{"id":12770,"date":"2021-10-20T16:30:11","date_gmt":"2021-10-20T14:30:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=12770"},"modified":"2021-11-16T16:27:32","modified_gmt":"2021-11-16T14:27:32","slug":"planove-suzbijanja-siromastva-i-razvoja-socijalnih-usluga-treba-znacajno-doraditi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/planove-suzbijanja-siromastva-i-razvoja-socijalnih-usluga-treba-znacajno-doraditi\/","title":{"rendered":"Planove suzbijanja siroma\u0161tva i razvoja socijalnih usluga treba zna\u010dajno doraditi"},"content":{"rendered":"

Dali smo niz komentara na prijedloge va\u017enih nacionalnih i akcijskih planova, koji bi trebali u idu\u0107ih \u0161est godina odre\u0111ivati odnos dr\u017eave prema goru\u0107im problemima gra\u0111ana – siroma\u0161tvu, socijalnoj isklju\u010denosti i nedostupnosti socijalnih usluga <\/em><\/p>\n

Iznimno zna\u010dajni i zahtjevni ciljevi postavljeni su strate\u0161kim dokumentima u podru\u010dju socijalne skrbi, koji su u listopadu bili u javnom savjetovanju. Rije\u010d je o Prijedlogu Nacionalnog plana borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za razdoblje od 2021. do 2027.<\/em><\/a>,<\/em> Prijedlogu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021. – 2027.<\/em><\/a>, kao i popratnim akcijskim planovima za razdoblje do 2024.<\/p>\n

Ti ciljevi su, izme\u0111u ostalog:<\/p>\n

– smanjiti siroma\u0161tvo i socijalnu isklju\u010denost<\/p>\n

– osigurati kvalitetu i odr\u017eivi razvoj socijalnih usluga<\/p>\n

– unaprijediti svakodnevan \u017eivot osobama u riziku i te\u0161koj materijalnoj deprivaciji<\/p>\n

– osigurati dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga<\/p>\n

– uvesti nove usluge (socijalne inovacije).<\/p>\n

No, kako bi te ciljeve ostvarili, planove je potrebno zna\u010dajno doraditi, \u010demu mogu doprinijeti i na\u0161i prijedlozi i komentari koje smo dali tijekom javnog savjetovanja. Dio tih prijedloga i komentara donosimo u nastavku.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Preciznije navesti mjere i rokove, odgovoriti na potrebe nastale zbog epidemije i potresa<\/strong><\/p>\n

Kako bi ovi strate\u0161ki dokumenti bili \u0161to u\u010dinkovitiji, potrebno je konkretnije razraditi ciljeve i mjere<\/strong> koje predvi\u0111aju, definirati rokove <\/strong>njihove provedbe, kao i preciznije odrediti ciljane skupine<\/strong>. Pri tom, planovi se donose za razdoblje od 2021. godine, iako je ona ve\u0107 pri kraju, pa bi bilo korisno i korigirati razdoblje provedbe.<\/p>\n

U planovima je potrebno preciznije odgovoriti na potrebe gra\u0111ana nastale zbog pandemije bolesti COVID-19 i potresa<\/strong> jer, iako se u njima navodi da su ovi doga\u0111aji posebno utjecali na ugro\u017eene skupine gra\u0111ana, nije vidljivo \u0161to \u0107e se u odnosu na to poduzeti. Primjerice, prema istra\u017eivanjima Koordinacije humanitaraca Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, izazovi koji dodatno utje\u010du na socijalnu isklju\u010denost stanovni\u0161tva, izme\u0111u ostalog uklju\u010duju i nedostatnu prometnu povezanost ruralnih podru\u010dja, \u0161to utje\u010de na njihov pristup obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim uslugama. Tako\u0111er, u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji stanovnici su trenutno smje\u0161teni u 14 kontejnerskih naselja (Sisak, Petrinja i Glina) i 2 grupna smje\u0161taja (Sisak). Rije\u010d je o najranjivijim gra\u0111anima pa je nu\u017eno osmisliti mjere za suzbijanje njihovog dodatnog siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Suzbijanje siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti <\/strong><\/p>\n

