra\u017eavanje. Prostor interneta, posebice dru\u0161tvenih mre\u017ea, i dalje je obilovao objavama i komentarima korisnika koji su, iz neznanja ili sakriveni iza pseudonima, distribuirali \u0161tetni sadr\u017eaj. Novi Zakon o elektroni\u010dkim medijima trebao bi prevenirati neprimjereni govor na portalima, no ne odnosi se na dru\u0161tvene mre\u017ee. Napadima su u vi\u0161e navrata bili izlo\u017eeni novinari, a prijetnja slobodi medija<\/strong> su i dalje bile tzv. SLAPP tu\u017ebe. Bila je vidljiva potreba za za\u0161titom gra\u0111ana od la\u017enih vijesti i dezinformacija.<\/p>\n

I dalje postoji diskrepancija izme\u0111u prava osiguranih normativnim okvirom i realizacije prava nacionalnih manjina<\/strong> u praksi. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju u Petom mi\u0161ljenju o Hrvatskoj<\/em>, objavljenom u lipnju 2021. godine, me\u0111u problemima istaknuo je nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u emisijama javne televizije, podzastupljenost pripadnika manjina me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u te neprovo\u0111enje propisa o uporabi manjinskih jezika i pisama.<\/p>\n

U pogledu diskriminacije<\/strong> gra\u0111ani su nam se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali smatraju\u0107i da su diskriminirani na osnovi rasne ili etni\u010dke pripadnosti, \u0161to je i do sada bila naj\u010de\u0161\u0107a osnova, a posebice su joj izlo\u017eeni pripadnici nacionalnih manjina, ponajvi\u0161e srpske i romske nacionalne manjine, kao i migranti. Zna\u010dajan je problem obrazovne segregacije koja je i dalje je prisutna pa se u potpuno etni\u010dki segregiranim razredima \u0161koluje petina romske djece u RH. Pripadnici srpske nacionalne manjine ukazivali su na pote\u0161ko\u0107e povezane s poslijeratnim naslje\u0111em, prvenstveno u smislu infrastrukture. Mjere za integraciju migranata ne razvijaju se sustavno ve\u0107 dulji niz godina, a novi Akcijski plan nije donesen.<\/p>\n

Glede zlo\u010dina iz mr\u017enje<\/strong> kroz 2021. godinu bilje\u017eimo nastavak blagog, ali dosljednog porasta broja kaznenih djela motiviranih mr\u017enjom, pri \u010demu su po\u010dinitelji naj\u010de\u0161\u0107e bili motivirani etnicitetom \u017ertve. Suzbijanju, progonu i statisti\u010dkom pra\u0107enju ovih kaznenih djela trebao bi pomo\u0107i Protokol o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje, donesen 2021. godine.<\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

Pravom na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/strong> bavili smo se kroz ispitne postupke i terenske posjete. Pritu\u017ebe po kojima smo postupali odnosile su se na one\u010di\u0161\u0107enje zraka, vode, tla, morskog okoli\u0161a, nepropisno gospodarenje otpadom, nedovoljnu za\u0161titu od buke i svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja, sumnju na pretjerano neioniziraju\u0107e zra\u010denje baznih stanica mobilnih operatera, devastaciju za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, kao i na doga\u0111aje uvjetovane klimatskim promjenama.<\/p>\n

Prijavitelji nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010di) <\/strong>kao tema bili su tijekom 2021. u ve\u0107em fokusu javnosti nego ranije. Prema obavijestima povjerljivih osoba koje nam dostavljaju ve\u0107ina prijava je ocijenjena neosnovanima dok su osnovane potom rije\u0161ene s poslodavcem ili proslije\u0111ene na postupanje tijelima nadle\u017enima prema sadr\u017eaju prijave. Dio poslodavaca, unato\u010d zakonskoj obavezi, jo\u0161 nije imenovao povjerljivu osobu. Prijave koje smo zaprimali kao tijelo nadle\u017eno za vanjsko prijavljivanje sadr\u017eavale su navode o razli\u010ditim nepravilnostima, pri \u010demu se u nekima ukazivalo na povezanost s koruptivnim kaznenim djelima. Tijekom 2021. primije\u0107en je pove\u0107an broj medijskih istupa osoba koje su ukazivale na razli\u010dita nezakonita postupanja u svojim, naj\u010de\u0161\u0107e biv\u0161im, radnim okru\u017eenjima.<\/p>\n

