Prijedlog nacionalne antidiskriminacijske studije i primjena antidiskriminacijskog prava u praksi bile su teme u fokusu javne rasprave odr\u017eane 18. travnja na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Rasprava je organizirana zbog potrebe za podizanjem svijesti o postojanju diskriminacije, va\u017enosti njezine prevencije i pravne za\u0161tite \u017ertava.<\/p>\n
<\/p>\n
Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, temu suzbijanja diskriminacije i promicanja jednakosti u Hrvatskoj predstavila je kroz prizmu djelovanja pu\u010dke pravobraniteljice. Navela je izazove i probleme u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije, nedostatno prijavljivanje diskriminacije od strane \u017ertava zbog straha od viktimizacije ili nepovjerenja u institucije, neosvije\u0161tenost gra\u0111ana da diskriminiraju ili da su \u017ertve diskriminacije te nedovoljnu educiranost klju\u010dnih dionika, od policije i dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, preko sudova do sindikata.<\/p>\n
Odre\u0111eni problemi vezani su i uz sam zakonski tekst, s obzirom na \u010dinjenicu da se sve problemati\u010dne to\u010dke ne mogu predvidjeti u trenutku pisanja zakona, odnosno prije njegove primjene. Ostaje i problem nedostupnosti i neobjavljivanja sudske prakse. Ukratko je prikazala specifi\u010dnosti koje se pojavljuju uz pojedine diskriminatorne osnove, poput rase, boje ko\u017ee, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, vjere i dobi. Vezano uz podru\u010dja primjene, diskriminacija je najzastupljenija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja te postaje vidljiv porast broja pritu\u017ebi i u podru\u010dju javnog informiranja i medija.<\/p>\n
Zaklju\u010dno je opisano djelovanje Ureda pu\u010dke pravobraniteljice kao sredi\u0161njeg tijela za suzbijanje diskriminacije. U smislu rada po pritu\u017ebama gra\u0111ana, prikazala je primjere dobre prakse koji uklju\u010duju strate\u0161ku litigaciju, inicijative za pokretanja kaznenih i prekr\u0161ajnih postupaka, izdavanje javnih priop\u0107enja te izvje\u0161tavanje Hrvatskog sabora o pojavama diskriminacije. \u0160to se ti\u010de djelovanja radi sustavne borbe protiv diskriminacije, navela je djelovanje u prikupljanju statisti\u010dkih podataka, prikupljanju sudskih odluka, izgradnje baze sudske prakse te baze za rad po pritu\u017ebama na diskriminaciju. Istaknuta je i va\u017ena uloga koju Ured ima u podizanju svijesti gra\u0111ana, educiranju sudaca, \u010dlanova nevladinih organizacija, medija, poslodavaca, dr\u017eavnih slu\u017ebenika i politi\u010dkih slu\u017ebenika kao i suradnju s klju\u010dnim dionicima.<\/p>\n
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonj\u0161ak navela je kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom predstavlja odmicanje od medicinskog i kretanje ka socijalnom konceptu, u smislu da su prepreke u okolini va\u017ean \u010dimbenik stvaranja invaliditeta kao nemogu\u0107nosti sudjelovanja osoba u dru\u0161tvenom \u017eivotu. Osvrnula se i na propu\u0161tanje razumne prilagodbe kao naj\u010de\u0161\u0107i slu\u010daj diskriminacije osoba s invaliditetom te specifi\u010dnosti u primjeni ovog instituta.<\/p>\n
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107 ukazala je na u\u010destali problem diskriminacije \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, kao i aktualnu problematiku neproduljivanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme u slu\u010daju trudno\u0107e. Govorila je i o trendu sve brutalnijeg nasilja nad \u017eenama uz porast broja smrtnih slu\u010dajeva, kao i na nu\u017enost edukacije svih dionika prilikom postizanja rodne ravnopravnosti.<\/p>\n
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klari\u0107 upozorila je na situaciju s djecom izbjeglicama koja se zadr\u017eavaju na teritoriju Hrvatske, odnosno njihove nemogu\u0107nosti pristupa obrazovanju. Naj\u010de\u0161\u0107a osnova diskriminacije djece u hrvatskoj je vjera, navela je, dok je kao podru\u010dje diskriminacije dominantno obrazovanje, uglavnom vezano uz nastavu i sadr\u017eaj ud\u017ebenika vjeronauka te vjerske obrede u \u0161kolama.<\/p>\n
