{"id":13069,"date":"2022-01-20T17:38:59","date_gmt":"2022-01-20T15:38:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=13069"},"modified":"2022-01-24T09:39:09","modified_gmt":"2022-01-24T07:39:09","slug":"30-godina-zastite-ljudskih-prava-u-republici-hrvatskoj-proslost-sadasnjost-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/30-godina-zastite-ljudskih-prava-u-republici-hrvatskoj-proslost-sadasnjost-i-buducnost\/","title":{"rendered":"\u201e30 godina za\u0161tite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\u201c"},"content":{"rendered":"

Pu\u010dka pravobraniteljica i Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu organizirali su 14. sije\u010dnja 2022.\u00a0 konferenciju \u201e30 godina za\u0161tite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\u201c, povodom 30. godi\u0161njice me\u0111unarodnoga priznanja Republike Hrvatske i ususret Spomendanu Dana me\u0111unarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.<\/p>\n

Konferenciju su uvodnim govorima otvorili dekan Pravnog fakulteta Ivan Kopri\u0107, pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter i izaslanik predsjednika Vlade i potpredsjednik Vlade za dru\u0161tvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milo\u0161evi\u0107.<\/p>\n

Na konferenciji se, online sudjelovanjem, uklju\u010dio \u0161irok krug dionika za\u0161tite ljudskih prava u Hrvatskoj, kako stru\u010dnjaci, tako i oni kod kojih je ova tema pobudila interes, uklju\u010duju\u0107i suce Ustavnog suda i Vrhovnog suda te drugih sudova, saborske zastupnike, ravnatelje vladinih ureda, pravobraniteljice i zamjenike, profesore i djelatnike pravnih fakulteta, znanstvenike s instituta, me\u0111unarodne eksperte, odvjetnike, predstavnike ministarstava, gradova, predstavnike organizacija civilnog dru\u0161tva te studente, posebno one aktivne u okviru Pravne klinike.<\/p>\n

Pravobraniteljica \u0160imonovi\u0107 Einwalter naglasila je kako je ovako \u0161iroka rasprava potrebna i dobrodo\u0161la. Daju\u0107i osvrt na 30 godina od samostalnosti Hrvatske, podsjetila je na te\u0161ke ratne uvjete u kojima se dr\u017eava ra\u0111ala i institucije gradile, pri \u010demu posebice na razvoj sustava za\u0161tite ljudskih prava kroz nacionalni i me\u0111unarodni okvir, podsjetila na i dalje prisutne posljedice Domovinskog rata, uklju\u010duju\u0107i i zna\u010dajan broj nestalih, ali i dala pregled pozitivnih razvoja koji su doprinijeli sna\u017eenju za\u0161tite ljudskih prava, kao \u0161to je \u010dlanstvo u Ujedinjenim narodima i Vije\u0107u Europe te priklju\u010divanje Europskoj uniji.<\/p>\n

Pravobraniteljica je navela kako na\u0161a institucija godi\u0161nje postupa u vi\u0161e od 5 tisu\u0107a predmeta otvorenih po pritu\u017ebama gra\u0111ana ili na vlastitu inicijativu, u svim podru\u010djima \u017eivota \u2013 u zdravstvu, radu, pravosu\u0111u, postupanju policije, za\u0161titi okoli\u0161a, za\u0161titi prava osoba li\u0161enih slobode, za\u0161titi zvi\u017eda\u010da i vezano za diskriminaciju, izme\u0111u ostalih. \u201eU predmetima dajemo preporuke za unaprje\u0111enje ili ispravljanje postupanja za koja ocijenimo da ugro\u017eavaju ili kr\u0161e ljudska prava, a generalne preporuke dajemo u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima koja podnosimo HS. Provedba na\u0161ih preporuka iz predmeta i iz Izvje\u0161\u0107a je obveza svih onih kojima su dane, ali na\u017ealost one se jo\u0161 uvijek ne provode u dovoljnoj mjeri ni dovoljno a\u017eurno, a \u0161to na\u017ealost ukazuje i na neuva\u017eavanje uloge institucije, \u010dija je zada\u0107a uo\u010davanje problema i davanje preporuka za njihovo rje\u0161avanje\u201c, istaknula je pravobraniteljica.<\/p>\n

