{"id":12784,"date":"2021-10-13T14:01:32","date_gmt":"2021-10-13T12:01:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=12784"},"modified":"2021-11-17T14:12:36","modified_gmt":"2021-11-17T12:12:36","slug":"na-forumu-za-ljudska-prava-u-becu-istaknut-nas-rad-na-suzbijanju-diskriminacije-roma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/na-forumu-za-ljudska-prava-u-becu-istaknut-nas-rad-na-suzbijanju-diskriminacije-roma\/","title":{"rendered":"Na Forumu za ljudska prava u Be\u010du istaknut na\u0161 rad na suzbijanju diskriminacije Roma"},"content":{"rendered":"

Najve\u0107i europski doga\u0111aj u podru\u010dju ljudskih prava i jednakosti pratilo je vi\u0161e od 3000 sudionika. Me\u0111u primjerima dobre prakse istaknuta je na\u0161a inicijativa ja\u010danja borbe protiv diskriminacije Roma kroz suradnju s predstavnicima ove manjine <\/em><\/p>\n

Europska agencija za temeljna prava<\/a> (FRA) organizirala je 11. i 12. listopada 2021. Forum za ljudska prava<\/a>, posve\u0107en klju\u010dnim izazovima u podru\u010dju ljudskih prava s kojima se Europa danas suo\u010dava. Zbog pandemije bolesti COVID-19, ovogodi\u0161nje je izdanje odr\u017eano u hibridnom obliku na nekoliko lokacija, od sredi\u0161nje u be\u010dkoj Gradskoj vije\u0107nici, do onih u Strasbourgu, \u017denevi, Var\u0161avi, Ljubljani i Oslu, kao i online, uz vi\u0161e od 3000 sudionika, 500 govornika te 145 rasprava i radionica.<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica i predsjedavaju\u0107a Europskom mre\u017eom tijela za jednakost<\/a> (Equinet) Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter u sklopu panela \u201eSnaga zajednice: zajedno za jednakost i ljudska prava\u201c<\/a>, predstavila je na\u0161u inicijativu obilazaka romskih naselja. Cilj inicijative je uspje\u0161nije suzbijanje diskriminacije Roma kroz osna\u017eivanje suradnje s pripadnicima ove nacionalne manjine. Panel su zajedni\u010dki organizirali Equinet i Europska mre\u017ea nacionalnih institucija za ljudska prava<\/a> (ENNHRI).<\/p>\n

Suradnja s romskom zajednicom kao primjer dobre prakse u Europi<\/strong><\/p>\n

Na\u0161a inicijativa istaknuta je kao primjer dobre prakse, a odabrana je me\u0111u vi\u0161e prijavljenih primjera rada tijela za jednakost i nacionalnih institucija za ljudska prava iz cijele Europe. Suradnja s romskom zajednicom zapo\u010dela je jo\u0161 2008., potaknuta prije svega velikom razlikom izme\u0111u slu\u017ebenih podataka o diskriminaciji s kojom se Romi suo\u010davaju i vrlo malog broja pritu\u017ebi Roma koje smo zaprimali. Odgovor je bio odlazak na teren, posje\u0107ivanje romskih naselja diljem Hrvatske, razgovor sa stanovnicima i dobivanje direktnog uvida u izazove s kojima se susre\u0107u. Pri tom su u organizaciji obilazaka zna\u010dajnu ulogu odigrali i medijatori iz same romske zajednice \u2013 saborski zastupnik romske manjine, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, njihova lokalna i \u017eupanijska vije\u0107a te predstavnici udruga.<\/p>\n

Kao rezultat, dobili smo bolji uvid u stvarne potrebe romske zajednice, potaknuli rast broja pritu\u017ebi i podigli svijest o na\u0161oj instituciji kao sredi\u0161njem tijelu za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj i kontakt to\u010dki izme\u0111u romske zajednice i ostalih dionika. Inicijativa je pomogla i boljoj informiranosti Roma o na\u010dinima za\u0161tite od diskriminacije, kao i uspostavi njihova povjerenja u na\u0161u instituciju. To povjerenje je posebno va\u017eno radi spremnosti na prijavu diskriminacije, a time i mogu\u0107nosti za\u0161tite.<\/p>\n