Prof. dr. Mario Vinkovi\u0107 s Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na specifi\u010dnosti Zakona o suzbijanju diskriminacije u odnosu na antidiskriminacijske propise EU, u smislu ve\u0107eg broja diskriminacijskih osnova te uvo\u0111enja kvalificiranih oblika diskriminacije i pojma segregacije. Osvrnuo se i na problem nedostatne horizontalne harmonizacije propisa s antidiskriminacijskim elementima.<\/p>\n
Prof. dr. Nada Bodiroga- Vukobrat s Pravnog Fakulteta u Rijeci govorila je o ulozi sudova u borbi protiv diskriminacije i proceduralnim aspektima u diskriminacijskim predmetima. I ona je istaknula problem neobjavljivanja sudske prakse i nedostupnosti relevantnih presuda, zatim problem horizontalne harmonizacije propisa te samo na\u010delnu senzibiliziranost hrvatskog dru\u0161tva na druge i druga\u010dije, prisutnu u rezultatima istra\u017eivanja koja ispituju stavove gra\u0111ana.<\/p>\n
Asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Prof. dr. Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107 govorila je o ulozi sveu\u010dili\u0161ta u suzbijanju diskriminacije i razvoju kulture prava, nabrojala je izborne kolegije na Pravnom fakultetu u Zagrebu u sklopu kojih se obra\u0111uje antidiskriminacijsko pravo, ali je tako\u0111er istaknula problem nepostojanja antidiskriminacijskog prava kao samostalnog kolegija. Ponovila je \u010dinjenicu da gra\u0111ani na\u010delno i generalno podr\u017eavaju antidiskriminaciju, ali da se dubljom analizom pokazuju negativni stavovi prema pripadnicima odre\u0111enih nacionalnih i vjerskih manjina.<\/p>\n
Sanda Hrsto, savjetnica u Pravosudnoj akademiji, govorila je o va\u017enosti edukacije pravosudnih du\u017enosnika o antidiskriminacijskom pravu, zatim o vrstama edukacija koje su se provodile na Pravosudnoj akademiji, uz prikazivanje konkretnog primjera edukacije slu\u017ebenika koja se odvijala u formi okruglog stola u suradnji s udrugom TransAid.<\/p>\n
Pomo\u0107nica voditelja Pravne klinike u Zagrebu Barbara Prelo\u017enjak i studentica \u017deljka Ivanac govorile su o ulozi Pravne klinike u promicanju antidiskriminacije kroz ulogu Pravne klinike kao jednog od pru\u017eatelja besplatne pravne pomo\u0107i, u suradnji s oko 30 organizacija, te na\u010dinu na koji zaprimaju i rade na diskriminacijskim predmetima. Zaklju\u010dno su ukratko predstavile projekte klinike i najbitnije suradnje ostvarene s dru\u0161tvenim dionicima.<\/p>\n
Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije govorila je o ulozi nevladinih organizacija u provedbi antidiskriminacijskog prava te je predstavila djelatnosti CMS-a, uz naglasak na projekt edukacije za suce i dr\u017eavne odvjetnike \u010dija je provedba u tijeku. Naglasila je va\u017enost usvajanja novog Nacionalnog plana o suzbijanju diskriminacije, s obzirom da je prethodni vrijedio do 2013. godine.<\/p>\n
Nakon svih izlaganja slijedila je kratka diskusija, odnosno izno\u0161enje komentara vezanih uz temu antidiskriminacijskog zakonodavstva i njegove primjene u praksi.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prijedlog nacionalne antidiskriminacijske studije i primjena antidiskriminacijskog prava u praksi bile su teme u fokusu javne rasprave odr\u017eane 18. travnja na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Rasprava je organizirana zbog potrebe za podizanjem svijesti o postojanju diskriminacije, va\u017enosti njezine prevencije i pravne za\u0161tite \u017ertava.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1404,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629],"class_list":["post-1313","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1313","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1313"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1313\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6602,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1313\/revisions\/6602"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1404"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1313"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1313"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1313"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}