Prijedlog Nacionalnog plana borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za razdoblje od 2021. do 2027.<\/em><\/a> i popratni Prijedlog akcijskog plana borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za razdoblje 2021. – 2024.<\/em><\/a> trebaju sna\u017enije odgovoriti na probleme starijih, besku\u0107nika, Roma, kao i pote\u0161ko\u0107e vezane uz energetsko siroma\u0161tvo, utjecaj stanovanja na zdravlje, stambeno zbrinjavanje i socijalno stanovanje.<\/strong><\/p>\n

Prije svega, starije osobe treba dodati kao posebnu skupinu u ove planove<\/strong>. Sada to nije slu\u010daj, iako podaci Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (za 2019.) govore da \u010dak 30,1% starijih od 65 \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva, \u0161to je najve\u0107i postotak me\u0111u dobnim skupinama, odnosno \u010dak 50,3% starijih od 65 koji \u017eive sami.<\/p>\n

Iako su ve\u0107ina starijih osoba u Hrvatskoj korisnici mirovine, me\u0111u njima ima i korisnika zajam\u010dene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije osobe, zbog \u010dega se potrebno Nacionalnim planom osvrnuti i na adekvatnost ovih naknada za prevenciju siroma\u0161tva starijih<\/strong>. Iako se novim Zakonom o socijalnoj skrbi predla\u017ee pove\u0107anje iznosa zajam\u010dene minimalne naknade na 130% osnovice za radno nesposobnog samca, pove\u0107anje iznosa bi dugoro\u010dno trebala slijediti i nacionalna naknada za starije<\/strong>, koja trenutno iznosi 800 kuna i \u010diji su korisnici u dubokom i trajnom siroma\u0161tvu. Potrebno je i jasnije pojasniti provedbu mjera \u010diji je cilj pove\u0107anje visine obiteljskih i najni\u017eih mirovina.<\/p>\n

Pozitivno je \u0161to se ranjivim skupinama zdravstveno osiguranih osoba sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju iz dr\u017eavnog prora\u010duna. No, potrebno je prona\u0107i rje\u0161enje za one ranjive skupine, poput besku\u0107nika ili Roma, koji zbog nereguliranog prebivali\u0161ta nemaju niti osnovno-obvezno zdravstveno osiguranje<\/strong>. Na to smo ve\u0107 upozoravali u godi\u0161nji izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru i davali niz preporuka \u010dija provedba bi im olak\u0161ala dolazak do osobne iskaznice pa tako i do lak\u0161eg ostvarivanja zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n

Tako\u0111er, veliki problem predstavljaju i visoki tro\u0161kovi lije\u010denja, koje podmiruju pru\u017eatelji usluga smje\u0161taja besku\u0107nika. <\/strong>Zdravstvene ustanove im dostavljaju ra\u010dune za bolni\u010dko lije\u010denje besku\u0107nika koji su prijavljeni na njihovoj adresi, a oni ih zatim uglavnom podmiruju iz vlastitih sredstava ili putem jednokratnih naknada koje odobravaju centri za socijalnu skrb. Zbog toga su ove skupine gra\u0111ana \u010desto u situaciji da zanemaruju zdravstvene tegobe koje se onda ne rje\u0161avaju, a bolesti ne lije\u010de do hitnog stanja, kad i neovisno o tome \u0161to nemaju zdravstveno osiguranje, moraju biti adekvatno zbrinuti i lije\u010deni. Zato smo u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. preporu\u010dili i razmatranje mogu\u0107nosti uspostavljanja ambulanti za besku\u0107nike i ostale socijalno ugro\u017eene osobe bez osnovnog zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n

Nadalje, nacionalni i akcijski plan suzbijanja siroma\u0161tva trebali bi uklju\u010divati i mjere za suzbijanje energetskog siroma\u0161tva<\/strong>. Budu\u0107i da ne postoji standardizirana definicija energetskog siroma\u0161tva, dr\u017eavama \u010dlanicama je EU prepustila razvijanje vlastitih kriterije o tome tko je ugro\u017een, odnosno tko si ne mo\u017ee priu\u0161titi adekvatno grijanje. Problemi u pristupu energiji u Hrvatskoj su razli\u010diti: od fizi\u010dke nedostupnosti mre\u017ea na ruralnim podru\u010djima od posebne dr\u017eavne skrbi i onima na kojima su prisutne posljedice razaranja iz Domovinskog rata (potresi su dodatno istaknuli te\u0161ku situaciju u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji), preko energetski neu\u010dinkovitih domova pa do pote\u0161ko\u0107a u podmirivanju ra\u010duna s kojima se sve vi\u0161e susre\u0107u i radnici u nestalnim oblicima rada ili umirovljenici (energetski su siroma\u0161na i ona ku\u0107anstva kojima, nakon \u0161to podmire tro\u0161kove utro\u0161ene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih \u017eivotnih potreba). Pri tom, podaci Dr\u017eavnog zavoda za statistiku za 2019. govore da 6,6% ku\u0107anstava nije u mogu\u0107nosti priu\u0161titi si adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a pomo\u0107 iz sustava socijalne skrbi dobivaju samo najsiroma\u0161niji.<\/p>\n