Govorila je i kako danas stojimo s ljudskim pravima, \u0161to govore gra\u0111ani u pritu\u017ebama koje joj upu\u0107uju. \u201eAko pogledamo funkcioniranje dr\u017eavnih tijela kao javnog servisa gra\u0111ana i instance koje svakodnevno odlu\u010duju o njihovim pravima, pritu\u017ebe nam pokazuju da institucije nisu dovoljno dostupne gra\u0111anima, ali i da ne po\u0161tuju u potpunosti propise, recimo rokove u upravnim postupcima. Osim problema fizi\u010dke dostupnosti, primjerice za osobe s invaliditetom, ali i Rome kojih 50% \u017eivi u segregiranim naseljima, na\u0161e institucije nisu dovoljno dostupne i zbog nejasnih kanala komunikacije, nevoljkosti da procese i komunikaciju prilagode stvarnim potrebama i \u017eivotnim situacijama gra\u0111ana, da ih upute, da im budu podr\u0161ka u ostvarivanju prava, a ne barijera na putu do njihova ostvarivanja, kako se gra\u0111anima \u010desto \u010dini. Tako\u0111er, procedure su \u010desto bezrazlo\u017eno komplicirane, dugotrajne i neizvjesne\u201c, upozorila je pravobraniteljica. Navela je i kako je primjer navedenog i trenutno aktualna nedovoljno brza obnova nakon potresa u Zagrebu i Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji.<\/p>\n

\u201eTako\u0111er, danas u Hrvatskoj postoje skupine gra\u0111ana \u010diji pripadnici i dalje nisu jednaki, unato\u010d tome \u0161to propisi ka\u017eu da jesu. Romska djeca poha\u0111aju segregirane razrede, pripadnici srpske manjine su izlo\u017eeni izljevima mr\u017enje i netrpeljivosti, LGBTIQ+ osobe su \u017ertve nasilja i https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih prepreka, \u017eene su i dalje izlo\u017eene neravnopravnosti te rodno utemeljenom nasilju. Za svaku od ovih skupina u zadnjih su se trideset godina dogodili pozitivni pomaci. Me\u0111utim, to nije dovoljno, nejednakosti su i dalje prisutne te mnogim skupinama i pojedincima znatno utje\u010du na kvalitetu \u017eivota i na\u017ealost ne mo\u017eemo govoriti da su svi gra\u0111ani danas uistinu ravnopravni \u010dlanovi na\u0161eg dru\u0161tva. Razmatraju\u0107i izazove sada\u0161njosti, ali i budu\u0107nosti, to su osiguranje socijalne sigurnosti i socijalnih prava, uklju\u010duju\u0107i radna prava te prava na zdravlje, sve dodatno uzimaju\u0107i u obzir prava starijih osoba, uklju\u010duju\u0107i u kontekstu stare\u0107eg stanovni\u0161tva, ali i siroma\u0161tvo koje svaku ugrozu prava \u010dini jo\u0161 te\u017eom\u201c, istaknula je pravobraniteljica.<\/p>\n

Govore\u0107i o budu\u0107nosti, istaknula je i probleme koje Hrvatska dijeli i s drugim zemljama, me\u0111u kojima su potreba pronalaska humanog i odr\u017eivog odgovora na potrebe migranata, \u0161iroka netolerancija i op\u0107enito komunikacija u javnom prostoru koja se \u0161iri Internetom, osobito dru\u0161tvenim mre\u017eama, izazovi vezani uz nove tehnologije i digitalizaciju, uklju\u010duju\u0107i i u kontekstu umjetne inteligencije, te problemi uzrokovani klimatskim promjenama. Posebno je istaknula i potrebu bolje pripreme na izvanredne situacije poput pandemije, potresa, poplava. \u201eOne proizvode iznimnu neizvjesnosti oko za\u0161tite prava, ali i pokazuju gdje sustav ne funkcionira i zato ih treba iskoristiti za njegovo pobolj\u0161anje\u201c, navela je pravobraniteljica.<\/p>\n

