{"id":13108,"date":"2022-01-24T18:33:58","date_gmt":"2022-01-24T16:33:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13108"},"modified":"2022-01-24T18:33:58","modified_gmt":"2022-01-24T16:33:58","slug":"jacanje-zastite-zvizdaca-novi-zakon-o-zastiti-prijavitelja-nepravilnosti-na-prvom-citanju-u-saboru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/jacanje-zastite-zvizdaca-novi-zakon-o-zastiti-prijavitelja-nepravilnosti-na-prvom-citanju-u-saboru\/","title":{"rendered":"Ja\u010danje za\u0161tite zvi\u017eda\u010da: novi Zakon o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti na prvom \u010ditanju u Saboru"},"content":{"rendered":"<p><em>Na\u0161a institucija ve\u0107 je prvim Zakonom iz 2019. odre\u0111ena kao tijelo nadle\u017eno za vanjsko prijavljivanje, a dvije godine iskustva u ovom podru\u010dju temelj je na\u0161ih argumenata za zakonska rje\u0161enja koja mogu osna\u017eiti za\u0161titu zvi\u017eda\u010da. <\/em><\/p>\n<p>Prijedlog Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti, tzv. zvi\u017eda\u010da, na prvom je \u010ditanju u Hrvatskom saboru, koji bi o njemu trebao glasati u petak, 28. sije\u010dnja 2021. Njime se hrvatsko zakonodavstvo uskla\u0111uje s europskim, odnosno trebala bi se osigurati potpuna i pravilna implementacija Direktive (EU) 2019\/1937 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 23. listopada 2019. o za\u0161titi osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.<\/p>\n<p><strong>Va\u017enost zvi\u017eda\u010da i opravdana o\u010dekivanja javnosti <\/strong><\/p>\n<p><strong>Zvi\u017eda\u010di su jedan od temelja borbe protiv korupcije<\/strong>, osobe koje prijavom nepravilnosti rade u javnom interesu, odnosno na dobrobit \u010ditavog dru\u0161tva, zbog \u010dega im je va\u017eno <strong>osigurati podr\u0161ku i za\u0161titu<\/strong>, kao i osigurati da oni koji \u010dine nepravilnosti za to budu sankcionirani, i to na na\u010din koji \u0107e slati sna\u017enu i jasnu preventivnu poruku potencijalnim po\u010diniteljima da ne\u0107e pro\u0107i neka\u017enjeno, a gra\u0111anima da nepravilnosti trebaju prijaviti.<\/p>\n<p>Samo tako se mo\u017ee <strong>poticati i ja\u010dati gra\u0111anska hrabrost i kultura progovaranja protiv nepravilnosti<\/strong>, odnosno suzbijati dojam da je bolje \u0161utjeti.<\/p>\n<p>Borba protiv korupcije nedvojbeni je javni interes jer njezina prisutnost nagriza sve dijelove dru\u0161tva \u2013 korupcija <strong>ugro\u017eava vladavinu prava<\/strong>, naru\u0161ava povjerenje u institucije i negativno utje\u010de na gospodarstvo i standard gra\u0111ana, \u0161to je <strong>\u010dini neprijateljem ljudskih prava i sloboda<\/strong>. Zato je i ovaj Zakon, namijenjen za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti <strong>kao iznimno dragocjenih aktera u borbi protiv korupcije<\/strong>, jedan od klju\u010dnih propisa koji toj borbi mogu doprinijeti.<\/p>\n<p>On opravdano izaziva velika o\u010dekivanja, kako (potencijalnih) zvi\u017eda\u010da i dionika uklju\u010denih u sustav njihove za\u0161tite, tako i \u0161ire javnosti. Naime, \u010dak 97% gra\u0111ana smatra kako je korupcija u zemlji ra\u0161irena (u EU je prosjek 71%), dok visokih 54% smatra kako korupcija utje\u010de na njih osobno u svakodnevnom \u017eivotu, \u0161to je dvostruko vi\u0161e nego \u0161to je prosjek EU (26%). Na koncu, ove podatke treba uzeti u obzir i u kontekstu najnovijih podataka iz popisa stanovni\u0161tva, koji svjedo\u010de o sna\u017enom valu iseljavanja ih Hrvatske.