I ove godine u predmetima u kojima smo postupali bilo je va\u017eno uo\u010diti jesu li pri policijskom postupanju, <\/strong>posebice pri primjeni sredstava prisile, ista primjenjivana u mjeri ve\u0107oj od nu\u017ene za ostvarenje svrhe samog postupanja te da li ih se prestalo koristiti odmah po prestanku razloga zbog kojih su sredstva prisile bila uporabljena. Radi u\u010dinkovite za\u0161tite prava gra\u0111ana nu\u017eno je Povjerenstvu za rad po pritu\u017ebama, koje provodi gra\u0111anski nadzor nad radom policije, omogu\u0107iti u\u010dinkovit rad, kao i osigurati u\u010dinkovit unutarnji nadzor nad postupanjem policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n

Tijekom godine bili su ponovno prisutni navodi o \u201epush-backovima\u201c, kao i nasilju i poni\u017eavaju\u0107em postupanju prema iregularnim migrantima. Godinu su obilje\u017eile pojava snimke policijskog nasilja, ali i objave tijela Vije\u0107a Europe u odnosu na postupanja iz ranijih godina. Tako je Europski sud za ljudska prava, odlukom koja nije kona\u010dna, u predmetu o slu\u010daju pogibije \u0161estogodi\u0161nje djevoj\u010dice i u pogledu detencije njezine obitelji utvrdio niz povreda konvencijskih prava. Objavljeno je i izvje\u0161\u0107e Europskog odbora za spre\u010davanje mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja (CPT) temeljem informacija prikupljenih u ad hoc<\/em> obilasku RH tijekom 2020. godine. Uspostavljen je Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite.<\/p>\n

U zatvorskom sustavu<\/strong> i dalje je prisutan problem prenapu\u010denosti, koja je zabilje\u017eena u \u010dak 12 zatvora. Epidemija COVID-19 naglasila je postoje\u0107e probleme u zatvorskom sustavu. Zatvorenici se i nadalje naj\u010de\u0161\u0107e pritu\u017euju na neodgovaraju\u0107u zdravstvenu za\u0161titu. U najve\u0107em dijelu 2021. godine bile su iz epidemiolo\u0161kih razloga obustavljene zajedni\u010dke (grupne) aktivnosti. U Izvje\u0161\u0107u donosimo i rezultate anonimne ankete koju smo proveli u Zatvoru u Splitu o uvjetima izdr\u017eavanja kazne zatvora tijekom epidemije bolesti COVID-19.<\/p>\n

U psihijatrijskim ustanovama<\/strong> je potrebno uvjete uskladiti s me\u0111unarodnim i zakonskim standardima, u \u0161to smo se uvjerili u obilascima i postupaju\u0107i po pritu\u017ebama. Poseban je problem neinformiranost pacijenata nalaze li se na prisilnom smje\u0161taju ili su na njega dali pristanak. Nu\u017eno je osigurati postupanje u skladu s me\u0111unarodnim i zakonskim standardima, na svim psihijatrijskim odjelima vo\u0111enje odgovaraju\u0107e evidencije o primjenama sredstava prisile, kao i provo\u0111enje sustavnih edukacija zdravstvenih radnika o pravima osoba s du\u0161evnim smetnjama i primjeni mjera prisile.<\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

Me\u0111u novim temama o kojima ove godine izvje\u0161tavamo su i branitelji ljudskih prava<\/strong> \u0161to \u0107e, nadamo se, doprinijeti \u0161irenju uporabe ovog pojma koji je ve\u0107 za\u017eivio u europskom i globalnom kontekstu, a uklju\u010duje novinare, zvi\u017eda\u010de, organizacije civilnog dru\u0161tva, ali i nacionalne institucije za ljudska prava. Jo\u0161 nije usvojen Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva, premda je posljednji strate\u0161ki dokument istekao jo\u0161 2016. godine, niti Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.<\/p>\n

Po prvi puta izvje\u0161tavamo i o utjecaju umjetne inteligencije <\/strong>na ljudska prava i jednakost, koja je ve\u0107 sada u uporabi, a zasigurno \u0107e jo\u0161 zna\u010dajnije to biti i u budu\u0107nosti. RH jo\u0161 nije donijela strate\u0161ki dokument za razvoj umjetne inteligencije, \u010dije je dono\u0161enje bilo planirano do kraja 2019.<\/p>\n