Potrebno je i sustavno pratiti utjecaj uvjeta stanovanja na zdravlje gra\u0111ana<\/strong>, pogotovo s obzirom na pretpostavku da \u017eivot u energetski siroma\u0161nom domu dovodi do u\u010destalijih respiratornih, kardiovaskularnih, pa i psihi\u010dkih bolesti. Osim \u0161to te\u0161ko poga\u0111aju pojedinca i njegovu obitelj, ovakve posljedice uzrokuju izdatke za zdravstveni, socijalni i mirovinski sustav, utje\u010du i na obrazovanje i rad od ku\u0107e, pa je potrebno adresirati i ovu temu, osmisliti mjere i nositelje za njegovo olak\u0161avanje.<\/p>\n

Pozitivna je najava da \u0107e se stambeno zbrinjavanje pro\u0161iriti i na otoke<\/strong>, \u0161to \u0107e se dalje konkretnije urediti kroz izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima. Me\u0111utim, treba precizirati kada \u0107e se pristupiti izmjenama toga Zakona, kao i ho\u0107e li obuhvatiti sve otoke na kojima se mo\u017ee \u017eivjeti ili na samo neke od njih, prema odre\u0111enim (i kojim) kriterijima.<\/p>\n

Potrebno je uklju\u010diti i mjeru socijalnog stanovanja ranjivih skupina – besku\u0107nika, mladih iz alternativne skrbi, korisnika zajam\u010dene minimalne naknade, posebice kojima prijeti delo\u017eacija<\/strong>. Svrha ove mjere je integracija i prevencija besku\u0107ni\u0161tva, \u0161to bi bilo i u duhu \u010dlanka 19. Europskog stupa socijalnih prava i Rezolucije Europskog parlamenta od 24. studenoga 2020. o sni\u017eavanju stopa besku\u0107ni\u0161tva u EU.<\/p>\n

Potrebno je i \u010dim prije pripremiti kona\u010dnu sveobuhvatnu dijagnozu siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti. Njeno dovr\u0161avanje sada je predvi\u0111eno tek za 2026.\/2027., iako bi takva analiza trebala biti temelj za kreiranje mjera i aktivnosti unapre\u0111enja sustava borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n

Na kraju, radi bolje transparentnosti<\/strong>, bilo bi dobro istaknuti koja su sve tijela, organizacije civilnoga dru\u0161tva, socijalni partneri i predstavnici akademske zajednice bili u radnoj skupini za izradu prijedloga ovih planova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dostupnost socijalnih usluga<\/strong><\/p>\n

Prijedlog Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021. – 2027.<\/em><\/a> i Prijedlog akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021. – 2024.<\/a> prilika su za osiguranje regionalne ravnomjernosti i dostupnosti socijalnih usluga za sve skupine u sustavu socijalne skrbi, na cijelom podru\u010dju Hrvatske, izme\u0111u ostalog i kako bi odgovorile na brojne izazove korisni\u010dkih skupina, uz istodobno podr\u017eavanje ideje neovisnog \u017eivljenja u zajednici. No, i ove planove je potrebno zna\u010dajno doraditi, posebno u odnosu na potrebe starijih, besku\u0107nika, mladih iz alternativne skrbi i Roma<\/strong>.<\/p>\n

Kad su u pitanju starije osobe, u ovim planovima naglasak je na deinstitucionalizaciji, \u0161to je i op\u0107i trend u EU. No, interes za institucionalnom skrbi je u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek ve\u0107i od dostupnih kapaciteta pa bi dio mjera trebalo usmjeriti na pove\u0107anje dostupnih kapaciteta institucionalne skrbi o osobama starije \u017eivotne dobi i pove\u0107anju kvalitete usluga koje pru\u017eaju<\/strong>. U obzir treba uzeti i podatak da su smje\u0161tajni kapacitet u Hrvatskoj 3.68%, dok je prosjek EU 5%. Pri tom, osnivanje osam centara za starije osobe za smje\u0161taj 800 korisnika kojima je potrebna dugotrajna skrb, ne\u0107e zadovoljiti stvarne potrebe.<\/p>\n