<\/p>\n<p><strong>Uloga na\u0161e institucije u za\u0161titi zvi\u017eda\u010da<\/strong><\/p>\n<p>Prvi, odnosno trenutno va\u017ee\u0107i Zakon kojim se \u0161tite zvi\u017eda\u010di u Hrvatskoj, stupio je na snagu prije usvajanja Direktive na EU razini, a iako je <strong>dijelom ve\u0107 uspostavio sustav<\/strong> na na\u010din na koji to od dr\u017eava \u010dlanica tra\u017ei Direktiva, dio odredbi <strong>ote\u017eavao je njegovu primjenu u praksi<\/strong>, prvenstveno zbog <strong>nedore\u010denosti Zakona ili pravnih praznina<\/strong>, pri \u010demu ujedno sada Hrvatska ima i europskopravnu obvezu za\u0161tite zvi\u017eda\u010da u skladu s ovom novom Direktivom.<\/p>\n<p>To smo i isticali tijekom pripreme novog Zakona, kao \u010dlanovi Radne skupine, zatim i kroz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/savjetovanje-o-nacrtu-prijedloga-zakona-o-zastiti-prijavitelja-nepravilnosti\/\">e-savjetovanje<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/novi-zakon-o-zastiti-prijavitelja-nepravilnosti-kako-do-bolje-zastite-zvizdaca-u-hrvatskoj\/\">stru\u010dne rasprave<\/a>, a nastavljamo i tijekom prvog \u010ditanja u Hrvatskom saboru, prvenstveno kroz rad odbora. Svoje komentare dali smo na temelju dosada\u0161njeg iskustva u ulozi tijela nadle\u017enog za vanjsko prijavljivanje. Ta uloga prvenstveno uklju\u010duje za\u0161titu prava zvi\u017eda\u010da, ako u\u010dine vjerojatnim da jesu ili bi mogli biti \u017ertve \u0161tetne radnje zbog prijave nepravilnosti dok, s druge strane, samu prijavu nepravilnosti proslje\u0111ujemo tijelima koja su ovla\u0161tena za postupanje prema njihovom sadr\u017eaju (DORH, inspekcije i sl.) i koji nas obavje\u0161tavaju o svom postupanju po samoj prijavi.<\/p>\n<p><strong>Pozitivne promjene koje donosi novi Zakon<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111u najzna\u010dajnijim promjenama koje se predla\u017eu novim Zakonom su preciznija definicija nepravilnosti, \u0161irenje definicije prijavitelja nepravilnosti i \u0161irenje podru\u010dja na koja se Zakon odnosi. Ove novine zna\u010dile bi da se <strong>\u0161irem krugu osoba jam\u010di za\u0161tita<\/strong>, kao i mogu\u0107nost <strong>prijavljivanja ve\u0107eg broja razli\u010ditih nepravilnosti<\/strong>, \u0161to mo\u017ee biti <strong>korak naprijed u borbi protiv korupcije<\/strong>.<\/p>\n<p>Tako\u0111er se (detaljnije) razra\u0111uju odredbe o:<\/p>\n<ul>\n<li>za\u0161titi identiteta i povjerljivosti podataka iz prijave<\/li>\n<li>za\u0161titi anonimnih prijavitelja \u010diji je identitet naknadno otkriven<\/li>\n<li>postupanju prema prijavi<\/li>\n<li>izostanku odgovornosti prijavitelja za otkrivanje informacija (npr. poslovna tajna), uz odre\u0111ena ograni\u010denja<\/li>\n<li>zabranjenim postupanjima poslodavaca (\u201ezabrana osvete\u201c)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ove novine mogle bi <strong>pove\u0107ati povjerenje<\/strong> zvi\u017eda\u010da u sustav, a time dovesti i do <strong>ve\u0107eg broja prijava<\/strong> <strong>i<\/strong> <strong>uspje\u0161nosti u njihovom otklanjanju<\/strong>.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, uvodi se i mogu\u0107nost da kao povjerljiva osoba (unutarnje prijavljivanje) bude imenovana i fizi\u010dka osoba koja nije zaposlena kod poslodavca. To je <strong>svojevrsna profesionalizacija funkcije povjerljive osobe<\/strong>, \u0161to mo\u017ee otvarati prostor za brzo i u\u010dinkovito ispitivanje prijavljene nepravilnosti i pru\u017eanje odgovaraju\u0107e za\u0161tite prijaviteljima.