Pu\u010dka pravobraniteljica kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvr\u0111enih Ustavom, zakonima i me\u0111unarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska te kako je institucija ujedno sredi\u0161nje tijelo nadle\u017eno za suzbijanje diskriminacije u RH, nastavno na pritu\u017ebe gra\u0111ana koje institucija zaprima povodom mjera suzbijanja epidemije te ne ulaze\u0107i u budu\u0107e odluke Ustavnog suda o ustavnosti mjera upu\u0107uje na sljede\u0107e:<\/p>\n
Mjere suzbijanja epidemije bolesti COVID-19 <\/strong><\/p>\n Dana 11. o\u017eujka 2020. godine Ministarstvo zdravstva donijelo je Odluku o progla\u0161enju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-Cov-2 te je od po\u010detka epidemije\u00a0 \u00a0donesen niz mjera s ciljem sprje\u010davanja njezinog \u0161irenja i suzbijanja. Neke od ovih mjera su nailazile na ve\u0107i ili manji otpor dijela gra\u0111ana te \u010de\u0161\u0107e propitivanje njihove svrsishodnosti, u\u010dinkovitosti pa i ustavnosti[1]<\/a>, kao \u0161to je to primjerice slu\u010daj s obvezom no\u0161enja za\u0161titnih maski za lice, ograni\u010denjem slobode kretanja i okupljanja pa do uvjetovanja pristupa radnom mjestu u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi posjedovanjem EU digitalne COVID potvrde (dalje: COVID potvrda), odnosno negativnog rezultata testiranja na virus SARS-CoV-2.<\/p>\n Me\u0111u posljednjim od takvih mjera jesu odluke Nacionalnog sto\u017eera civilne za\u0161tite RH (dalje: Sto\u017eer), od 28. rujna 2021. godine, \u00a0kojima su od 4. listopada 2021. godine uvedene posebne sigurnosne mjere obveznog posjedovanja COVID potvrda za sve zaposlenike u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi te potvrda ili drugog odgovaraju\u0107eg dokaza za dio pacijenata.<\/p>\n Tako\u0111er je od 15. studenoga 2021. godine najavljeno stupanje na snagu, odnosno od 16. studenog primjena odluka o obveznom posjedovanju COVID potvrde, kao preduvjeta za obavljanje poslova za sve dr\u017eavne slu\u017ebenike i namje\u0161tenike, slu\u017ebenike i namje\u0161tenike u javnim slu\u017ebama, slu\u017ebenike i namje\u0161tenike u lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenike trgova\u010dkih dru\u0161tava i ustanova \u010diji su osniva\u010di Republika Hrvatska, tijela dr\u017eavne uprave i jedinice lokalne i regionalne (podru\u010dne) samouprave. Pri tome je najavljeno da \u0107e COVID potvrda tako\u0111er biti obvezna i za\u00a0sve gra\u0111ane koji \u0107e dolaziti u njihove prostore.<\/p>\n Uvo\u0111enje ovih obveza ponovno je otvorilo pitanje da li se primjenom pojedinih epidemiolo\u0161kih mjera, izme\u0111u ostaloga uvjetovanjem ostvarenja odre\u0111enih prava posjedovanjem COVID potvrda, ograni\u010davaju ljudska prava i je li time dio gra\u0111ana diskriminiran. <\/strong>Tako\u0111er se postavlja pitanje jesu li COVID potvrde svima jednako dostupne<\/strong> te jesu li oni gra\u0111ani koji ne ispunjavaju uvjete za njihovo izdavanje, diskriminirani?<\/p>\n U kona\u010dnici, uvjetovanje posjedovanja COVID potvrda za pristup \u0161irem krugu institucija, dr\u017eavnih tijela, tijela JLRS i dr. otvara i pitanje \u00a0razmjernosti<\/strong> ograni\u010denja pojedinih prava gra\u0111ana, s ciljem koji se \u017eeli posti\u0107i.