Va\u017enost suradnje, solidarnosti i zajedni\u0161tva <\/strong><\/p>\n

Osim pravobraniteljice \u0160imonovi\u0107 Einwalter, na panelu su govorili i Berber Biala-Hettinga, stru\u010dnjakinja Amnesty Internationala u podru\u010dju zagovaranja ljudskih prava u EU, predstaviv\u0161i dva primjera suradnje iz Danske i Poljske. Prvi se ti\u010de pozitivnih promjena u podru\u010dju seksualnog nasilja, konkretno kampanje tijekom koje su zajedni\u010dkim djelovanjem organizacija civilnog dru\u0161tva, nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava, medija i dr\u017eavnih tijela uspje\u0161no provedene izmjene Kaznenog zakona u podru\u010dju definicije silovanja, dane konkretne preporuke vezano za pomo\u0107 i podr\u0161ku \u017ertvama tog kaznenog djela, ali i omogu\u0107ena \u0161ira promjena dru\u0161tvene svijesti i mnogih stereotipa vezanih uz silovanje. U drugom primjeru osvrnula se na aktualne izazove u podru\u010dju vladavine prava u Poljskoj kroz suradnju mnogih dionika poput organizacija civilnog dru\u0161tva, predstavnika akademske zajednice, medija, neovisnih institucija i drugih, posebno istaknuv\u0161i solidarnost i podr\u0161ku sudaca iz 20 zemalja EU koji su se pridru\u017eili svojim poljskim kolegama tijekom njihovog prosvjeda po\u010detkom 2020. protiv uvedenih mjera tijekom reforme pravosu\u0111a. Na kraju je istaknula potrebu dono\u0161enja strategije vezane za prostor djelovanja civilnog sektora na razini EU-a koja bi trebala prepoznati i zagovarati ulogu civilnog dru\u0161tva, omogu\u0107iti njegovo u\u010dinkovito djelovanje, pratiti, bilje\u017eiti i analizirati izazove s kojima se ono susre\u0107e te ga \u0161tititi u slu\u010daju ugro\u017eavanja, \u010dak i poduzimanjem pravnih akcija u slu\u010dajevima naru\u0161avanja uloge organizacija civilnog dru\u0161tva i gra\u0111anskih sloboda.<\/p>\n

\u201eDanski primjer na najbolji na\u010din pokazuje kako civilno dru\u0161tvo, za\u0161titnici ljudskih prava, neovisne institucije i dr\u017eavna tijela, fokusiraju\u0107i se na svoje uloge, zajedni\u010dki rade na postizanju pozitivne promjene. Isto tako, zajedni\u010dka suradnja mnogih dionika, posebno neovisnih institucija poput poljskog ombudsmana, ali i podr\u0161ka sudaca iz drugih zemalja EU svojim poljskim kolegama i njihova solidarnost pru\u017eaju sna\u017enu poruku europskog zajedni\u0161tva\u201c, komentirala je pravobraniteljica \u0160imonovi\u0107 Einwalter.<\/p>\n

Na panelu je sudjelovala i Monika Ladmanova, savjetnica potpredsjednice Europske komisije Vere Jourove, koja je naglasila podr\u0161ku Europske komisije nacionalnim institucijama i civilnom sektoru u djelovanju usmjerenom na promociju i za\u0161titu ljudskih prava i vladavine prava. Ona se o\u010dituje i u Strategiji ja\u010danja primjene Povelje o temeljnim pravima usvojenoj prije godinu dana, koja i Komisiji i zemljama \u010dlanicama slu\u017ei kao smjerokaz njihove za\u0161tite. Naime, temeljna prava svih gra\u0111ana Unije su neupitna, kao i njihovo po\u0161tivanje, no zbog zna\u010dajnih dru\u0161tvenih promjena tijekom posljednjih 20 godina od usvajanja Povelje, nu\u017eno je osigurati nove na\u010dine njihove za\u0161tite koji mogu u\u010dinkovito odgovoriti i na nove izazove s kojima se danas susre\u0107emo. Stoga je fokus upravo na osna\u017eivanju za\u0161titnika ljudskih prava i civilnog dru\u0161tva, primjerice, i kroz sna\u017eniju financijsku podr\u0161ku u sklopu Programa Gra\u0111ani, jednakost, prava i vrijednosti.<\/p>\n

Komisija planira i usvajanje zakonodavnog okvira usmjerenog prema suzbijanju tzv. SLAPP tu\u017ebi, odnosno strate\u0161kih tu\u017ebi protiv sudjelovanja javnosti kojima se u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama posljednjih godina neizravno poku\u0161ava utjecati na slobodu medija i izra\u017eavanja, \u010dime se ujedno doprinosi i boljoj za\u0161titi za\u0161titnika ljudskih prava. No, svakako jedan od najzna\u010dajnijih na\u010dina podr\u0161ke i za\u0161tite neovisnih institucija predstavlja revidiranje i usvajanje novih zakonodavnih okvira vezanih za tijela za jednakost, konkretno, uvo\u0111enje standarda kojima se u zemljama \u010dlanicama \u017eeli ujedna\u010diti praksa i definirati jasni obvezuju\u0107i kriteriji, s ciljem omogu\u0107avanja njihovog u\u010dinkovitog djelovanja.<\/p>\n