<\/p>\n<p><strong>\u0160to je jo\u0161 potrebno Zakonom regulirati?<\/strong><\/p>\n<p>Iako Prijedlog novog Zakona otvara put za podizanje za\u0161tite zvi\u017eda\u010da u Hrvatskoj na zna\u010dajniju razinu, i dalje smatramo da postoje zna\u010dajni <strong>prostori za pobolj\u0161anja<\/strong>, a u nastavku \u0107emo detaljnije pojasniti one koji se odnose na <strong>besplatnu pravu pomo\u0107 i psihosocijalnu podr\u0161ku zvi\u017eda\u010dima, davanje prednosti unutarnjem kanalu prijavljivanja, visinu kazni poslodavcima, prikupljanje podataka koji govore o u\u010dinkovitosti sustava za\u0161tite i me\u0111uresornu suradnju<\/strong>.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Besplatna pravna pomo\u0107 i psihosocijalna podr\u0161ka<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Prijavitelji nepravilnosti nerijetko su izlo\u017eeni financijskom riziku radi za\u0161tite svojih prava koja su ugro\u017eena ili povrije\u0111ena zbog prijave nepravilnosti, ali i mogu\u0107e i drugim vrstama pritisaka, \u0161to se nerijetko odra\u017eava na njihov profesionalan i privatan \u017eivot. Kako bi se prevenirale mogu\u0107e i trajno \u0161tetne posljedice zbog prijave nepravilnosti, <strong>potrebno im je osigurati financijsku i psihosocijalnu podr\u0161ku, <\/strong>no Prijedlog Zakon nudi tek dio te podr\u0161ke.<\/p>\n<p>Svakako je <strong>pozitivno <\/strong>\u0161to se zvi\u017eda\u010dima omogu\u0107ava pravo na besplatnu <strong>primarnu<\/strong> pravnu pomo\u0107 (\u010dl.11. to\u010dka 5. Prijedloga Zakona), <strong>no ovo pravo ne bi trebalo ovisiti o njihovom imovnom stanju<\/strong>, kako to propisuje Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i. Naime, kada \u0107e zvi\u017eda\u010di trebati besplatnu pravnu pomo\u0107, to \u0107e biti <strong>isklju\u010divo posljedica njihovog djelovanja u javnom interesu<\/strong>, \u0161to ne bi bio slu\u010daj da svoje osobne interese nisu podredili javnima.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, ve\u0107 niz godina ukazujemo, uklju\u010duju\u0107i i u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice Hrvatskom saboru o stanju ljudskih prava, na <strong>prepreke<\/strong> s kojima se gra\u0111ani susre\u0107u kada poku\u0161aju ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107 (pru\u017eaju je upravna tijela, ovla\u0161tene udruge i pravne klinike, a uklju\u010duje npr. pravne savjete, sastavljanje podnesaka, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima). To je posljedica, izme\u0111u ostalog, \u010dinjenice da se trenutno ne izdvajaju dostatna nov\u010dana sredstva pru\u017eateljima primarne pravne pomo\u0107i, \u0161to je svakako potrebno uzeti u obzir prilikom regulacije ovog prava u slu\u010daju zvi\u017eda\u010da.<\/p>\n<p>Dodatno, problemati\u010dno je \u0161to Prijedlog Zakona <strong>ne predvi\u0111a<\/strong> pravo na besplatnu <strong>sekundarnu<\/strong> pravnu pomo\u0107 prijaviteljima nepravilnosti (koju pru\u017eaju odvjetnici, a uklju\u010duje sastavljanje podnesaka i zastupanje u sudskim postupcima), kao niti pravo na <strong>psihosocijalnu pomo\u0107<\/strong>, iako se tijekom rada u Radnoj skupini ozbiljno razmatralo vi\u0161e raspolo\u017eivih rje\u0161enja temeljem kojih bi im se to omogu\u0107ilo.