Nu\u017eno je i osmisliti mjere za zadr\u017eavanje zaposlenih<\/strong> kod pru\u017eatelja socijalnih usluga za brigu o starijima i nemo\u0107nima, a koji odlaze u inozemstvo zbog ve\u0107ih primanja i boljih uvjeta rada. Tako\u0111er je bitno poticati obrazovanje za poslove koji su kadrom iznimno deficitarni<\/strong> (npr. u domovima za starije kroni\u010dno nedostaje medicinskih sestara, fizioterapeuta, njegovateljica), kao i predvidjeti i konkretan broj potrebnih (inozemnih) radnika<\/strong>.<\/p>\n

Mjere usmjerene na starije trebale bi biti uskla\u0111ene s njihovim specifi\u010dnim potrebama, odnosno s \u010dinjenicom da su mnogi me\u0111u njima ozbiljno naru\u0161enog zdravstvenog stanja, smanjene pokretljivosti i ovisni o tu\u0111oj pomo\u0107i u svakodnevnom funkcioniranju. Stoga pomo\u0107 u ku\u0107i u trajanju od nekoliko sati tjedno nije dovoljna, a nije ni jednako dostupna u svim dijelovima zemlje. Kao \u0161to smo isticali u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru, brojni stariji bi mogli ostati \u017eivjeti u vlastitim domovima, ako bi na njihovom podru\u010dju djelovali pru\u017eatelji izvaninstitucijskih usluga<\/strong> (kao \u0161to je pomo\u0107 u ku\u0107i), kao i ako bi se povisio iznimno niski imovinski cenzus <\/strong>propisan Zakonom o socijalnoj skrbi, kojeg mnogi stariji prelaze.<\/p>\n

Pri tom, projekti iz Programa \u201eZa\u017eeli\u201c mogu biti samo dodatni mehanizam<\/strong>, budu\u0107i da korisnici ovise o diskrecijskoj odluci i kapacitetima jedinice lokalne ili regionalne samouprave i udruga civilnog dru\u0161tva da se prijave na projekt. Tako\u0111er, korisnici ostaju bez usluga zbog vremenskih razmaka u provo\u0111enju projekta, odnosno zbog dugotrajnih procesa prijave i odobravanja.<\/p>\n

Mjere je potrebno usmjeriti i na pomirenje potreba profesionalnog i obiteljskog \u017eivota<\/strong> kojima bi se pobolj\u0161ao status \u010dlanova obitelji koji brinu o ostarjelim \u010dlanovima obitelji u potrebi<\/strong>. Tako\u0111er, iako godinama zagovaramo i omogu\u0107avanje statusa njegovatelja za \u010dlanove obitelji koji brinu o svojim starijima<\/strong>, to na\u017ealost nije predvi\u0111eno ovim planovima.<\/p>\n

Potrebno je i precizno navesti nove socijalne usluge za besku\u0107nike<\/strong>, posebice one kojima bi se otklonilo besku\u0107ni\u0161tvo – socijalno stanovanje, stambene zajednice ili drugi oblici nu\u017enog smje\u0161taja. Predvi\u0111eni programi\/projekti bi trebali trajati dulje razdoblje<\/strong> (umjesto jednogodi\u0161njeg uvesti trogodi\u0161nje, a umjesto trogodi\u0161njih uvesti petogodi\u0161nje ili osmogodi\u0161nje projekte) \u010dime bi se izbjegli problemi financijske neodr\u017eivosti, posebno u razdoblju izme\u0111u objave natje\u010daja i sklapanja novih ugovora nakon prestanka prethodnih. Na\u017ealost, neke su udruge po \u0161est i vi\u0161e mjeseci ostajale bez sredstava i prekidale programe\/projekte koji su ve\u0107 evaluirani kao dobri primjeri prakse. Tako\u0111er bi trebalo uvesti kao novu socijalnu uslugu rad stru\u010dnjaka na ulici\/terenu s besku\u0107nicima<\/strong>, te njihove obilaske u prostorima koji nisu namijenjeni za stanovanje, uz podr\u0161ku i savjetovanje stru\u010dnjaka, \u0161to bi sigurno doprinijelo smanjenju broja tzv. \u201cskrivenih\u201c besku\u0107nika i njihovoj br\u017eoj reintegraciji, ali i otvorenom progovaranju o ovoj temi.<\/p>\n