Odlu\u010dnost Komisije u ostvarivanju ovih ciljeva jasno je vidljiva i kroz inicijativu \u201eNew Push for Democracy\u201c kojom se u vremenima mnogih politi\u010dkih izazova \u017eeli dodatno osna\u017eiti upravo prostor civilnog dru\u0161tva kao temelja svakog demokratskog dru\u0161tva i cjelokupne EU. Pod vodstvom potpredsjednice komisije i povjerenice za vrijednosti i transparentnost Vere Jurove, upravo ove teme dobivaju posebnu pa\u017enju, a dio su i Akcijskog plana za europsku demokraciju usvojenog pro\u0161le godine, naglasila je Ladmanova. Dio inicijative je i Konferencija o budu\u0107nosti Europe<\/a>, koja svim gra\u0111anima omogu\u0107uje sudjelovanje u raspravi o izazovima i prioritetima Europe u mnogim podru\u010djima, a na temelju kojih \u0107e i Komisija usmjeriti svoje djelovanje u okviru svojih nadle\u017enosti.<\/p>\n

\u201ePredstavljeni primjeri pokazuju da sna\u017enu zajednicu \u010dine upravo suradnja, solidarnost i zajedni\u0161tvo i to nam stalno mora biti u fokusu djelovanja. Izgradnja mostova me\u0111u svima nama koji se bavimo ljudskim pravima i suzbijanjem nejednakosti, me\u0111usobna podr\u0161ka, razmjena informacija, kao i preventivni rad, uz postojanje jasnih standarda za neovisne institucije i odgovaraju\u0107ih resursa za njihovo u\u010dinkovito djelovanje – to je ono \u0161to moramo \u010diniti zajedno. Jedino na taj na\u010din mo\u017eemo uistinu biti i u\u010dinkoviti u pru\u017eanju za\u0161tite onima \u010dija su prava ugro\u017eena i koji su izlo\u017eeni nejednakostima\u201c, zaklju\u010duje pravobraniteljica.<\/p>\n

Paneli o migracijama i komunikaciji <\/strong><\/p>\n

Tijekom dvodnevnog doga\u0111anja, pravobraniteljica je moderirala i panel \u201eMigracije u Europi iz perspektive ombudsmana\u201c<\/a>, koji je organizirao Me\u0111unarodni institut ombudsmana (IOI). Panel je bio posve\u0107en izazovima s kojima se pravobraniteljske institucije susre\u0107u u radu vezanom za pitanje iregularnih migranata u Europi i na\u010dinima za\u0161tite njihovih prava na vanjskim granicama EU. Na panelu su svoj rad predstavili baskijski pravobranitelj Manuel Lezertua, nizozemski pravobranitelj Reinier Van Zutphen i gr\u010dki pravobranitelj Andreas Pottakis.<\/p>\n

Na\u0161a institucija doprinos Forumu dala je i kroz panel \u201eSnaga narativa: zajedno za jednakost i ljudska prava\u201c<\/a>, koji je moderirala Ana Tretinjak, glasnogovornica pu\u010dke pravobraniteljice i moderatorica Radne skupine za komunikaciju Equineta. Na panelu su predstavljene kampanje promicanja ljudskih prava i jednakosti iz Rumunjske, Estonije i Danske, kao va\u017ean na\u010din osvje\u0161tavanja gra\u0111ana o njihovim pravima i postizanja pozitivnih dru\u0161tvenih promjena. I ovaj panel zajedni\u010dki su organizirali Equinet i ENNHRI.<\/p>\n

Vi\u0161e informacija o cjelokupnom doga\u0111anju mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107i europski doga\u0111aj u podru\u010dju ljudskih prava i jednakosti pratilo je vi\u0161e od 3000 sudionika. Me\u0111u primjerima dobre prakse istaknuta je na\u0161a inicijativa ja\u010danja borbe protiv diskriminacije Roma kroz suradnju s predstavnicima ove manjine Europska agencija za temeljna prava (FRA) organizirala je 11. i 12. listopada 2021. Forum za ljudska prava, posve\u0107en klju\u010dnim izazovima u […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":12787,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[294,296,311,572,629,1965],"class_list":["post-12784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-ennhri","tag-equinet","tag-fra","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-primjeri"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12784"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12784\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12786,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12784\/revisions\/12786"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}