<\/p>\n<p>Zato bi bilo potrebno i korisno<strong> jo\u0161 jednom razmotriti mogu\u0107nosti za davanje ovih vrlo bitnih oblika podr\u0161ke zvi\u017eda\u010dima<\/strong>, \u0161to bi djelovalo <strong>motiviraju\u0107e i na oni koji bi to tek mogli postati<\/strong>, znaju\u0107i da mogu dobiti sveobuhvatnu podr\u0161ku nakon prijave nepravilnosti. Primjerice, kao rje\u0161enje za sekundarnu pravnu pomo\u0107 mogla bi se razmotriti suradnja s Hrvatskom odvjetni\u010dkom komorom koja bi formirala listu odvjetnika zainteresiranih za pru\u017eanje te vrste (besplatne) pravne pomo\u0107i prijaviteljima i to tako\u0111er neovisno o imovinskom cenzusu zvi\u017eda\u010da.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Unutarnje i vanjsko prijavljivanje nepravilnosti<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Iz Prijedloga Zakona (uvodne napomene vezane uz \u010dl.24. i prijedlozi iz \u010dl.25. stavka 2 i \u010dl.28. stavka 2a) proizlazi da \u0107e zvi\u017eda\u010di mo\u0107i <strong>istovremeno<\/strong> prijaviti nepravilnosti i povjerljivoj osobi (unutarnje prijavljivanje) i pu\u010dkoj pravobraniteljici (vanjsko prijavljivanje).<\/p>\n<p>Ukoliko se ustraje na takvoj mogu\u0107nosti, to bi moglo dovoditi do paralelnog vo\u0111enja postupaka ispitivanja nepravilnosti i za\u0161tite zvi\u017eda\u010da, jer bi u tom slu\u010daju oko iste prijave postupali poslodavac, pu\u010dka pravobraniteljica i tijela ovla\u0161tena za postupanje po prijavi. Time se otvara mogu\u0107nost razli\u010ditih ishoda postupanja po istoj prijavi \u0161to doprinosi pravnoj nesigurnosti, a dodatno mo\u017ee negativno utjecati na ostale i potencijalno nove zvi\u017eda\u010de. Do toga mo\u017ee do\u0107i ukoliko se istovremeno prijavljivanje koristi u ve\u0107em broju slu\u010dajeva, umjesto da unutarnji i vanjski kanali i tijela nadle\u017ena za postupanje po sadr\u017eaju prijave postupaju u odnosu na ostale prijave nepravilnosti.<\/p>\n<p>Pri tome se Direktivom uvodi <strong>mogu\u0107nost odabira kanala prijavljivanja nepravilnosti<\/strong> koji je najprikladniji i najsigurniji, ali se istovremeno u Direktivi izrijekom navodi da dr\u017eave \u010dlanice trebaju <strong>poticati davanje prednosti podno\u0161enju prijave kanalima za unutarnje prijavljivanje<\/strong> pred podno\u0161enjem prijave kanalima za vanjsko prijavljivanje, <strong>ako se povreda mo\u017ee u\u010dinkovito interno rije\u0161iti i ako zvi\u017eda\u010d smatra da nema rizika od osvete.<\/strong><\/p>\n<p>Bilo bi stoga dobro poticati zvi\u017eda\u010de da prvo iskoriste kanale za unutarnje prijavljivanje, ako su im takvi kanali dostupni i ako se mo\u017ee razumno o\u010dekivati da oni funkcioniraju, u slu\u010dajevima u kojima zvi\u017eda\u010di smatraju da se povreda mo\u017ee u\u010dinkovito ukloniti unutar organizacije i da ne postoji rizik od osvete. Kori\u0161tenje unutarnjeg kanala prijavljivanja nepravilnosti korisno je jer se u nekim postupcima same nepravilnosti mogu biti br\u017ee i lak\u0161e utvr\u0111ene i otklonjene, a \u0161to je naro\u010dito relevantno u slu\u010dajevima kada se isklju\u010divo prijavljuju nepravilnosti. U tim slu\u010dajevima to je najbolji na\u010din za informiranje osoba u organizaciji, koje mogu doprinijeti ranom i u\u010dinkovitom uklanjanju rizika za javni interes. \u00a0Istovremeno, korisno bi bilo i razvijati i kulturu dobre komunikacije i korporativnu dru\u0161tvenu odgovornost u organizacijama, u kojoj se smatra da prijavitelji znatno doprinose izvrsnosti i samoregulaciji .