Zaklju\u010dila je kako je, za zna\u010dajnija pobolj\u0161anja u budu\u0107nosti, potrebno raditi na pove\u0107anju znanja i informiranosti o ljudskim pravima i mehanizmima njihove za\u0161tite, na pove\u0107anju kvalitete rada institucija kao servisa gra\u0111ana, a time i podizanju povjerenja gra\u0111ana u institucije,\u00a0 na unaprje\u0111enju zakonodavnog okvira za\u0161tite ljudskih prava i, svakako, boljoj provedbi europskih i me\u0111unarodnih instrumenata i dobrih zakonskih rje\u0161enja, koja ostaju samo obe\u0107anje ljudskih prava ako ih gra\u0111ani ne osjete u svom svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n

Dekan Kopri\u0107 u uvodnom je govoru naglasio kako je jedan od ciljeva ovog doga\u0111aja bio podsjetiti na va\u017enost ljudskih prava i vladavine prava op\u0107enito za suvremenu demokratsku politi\u010dku zajednicu. \u201eUpravo vladavina prava s ljudskim pravima kao njezinom bitnom komponentom integrira moderni politi\u010dki, pravni i upravni sustav te osigurava demokratski legitimitet politi\u010dkom poretku\u201c, istaknuo je dekan Kopri\u0107.<\/p>\n

Nadalje, kazao je, cilj je i pokazati da je za potporu u\u010dinkovitoj i kvalitetnoj realizaciji standarda vladavine prava potrebno okupiti sve institucije, organizacije i aktere kojima je vladavina prava u \u017eari\u0161tu interesa i djelovanja. \u201eMoja je \u010dvrsta namjera u\u010diniti Pravni fakultet u Zagrebu ustanovom okupljanja, razgovora, rasprave i suradnje svih pravosudnih, dr\u017eavnih, javnih, akademskih i dru\u0161tvenih aktera posve\u0107enih stvaranju pravne kulture pro\u017eete idejom vladavine prava\u201c, naveo je dekan Kopri\u0107.<\/p>\n

Kao tre\u0107i cilj, istaknuo je uklju\u010divanje studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu u profesionalnu zajednicu kojoj je cilj ja\u010danje standarda vladavine prava. \u201e\u017delimo da na\u0161i studenti dobiju kvalitetnu edukaciju o vladavini prava, njezinim komponentama i uvjetima ostvarenja, ali ih isto tako \u017eelimo uklju\u010diti u prakti\u010dno djelovanje u zajednici u kojoj \u017eivimo kroz prakti\u010dno u\u010denje, analizu i rad na konkretnim slu\u010dajevima i povezivanje s kolegicama i kolegama ekspertima iz pravosu\u0111a, javne uprave i javnih slu\u017ebi, i to ne samo onima iz Hrvatske, nego i Europe i svijeta. Internacionalizacija na\u0161ih studija, mobilnost i uklju\u010denost na razini Europske unije jedno su od klju\u010dnih opredjeljenja koja trebaju osigurati kvalitetan studij i dobru osnovu zapo\u0161ljivosti na\u0161ih studenata\u201c, zaklju\u010dio je dekan Kopri\u0107.<\/p>\n