Tako\u0111er, u dijelu koji odre\u0111uje ja\u010danje kapaciteta pru\u017eatelja socijalnih usluga potrebno je precizirati na koga se to odnosi, a svakako je potrebno da time budu obuhva\u0107ena i prihvatili\u0161ta\/preno\u0107i\u0161ta i dnevni boravci za besku\u0107nike<\/strong>. Isto vrijedi i za mjeru zapo\u0161ljavanja dodatnog broja radnika<\/strong> za pru\u017eanje socijalnih usluga, koje tako\u0111er treba navesti, a me\u0111u njih ubrojiti i one koji rade s besku\u0107nicima.<\/p>\n

Za mlade osobe bez adekvatne roditeljske skrbi<\/strong> koje izlaze iz institucionalne skrbi, potrebno je predvidjeti odgovaraju\u0107e mjere podr\u0161ke<\/strong>. Uz savjetodavnu, predlo\u017eili smo i podr\u0161ku kroz stambeno zbrinjavanje, ulazak u tr\u017eite rada, kao i materijalnu pomo\u0107 u tranzicijskom periodu<\/strong>. Pozitivno je \u0161to se uvodi socijalno mentorstvo, \u0161to smo u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima davali kao preporuku za sna\u017eniju za\u0161titu mladih iz alternativne skrbi.<\/p>\n

Predlo\u017eili smo i da se besplatno pravno savjetovanje prepozna kao oblik socijalne usluge. <\/strong>Naime, ono je primarno namijenjeno socijalno isklju\u010denim kategorijama stanovni\u0161tva i osobama u riziku od siroma\u0161tva, kako bi se smanjila nejednakost u dru\u0161tvu, odnosno pravnim informiranjem i savjetovanjem osoba lo\u0161ijeg imovnog stanja osigurala njihova jednakost pred pravosudnim i javnopravnim tijelima.<\/p>\n

Dostupni podaci \u2013 kao \u0161to je istra\u017eivanje Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina \u201eUklju\u010divanje Roma u hrvatsko dru\u0161tvo: istra\u017eivanje baznih podataka\u201c \u2013 pokazuju da su Romi u Hrvatskoj u nepovoljnijem ekonomskom polo\u017eaju u odnosu na ve\u0107insko stanovni\u0161tvo, a posebice kad se u obzir uzmu pokazatelji siroma\u0161tva, odnosno stopa apsolutnog i relativnog siroma\u0161tva. Zato je potrebno u poglavlju o socijalnim uslugama usmjerenima na ranjive skupine uklju\u010diti i Rome<\/strong>.<\/p>\n

Kad je u pitanju uvo\u0111enje novih socijalnih usluga<\/strong>, kako bi se osigurala njihova odr\u017eivost, va\u017eno je predvidjeti i njihovu evaluaciju<\/strong>, a potom i razdoblje za unapre\u0111enje zakonskog okvira<\/strong>.<\/p>\n

Vi\u0161e o na\u0161em radu u za\u0161titi prava najranjivijih gra\u0111ana mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dali smo niz komentara na prijedloge va\u017enih nacionalnih i akcijskih planova, koji bi trebali u idu\u0107ih \u0161est godina odre\u0111ivati odnos dr\u017eave prema goru\u0107im problemima gra\u0111ana – siroma\u0161tvu, socijalnoj isklju\u010denosti i nedostupnosti socijalnih usluga Iznimno zna\u010dajni i zahtjevni ciljevi postavljeni su strate\u0161kim dokumentima u podru\u010dju socijalne skrbi, koji su u listopadu bili u javnom savjetovanju. Rije\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":12627,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[573,582,597,605,607,1872,1873,1887,1852,1855],"class_list":["post-12770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-ruralna-podrucja","tag-siromastvo","tag-socijalna-skrb","tag-stanovanje","tag-starije-osobe","tag-beskucnici","tag-mladi","tag-socijalna-iskljucenost","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12770"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12771,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12770\/revisions\/12771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12627"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}