<\/p>\n<p>Istovremeno, bitno je dakako da se ni na koji na\u010din prijaviteljima nepravilnosti ne uskra\u0107uje mogu\u0107nost odabira kanala prijavljivanja nepravilnosti koji je, s obzirom na konkretne okolnosti svakog pojedinog slu\u010daja, najprikladniji i za njih najsigurniji. Stoga bi bilo dobro i u samom tekstu Prijedloga Zakona <strong>preporu\u010diti odnosno dati prednost unutarnjem prijavljivanju nepravilnosti<\/strong>, naravno, ne dovode\u0107i time u pitanje mogu\u0107nost podno\u0161enja prijave i vanjskom kanalu, odnosno javnog razotkrivanja, ukoliko prijavitelj nepravilnosti ocijeni da unutarnje prijavljivanje ne bi bilo u\u010dinkovito.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Visina kazne poslodavcima za prekr\u0161aje iz Zakona<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>50 tisu\u0107a kuna maksimalna je nov\u010dana kazna predvi\u0111ena za poslodavce pravne osobe koji po\u010dine neki od prekr\u0161aja iz Prijedloga Zakona (\u010dl. 37. i 38.). Ovaj iznos je prenizak kada su u pitanju poslodavci koji ostvaruju izrazito visoke prihode, jer im vrlo vjerojatno ne\u0107e biti prepreka za po\u010dinjenje prekr\u0161aja.<\/p>\n<p>Rje\u0161enje bi mogla biti <strong>regulacija kazne na na\u010din da njezin iznos ovisi o prihodima poslodavaca<\/strong>, kako bi ostvarila svoju preventivnu svrhu u odnosu na sve poslodavce ili barem \u0161to \u0161iri krug poslodavaca.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Podaci kao temelj za pobolj\u0161anja u budu\u0107nosti<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Prikupljanje podataka o provedbi i u\u010dincima Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti klju\u010dno je za unapre\u0111enje te za\u0161tite, zbog \u010dega je njihovo prikupljanje va\u017eno precizno i adekvatno regulirati.<\/p>\n<p>Zato je potrebno jasnije urediti na\u010din na koji \u0107e se prikupljati relevantni podaci. Prema Prijedlogu Zakona, Ministarstvo pravosu\u0111a i uprave obavezno je svake godine Europskoj komisiji dostavljati dostupne statisti\u010dke podatke o prijavama pu\u010dkoj pravobraniteljici, \u0161to uklju\u010duje i broj prijava, istraga i postupaka pokrenutih na temelju takvih prijava i njihov ishod te, ako je utvr\u0111ena, procijenjenu imovinsku \u0161tetu i vra\u0107ene iznose nakon istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima.<\/p>\n<p>No, nije jasno kako \u0107e Ministarstvo te podatke pribavljati i o\u010dekuje li i temeljem \u010dega da ih dostavlja na\u0161a institucija, s obzirom da o njima ne mo\u017eemo niti imati evidenciju. Naime, povratne informacije koje nam dostavljaju tijela nadle\u017ena za postupanje po sadr\u017eaju prijave ne uklju\u010duju, ili barem ne nu\u017eno, informacije o procijenjenoj financijskoj \u0161teti i vra\u0107enim iznosima nakon istraga i postupaka u vezi s prijavljenim nepravilnostima, niti takve zaklju\u010dke mo\u017eemo kao institucija donositi na temelju podataka s kojima raspola\u017eemo.<\/p>\n<p>Zato je <strong>potrebno jasnije odrediti na koji na\u010din \u0107e ministarstvo ispunjavati obavezu pribavljanja podataka<\/strong>, primjerice navesti da ih, u odgovaraju\u0107em obimu, pribavlja od pu\u010dke pravobraniteljice, ali i za borbu protiv korupcije\u00a0 klju\u010dnih tijela nadle\u017enih za postupanje po sadr\u017eaju prijava, a po potrebi od strane drugih dionika koji mogu raspolagati ovim podacima.