Izaslanik predsjednika Vlade i potpredsjednik Vlade za dru\u0161tvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milo\u0161evi\u0107 kazao je kako je u ovih 30 Republika Hrvatska dosegla visoke standarde u za\u0161titi temeljnih prava i normativno, ali i u praksi, potvrdila posve\u0107enost za\u0161titi osnovnih prava i sloboda. \u201eNaravno, u ovih 30 godina daleko od toga da je i\u0161lo sve glatko, bilo je \u2013 i od toga ne treba bje\u017eati – propusta, povrede prava i diskriminacije, no ta gorka iskustva moraju nam biti poticaj da u idu\u0107ih 30 godina za\u0161tita i promocija ljudskih prava svih na\u0161ih gra\u0111ana bude jedan od temeljnih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih ciljeva.\u201c, naglasio je potpredsjednik Milo\u0161evi\u0107.<\/p>\n

Govore\u0107i o prostoru za napredak, istaknuo je kako \u0107e Hrvatska tijekom 2022. donijeti Nacionalni plan za\u0161tite i promocije ljudskih prava do 2027., kao i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova. Pomacima na bolje doprinijet \u0107e, naveo je, i Savjet za ljudska prava koji je Vlada osnovala krajem 2021., kojim \u0107e predsjedavati. \u201eO\u010dekujem da Savjet za ljudska prava bude mjesto razmjene mi\u0161ljenja i kreiranja javnih politika u podru\u010dju ljudskih prava, a svakako da doprinese boljoj me\u0111uresornoj koordinaciji i komunikaciji svih dionika u za\u0161titi ljudskih prava\u201c, naglasio je potpredsjednik Milo\u0161evi\u0107 i zaklju\u010dio kako \u201ebez svijesti o va\u017enosti ljudskih prava ne mo\u017eemo razvijati demokratsku politi\u010dku kulturu i ostvariti sve one ciljeve koje smo kao dru\u0161tvo zacrtali\u201c.<\/p>\n

U nastavku konferencije odr\u017eano je vi\u0161e tematskih panela. Prvi je bio posve\u0107en zna\u010daju za\u0161tite ljudskih prava za me\u0111unarodno priznanje i budu\u0107nost Republike Hrvatske. Tom prigodom profesorica Maja Ser\u0161i\u0107 s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objasnila je sam pojam me\u0111unarodnog priznanja dr\u017eave, a o doga\u0111ajima iz tog vremena govorio je i Neven Pelicari\u0107 iz Ureda predsjednika Republike, naglasiv\u0161i da je ono bilo mogu\u0107e i zbog toga \u0161to je na\u0161a zemlja u tom procesu prihvatila standarde vezane za za\u0161titu ljudskih prava. O va\u017enosti po\u0161tivanja manjinskih prava govorio je predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora Milorad Pupovac, posebno istaknuv\u0161i zna\u010daj dono\u0161enja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, dok je o konkretnim primjerima za\u0161tite ljudskih prava pred Europskim sudom za ljudska prava govorila biv\u0161a potpredsjednica i sutkinja tog suda, profesorica Ksenija Turkovi\u0107 s Pravnog fakulteta, naglasiv\u0161i da se temeljna za\u0161tita ljudskih prava treba ostvarivati na nacionalnoj razini, dok Europski sud za ljudska prava intervenira kada to nije slu\u010daj. Ovaj panel moderirala je Barbara Vid, \u010dlanica Savjeta za ljudska prava pu\u010dke pravobraniteljice i novinarka HRT-a.<\/p>\n

Tema drugog panela bile su ranjive skupine, a moderirao ga je Ivan Novosel iz Ku\u0107e ljudskih prava, tako\u0111er \u010dlan Savjeta za ljudska prava pu\u010dke pravobraniteljice. Zamjenica pravobraniteljice Tatjana Vla\u0161i\u0107 govorila je o primjerima pritu\u017ebi gra\u0111ana, posebno u kontekstu suzbijanja diskriminacije, istaknuv\u0161i kako je va\u017eno osvijestiti da institucije i dru\u0161tvo mogu kreirati nejednakost i ranjivost, ili raditi na njezinoj prevenciji. Govorila je i o primjerima dobre prakse osna\u017eivanja odre\u0111enih ranjivih skupina, i to kroz podizanje javne svijesti i suradnju s organizacijama civilnog dru\u0161tva. O pravima djece, kao jedne od ranjivih skupina govorila je profesorica Aleksandra Kora\u0107 Graovac s Pravnog fakulteta, dok je profesorica Tijana Vokoji\u010di\u0107 Tomi\u0107 iznijela vi\u0161e detalja o provo\u0111enju posebne mjere vezane za zapo\u0161ljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi.<\/p>\n

