Va\u017eno je nastaviti raspravljati o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, a rezultat njegova dono\u0161enja treba biti dobro organizirani sustav, responzivan i preventivan, s adekvatnim naknadama, te povezan s lokalnom zajednicom, koji omogu\u0107ava dostupnost prava i usluga gra\u0111anima bez obzira gdje u Hrvatskoj \u017eivjeli. Istovremeno je potrebno rasteretiti djelatnike sustava kako bi mogli osiguravati prava i usluge gra\u0111anima. S tim su se slo\u017eili svi sudionici rasprave koju je na temu reforme socijalne skrbi 15. studenog organizirala pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter.<\/p>\n
Za ujedna\u010deno postupanje i pravnu sigurnost, navela je pu\u010dka pravobraniteljica, potrebno je preciznije formulirati odredbe Zakona i u njemu pobrojati prava, kao \u0161to su i bila u dosada\u0161njim zakonima. Va\u017eno je i detaljno ispitati mogu\u0107e u\u010dinke centralizacije sustava i promjene statusa centara za socijalnu skrbi, kao i dodatno raspraviti ove prijedloge, istaknula je, podsje\u0107aju\u0107i kako u fokusu moraju biti gra\u0111ani, korisnici sustava.<\/p>\n
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Josip Aladrovi\u0107 pozdravio je ovu raspravu i naglasio kako su problemi trenuta\u010dnog sustava brojni – visoka fragmentiranost, veliki broj ovlasti centara za socijalnu skrb, nedostatak djelatnika i neujedna\u010deno postupanje. Napomenuo je kako u procesu reforme ne\u0107e biti otpu\u0161tanja djelatnika.<\/p>\n
Najvi\u0161e reakcija u e-savjetovanju i javnosti izazvao je prijedlog ukidanja pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, a dio razloga svakako je \u010dinjenica da nedostaje evaluacija, odnosno procjena u\u010dinka ove novine. Profesor Zdenko Babi\u0107 sa Studijskog centra socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, ponovio je kako je reforma potrebna, \u201eali ona treba biti pa\u017eljivo pripremljena i temeljena na prethodno utvr\u0111enim znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim i analiti\u010dkim uvidima, kao i stvarnim potrebama korisnika\u201c. U ime Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika, \u0160tefica Kara\u010di\u0107 apelirala je na otvorenost prema argumentima onih koji \u010dine sustav i rade s njegovim korisnicima, istaknuv\u0161i kako \u201eovaj prijedlog ne donosi mogu\u0107nosti za zna\u010dajno pobolj\u0161anje \u017eivota najranjivijih skupina\u201c.<\/p>\n
Magdalena Komes, predstavnica Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, podr\u017eala je predlo\u017eene izmjene i podsjetila na va\u017enost provo\u0111enja kontrole u domovima za starije, \u0161to je na dobrobit i starijih i pru\u017eatelja usluga. Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Tatjana \u0160tritof smatra da je u sustavu trenutno prisutan strah od najavljenih organizacijskih promjena, no nada se da bi te promjene mogle pomo\u0107i rje\u0161avanju postoje\u0107eg problema financiranja, s obzirom da nemaju svi centri osnovna sredstva za rad. Tatjana Katki\u0107 Stani\u0107 iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, rekla je kako se uloga centara za socijalnu skrb ne\u0107e zna\u010dajnije promijeniti te da \u0107e oni i dalje pru\u017eati usluge korisnicima, dok \u0107e Zavod kao centralna jedinica na sebe preuzeti https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativne poslove, upravo kako bi centri imali vi\u0161e prostora u radu s gra\u0111anima.<\/p>\n
Kroz iskustva rada s korisnicima govorili su Nedjeljko Markovi\u0107, predsjednik Hrvatske mre\u017ee borbe protiv siroma\u0161tva, i Zvonko Mlinar, izvr\u0161ni predsjednik Hrvatske mre\u017ee za besku\u0107nike. Kao jedan od rizika predlo\u017eene reforme naveli su gubitak povezanosti s lokalnom zajednicom, koja treba biti motor sustava. Markovi\u0107 kao pozitivnu promjenu vidi pove\u0107anje zajam\u010dene minimalne naknade, a kao negativnu smanjenje iznosa za tro\u0161kove stanovanja, dok je Mlinar apelirao na sna\u017eniju suradnju Ministarstva, centara za socijalnu skrb i organizacija civilnog dru\u0161tva. Stavove vlasnika obiteljskih domova predstavila je Sabina Angelina Latin iz Udruge Starka, navode\u0107i kako zbog manjka adekvatne skrbi za starije osobe ve\u0107 postoji crno tr\u017ei\u0161te, koje \u0107e samo dodatno narasti ukoliko se ustraje na prijedlogu ukidanja obiteljskih domova, odnosno njihove transformacije u ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji. Ovaj prijedlog \u0107e, smatra Latin, dovesti do ni\u017ee kvalitete usluge korisnicima, jo\u0161 manje kapaciteta i jo\u0161 ve\u0107ih tro\u0161kova drugim sustavima, kao \u0161to je zdravstveni.<\/p>\n
Zaklju\u010duju\u0107i raspravu, pravobraniteljica \u0160imonovi\u0107 Einwalter rekla je kako se nada da \u0107e dio argumenata koje su iznijeli sudionici biti uvr\u0161ten u Zakon, kao i da ohrabruje najava ministra Aladrovi\u0107a da \u0107e se o otvorenim pitanjima nastaviti razgovarati. To, smatra pravobraniteljica, treba nastaviti i nakon parlamentarnog postupka koji slijedi, s obzirom da reforma nije jednokratan posao, ve\u0107 kontinuirani proces koji tra\u017ei puno dijaloga da bi reforma doista bila uspje\u0161na.<\/p>\n