<\/p>\n<p>Pri tom, sam na\u010din prikupljanja ovih podataka i suradnju tijela uklju\u010denih u njihovo prikupljanje predla\u017eemo <strong>podrobnije urediti odgovaraju\u0107im podzakonskim aktom ili protokolom, s mogu\u0107o\u0161\u0107u organiziranja periodi\u010dnih sastanaka radi razmjene informacija<\/strong> potrebnih za dostavu statisti\u010dkih podataka, ali i pra\u0107enja i unaprje\u0111enja primjene Zakona, zbog \u010dega predla\u017eemo odmah uspostaviti <strong>redovitu i kvalitetnu me\u0111uresornu suradnju.<\/strong><\/p>\n<p>Zato smo predlo\u017eili da se razmotri osnivanje Stalne radne skupine, pluralisti\u010dkog sastava, koja bi uklju\u010divala sve relevantne dionike, kao \u0161to je, primjerice, slu\u010daj kod Radne skupine za zlo\u010dine iz mr\u017enje. Periodi\u010dni sastanci pridonijeli bi i u\u010dinkovitoj primjeni Zakona i boljoj za\u0161titi zvi\u017eda\u010da, \u0161to je naro\u010dito bitno prilikom uvo\u0111enja nove zakonske regulacije poput ove, ali i njezine kontinuirane adekvatne primjene.<\/p>\n<p><strong>Posao ne prestaje pobolj\u0161anjima Zakona<\/strong><\/p>\n<p>Komentari koje smo u ovom tekstu naveli tek su dio na\u010dina na koji se Zakon o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti mo\u017ee pobolj\u0161ati, za koje se nadamo da \u0107e biti uvr\u0161teni u kona\u010dni prijedlog.<\/p>\n<p>No, \u010dak ni najbolja zakonska rje\u0161enja ne mogu sama osigurati svoju svrhu, ve\u0107 ih treba dosljedno provoditi, ali i <strong>o njihovim odredbama educirati i informirati stru\u010dnjake, gra\u0111ane i medije<\/strong>.<\/p>\n<p>U kona\u010dnici, va\u017eno je i da sve <strong>prijave budu adekvatno istra\u017eene, prema potrebi i pokrenuti sudski postupci, a svi za koje se utvrdi da su odgovorni, da budu i prikladno sankcionirani za po\u010dinjenje nepravilnosti. <\/strong><\/p>\n<p>Jedino tako je mogu\u0107e zvi\u017eda\u010dima jasno poru\u010diti da mogu prijaviti nepravilnost bez straha da \u0107e za svoj \u010din gra\u0111anske hrabrosti snositi negativne posljedice, ve\u0107 s uvjerenjem da \u0107e njihova prijava dovesti do smanjenja korupcije, a da \u0107e oni pri tom biti adekvatno za\u0161ti\u0107eni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na\u0161a institucija ve\u0107 je prvim Zakonom iz 2019. odre\u0111ena kao tijelo nadle\u017eno za vanjsko prijavljivanje, a dvije godine iskustva u ovom podru\u010dju temelj je na\u0161ih argumenata za zakonska rje\u0161enja koja mogu osna\u017eiti za\u0161titu zvi\u017eda\u010da. Prijedlog Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti, tzv. zvi\u017eda\u010da, na prvom je \u010ditanju u Hrvatskom saboru, koji bi o njemu trebao glasati [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":12485,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[1898,1899],"class_list":["post-13108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-prijavitelji-nepravilnosti-tzv-zvizdaci","tag-zastita-zvizdaca"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13108"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13110,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13108\/revisions\/13110"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12485"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}