U tragi\u010dnom slu\u010daju pogibelji \u0161estogodi\u0161nje djevoj\u010dice Madine Hosseini, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) utvrdio je odgovornost Republike Hrvatske za brojne povrede ljudskih prava iz Konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljenih sloboda: prava na \u017eivot, povredu zabrane mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pokretanje sudskog postupka.<\/p>\n
Ova presuda zna\u010dajna je za ja\u010danje vladavine prava i za\u0161tite ljudskih prava u RH, kao i za migracijsku politiku te postupanje prema iregularnim migrantima na granici<\/strong>, stoga \u0107e biti iznimno va\u017eno dalje pratiti njezinu provedbu<\/strong>. Pri tome, iako se odnosi na Hrvatsku, njezin je zna\u010daj i \u0161iri te se odnosi i na druge dr\u017eave \u010dlanice Vije\u0107a Europe, uklju\u010duju\u0107i i \u010dlanice EU, u pogledu pravnih standarda postavljenih u njoj.<\/p>\n S konkretnim je slu\u010dajem institucija pu\u010dke pravobraniteljice detaljno upoznata kroz postupanja povodom pritu\u017ebi obitelji Hosseini, \u0161to uklju\u010duje provo\u0111enje ispitnih postupaka u ulozi opunomo\u0107enice Hrvatskog sabora za promociju i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda, kao i obavljanje poslova kroz mandat Nacionalnog preventivnog mehanizma za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja. U skladu s tim mandatima smo u velja\u010di 2018. dostavili Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu Republike Hrvatske na nadle\u017eno postupanje sve prikupljene informacije, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova.<\/p>\n Ova presuda ESLJP-a potvr\u0111uje razli\u010dite probleme na koje brojni akteri, uklju\u010duju\u0107i i na\u0161u instituciju ukazuju ve\u0107 niz godina te o \u010demu izvje\u0161tavamo Hrvatski sabor, nadle\u017ena tijela i javnost. To se, prije svega, odnosi na izostanak provo\u0111enja u\u010dinkovite istrage<\/strong> navoda o kr\u0161enjima ljudskih prava migranata, \u0161to je nu\u017eno kako bi nadle\u017ena tijela otklonila sumnju ili pak potvrdila navode. U ovom slu\u010daju to se odnosilo i na rad policije, DORH-a i pravosu\u0111a, pri \u010demu je ESLJP na druga\u010diji na\u010din cijenio u\u010dinkovitost istrage nego Ustavni sud, a izme\u0111u ostalog na na\u010din ispitivanja u\u010dinkovitosti istrage ukazalo je u izdvojenom mi\u0161ljenju troje sudaca. Za odr\u017eavanje vladavine prava u kojoj nitko, a naro\u010dito policija, ne mo\u017ee biti iznad zakona klju\u010dna je upravo u\u010dinkovita istraga, koja uzima u obzir informacije koje je o tragi\u010dnom doga\u0111aju dala majka i one koje su dali policijski slu\u017ebenici, i koja obuhva\u0107a sve dostupne informacije za utvr\u0111ivanje \u010dinjeni\u010dnog stanja (uklju\u010duju\u0107i snimke termovizijskih kamera, podatke o kretanju i lokaciji policijskih slu\u017ebenika putem zapisa signala njihovih mobilnih ure\u0111aja, policijskog vozila putem GPS ure\u0111aja ili \u010dlanova obitelji Hosseini putem njihovih mobilnih ure\u0111aja). Prema presudi ESLJP-a te kao \u0161to smo i sami upozoravali, to su nadle\u017ena tijela propustila u\u010diniti.<\/p>\n U dijelu vezanom uz ograni\u010davanje slobode kretanja Madinine obitelji s osmero djece, upozorili smo da nije vidljivo koji su postupci kori\u0161teni tijekom individualne procjene o tome je li se drugim mjerama, koje su alternativa detenciji, mogla ostvariti ista svrha, \u0161to ponavlja i presuda ESLJP-a. Pri tome, sam se postupak provodio na engleskom jeziku koji majka M. Hosseini nije razumjela.<\/p>\n Kroz godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a Hrvatskom saboru ukazivali smo i na pritisak kojem su bile izlo\u017eene organizacije civilnog dru\u0161tva i odvjetnica koja je zastupala obitelj, a kojoj, nakon \u0161to se obratila ESLJP-u, nije bio omogu\u0107en pristup obitelji. Uloga branitelja ljudskih prava klju\u010dna je za napredak demokratskih dru\u0161tava te je okru\u017eenje u\u00a0 kojem djeluju jedan od indikatora za procjenu vladavine prava u svakoj dr\u017eavi. Stoga pozdravljamo sna\u017ean stav ESLJP-a u kojem suci, uklju\u010duju\u0107i i u suglasnom mi\u0161ljenju sutkinja Ksenija Turkovi\u0107, podcrtavaju va\u017enost nezavisnih institucija za za\u0161titu ljudskih prava i njihovog rada te ukazuju na va\u017enost suradnje nadle\u017enih institucija s njima. To posebno isti\u010demo u kontekstu neposrednog pristupa zatra\u017eenim predmetima i podacima u sustavu MUP-a za koji smo ovla\u0161teni temeljem zakona i me\u0111unarodnih konvencija, no koji nam i dalje nije u potrebnoj mjeri omogu\u0107en.<\/p>\n Na kraju, uz razumijevanje da ovo jo\u0161 nije kona\u010dna odluka, ovaj slu\u010daj nastavljamo aktivno pratiti, \u0161to \u0107e se prvenstveno odnositi na izvr\u0161enje presude, uklju\u010duju\u0107i i mogu\u0107nost nacionalnih institucija za ljudska prava, a \u0161to je u RH pu\u010dka pravobraniteljica, da slanjem podnesaka Sudu u skladu s Pravilima Odbora ministara za nadzor nad izvr\u0161enjem presuda i uvjetima prijateljskih nagodbi, odnosno Pravilom 9, mogu podnijeti Odboru ministara priop\u0107enja u vezi s izvr\u0161enjem presuda u skladu s \u010dlankom 46. stavkom 2. Konvencije.<\/p>\n Pri tome, va\u017eno \u0107e biti pratiti kako \u0107e Republika Hrvatska primijeniti pravne standarde iz ove presude u slu\u010daju video snimke nasilja nad migrantima po\u010dinjenog od strane policije, koji je objavila RTL televizija, kao i u eventualnim sli\u010dnim situacijama u budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U tragi\u010dnom slu\u010daju pogibelji \u0161estogodi\u0161nje djevoj\u010dice Madine Hosseini, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) utvrdio je odgovornost Republike Hrvatske za brojne povrede ljudskih prava iz Konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljenih sloboda: prava na \u017eivot, povredu zabrane mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pokretanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":12799,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[],"class_list":["post-12792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12792"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12798,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12792\/revisions\/12798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}