U panelu posve\u0107enom za\u0161titi prava osoba li\u0161enih slobode, kojeg je moderirala profesorica Elizabeta Ivi\u010devi\u0107 Karas s Pravnog fakulteta, govorio je zamjenik pravobraniteljice Sa\u0161a Raji\u0107 koji je dao pregled mandata i rada Ureda pu\u010dke pravobraniteljice vezano za Nacionalni preventivni mehanizam te za\u0161titu prava osoba li\u0161enih slobode. Profesor Mario Kre\u0161i\u0107 s Pravog fakulteta osvrnuo se na sredi\u0161nje pravo osoba li\u0161enih slobode \u2013 pravo na dostojanstvo, istaknuv\u0161i pritom kako se Hrvatska od svoga priznanja svrstala u skupinu liberalnih demokracija s ljudskim pravima i vladavinom prava u svojim temeljima, pridru\u017eiv\u0161i se time univerzalnoj borbi protiv mu\u010denja i neljudskoga i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i ka\u017enjavanja. Profesorica Sun\u010dana Roksandi\u0107 s Pravog fakulteta govorila je o temi li\u0161enja slobode u \u0161irem smislu, posebno naglasiv\u0161i izazove vezane za starije osobe u institucionalnoj skrbi, informirani pristanak, odlu\u010divanje u ime drugoga i odgovornost za drugoga, pravo na zdravstvenu za\u0161titu u zatvorskome sustavu te pravo na informirani pristanak i dono\u0161enje odluka osoba s du\u0161evnim smetnjama.<\/p>\n

Posljednji panel konferencije bio je posve\u0107en vladavini prava, o \u010demu su govorili zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Dijana Kesonja te Dalibor \u010cepulo i Anamarija Musa s Pravnoga fakulteta, a moderirao ga je \u0110or\u0111e Garda\u0161evi\u0107 s iste institucije. Profesor \u010cepulo mapirao je povijesni razvoj koncepata pravne dr\u017eave i vladavine prava, dok je profesorica Musa govorila o ulozi neovisnih institucija u ja\u010danju vladavine prava kroz ja\u010danje integriteta i odgovornosti. Zamjenica Kesonja analizirala ulogu institucije pu\u010dkoga pravobranitelja u ja\u010danju i za\u0161titi vladavine prava, osvrnuv\u0161i se pritom na rad institucije po pritu\u017ebama, s posebnim fokusom na dvije teme: pritu\u017ebe vezane za odugovla\u010denje sudskih postupaka te problematiku dostupnosti besplatne pravne pomo\u0107i. Kao elemente va\u017ene za bolju za\u0161titu vladavine prava istaknula je edukaciju svih relevantnih dionika, transparentnost rada pravosu\u0111a u vidu javnog objavljivanja i dostupnosti izre\u010denih presuda, dosljednu primjenu sudske prakse me\u0111unarodnih sudi\u0161ta poput Europskoga suda za ljudska prava, kao i opse\u017enije kori\u0161tenje udru\u017enih tu\u017ebi te podizanje kapaciteta potencijalnih podnositelja takvih tu\u017ebi.<\/p>\n

Vi\u0161e detalja dostupno je na na\u0161em YouTube kanalu, na kojem mo\u017eete pogledati snimku<\/a> konferencije \u201e30 godina za\u0161tite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost\u201c.<\/p>\n

Detaljan program mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n