Napokon, kao novinu posebice isti\u010demo poglavlje o pravu na dobro upravljanje<\/strong>. Budu\u0107i da je povjerenje gra\u0111ana u institucije RH nisko, kao i da nam vrlo \u0161irok mandat institucije kroz pritu\u017ebe gra\u0111ana omogu\u0107ava dobar uvid u probleme s kojima se gra\u0111ani suo\u010davaju, ove godine po prvi puta probleme gra\u0111ana u ostvarivanju prava na dobro upravljanje iznosimo kroz sustavan i sveobuhvatan pristup – u zasebnom poglavlju. Smatraju\u0107i da se povjerenje u institucije treba i mo\u017ee graditi kroz pove\u0107anje pristupa\u010dnosti, transparentnosti i u\u010dinkovitosti, probleme uo\u010dene u brojnim podru\u010djima objedinjeno analiziramo te za uo\u010dene probleme nudimo rje\u0161enja u obliku preporuka, provedba kojih bi vjerujemo pomogla vra\u0107anju i gradnji povjerenja u institucije.<\/p>\n

Kona\u010dno, kao institucija koja veliki dio rada zasniva na pritu\u017ebama gra\u0111ana, ovo Izvje\u0161\u0107e na\u010din je i preno\u0161enja njihovih iskustava i te\u0161ko\u0107a\u00a0 zastupnicima Hrvatskog sabora. Informacije iz tih pritu\u017ebi, uz brojne slu\u017ebene podatke koje navodimo i analiziramo, omogu\u0107uju nam da na pojedina\u010dnim primjerima identificiramo sustavne probleme, damo sliku stanja ljudskih prava i sloboda i preporuke za rje\u0161enja – a sve u funkciji pobolj\u0161anja prava gra\u0111ana u RH. <\/strong><\/p>\n

\u010citavo Izvje\u0161\u0107e <\/strong><\/em>pu\u010dke pravobraniteljice <\/strong><\/em>za 2021. godinu <\/strong><\/em>mo\u017eete preuzeti ovdje<\/a>.<\/strong><\/em><\/p>\n

\"Izvje\u0161\u0107e<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter predala je Hrvatskom saboru godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e za 2021. godinu, u kojem daje analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj, kao i 156 preporuka za pobolj\u0161anje prava gra\u0111ana Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2021. godinu, kao opunomo\u0107enice Hrvatskog sabora za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda, sadr\u017ei analizu […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":13456,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[414,432,550,572,597,605,607,629,700,701,2036,1679,2035,1826,1678,1829,2024,1865,1873,1836,1260,472,1837,1935,1985,1898,1840,1841,1851,1932,1844,1904,1852,1853,1855,1849,1959,1889,1709,1869,1930,1877,366,1850],"class_list":["post-13455","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-migracije","tag-nacionalne-manjine","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-romska-manjina","tag-socijalna-skrb","tag-stanovanje","tag-starije-osobe","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-zatvorenici","tag-zatvorski-sustav","tag-branitelji-ljudskih-prava","tag-covid-19","tag-dobro-upravljanje","tag-domovi-za-starije-i-nemocne","tag-epidemija","tag-govor-mrznje","tag-izvjesce-2021","tag-migranti","tag-mladi","tag-obrazovanje","tag-osobe-lisene-slobode","tag-osobe-s-dusevnim-smetnjama","tag-policija","tag-policijsko-postupanje","tag-pravo-na-zdrav-zivot","tag-prijavitelji-nepravilnosti-tzv-zvizdaci","tag-psihijatrijske-ustanove","tag-rad-na-odredeno","tag-radnici","tag-romi","tag-sloboda-izrazavanja","tag-sloboda-medija","tag-socijalno-ugrozeni","tag-srpska-manjina","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-ugovori-o-uzdrzavanju","tag-umjetna-inteligencija","tag-zakon-o-socijalnoj-skrbi","tag-zatvori","tag-zdravstvena-zastita","tag-zdravstvene-usluge","tag-zdravstveni-radnici","tag-zdravstvo","tag-zlocini-iz-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13455"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13455\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14494,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13455\/revisions\/14494"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}