[2]<\/a><\/p>\n Pri tom, osobe koje ne ispunjavaju uvjete za izdavanje COVID potvrde ne predstavljaju homogenu skupinu<\/strong>, kako glede razloga, tako ni u\u010dinaka neispunjavanja uvjeta za njezino izdavanje, pa nije mogu\u0107e niti generalizirati prilikom ocjene jesu li zbog toga diskriminirane. <\/strong>Razli\u010dite situacije potrebno je pomnije analizirati s pravne strane, uzimaju\u0107i u obzir o kojem podru\u010dju \u017eivota odnosnu pristupu kojem pravu ili usluzi je rije\u010d, o kojoj diskriminacijskoj osnovi odnosno skupini gra\u0111ana je rije\u010d, a ponekad to ovisi i o konkretnim individualnim okolnostima slu\u010daja. Pritom je tako\u0111er bitan i na\u010din na koji \u0107e se najavljeno pro\u0161irenje primjene potvrda provoditi u dr\u017eavnom i javnom sektoru, te eventualno kasnije i u ostalim dijelovima dru\u0161tvenog \u017eivota, te ho\u0107e li se cijeniti posebne okolnosti pojedinih gra\u0111ana.<\/p>\n U kontekstu ocjene povrede prava na jednakost, obveza posjedovanja COVID potvrde nerijetko se neosnovano poistovje\u0107uje s obvezom cijepljenja za \u0161to nema upori\u0161ta u zakonu niti odlukama Sto\u017eera budu\u0107i da je u Republici Hrvatskoj cijepljenje tek jedan od tri na\u010dina dobivanja COVID potvrde, a obvezna imunizacija protiv bolesti COVID-19 nije uvedena. Iako se gra\u0111ane poti\u010de na cijepljenje, kao naju\u010dinkovitiji na\u010din obrane od bolesti te smanjenja pritiska na zdravstveni sustav, cijepljenje protiv COVID-19 u RH nije isklju\u010divi uvjet za ostvarenje niti jednog prava.<\/p>\n U kona\u010dnici, kao jedna od mogu\u0107ih mjera suzbijanja epidemije, ovisno o procijepljenosti, epidemiolo\u0161koj slici te popunjenosti bolni\u010dkih kapaciteta, spominje se i uvo\u0111enje tzv. \u201e2G\u201c pravila.[3]<\/a> Za razliku od \u201e3G\u201c pravila, koje podrazumijeva pristup velikom broju dobara i usluga uz COVID potvrdu koja se mo\u017ee izdati cijepljenjem, dokazom o preboljenju bolesti COVID-19 ili negativnim testom, pravilo \u201e2G\u201c podrazumijeva izdavanje COVID potvrde samo za cijepljene i preboljele gra\u0111ane, odnosno isklju\u010duje testiranje kao jedan od na\u010dina njezinog izdavanja. Iako se mogu\u0107nost uvo\u0111enja ove mjere navodi tek od 4. sije\u010dnja 2022. godine, potrebno je ve\u0107 sada razmotriti njezine mogu\u0107e negativne u\u010dinke na pojedine skupine gra\u0111ana i na\u010dine preveniranja takvog nepovoljnog postupanja.<\/p>\n Pravni okvir i u\u010dinci uvo\u0111enja COVID potvrda na prava gra\u0111ana<\/strong><\/p>\n Temeljem \u010dl. 47. Zakona o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti (NN, br. 70\/07-134\/20, dalje: ZoZPZB), dana 4. listopada 2021. godine stupile su na snagu tri Odluke[4]<\/strong><\/a>i to:<\/p>\n \u00a0<\/strong>1.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em>Odluka o uvo\u0111enju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgova\u010dkih dru\u0161tava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2 (NN 105\/2021) <\/em><\/p>\n 2.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em>Odluka o uvo\u0111enju posebne sigurnosne mjere koju su zdravstvene ustanove, trgova\u010dka dru\u0161tva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni djelatnici obvezni provoditi prilikom prijema pacijenata (NN 105\/2021)<\/em><\/p>\n 3.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em>Odluka o uvo\u0111enju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi na virus SARS-CoV-2 (NN 105\/2021)<\/em><\/p>\n Odluke su donesene bez propisanog roka primjene te ih imaju provoditi svi sto\u017eeri CZ JLRS. Prva i tre\u0107a odluka odnose se na uvo\u0111enje mjere-obveznog testiranja najmanje dva puta u sedam dana<\/strong> \u2013 kod zaposlenika koji dolaze na posao \u2013 u sustavu zdravstva[5]<\/strong><\/a> i u sustavu socijalne skrbi[6]<\/strong><\/a>. Pritom testiranje nije obavezno za one koji ispunjavaju uvjet cijepljenja ili preboljenja, osim ako imaju znakove respiratorne infekcije, druge simptome ili znakove bolesti COVID-19 ili pozitivnu epidemiolo\u0161ku povijest bolesti. Odlukama, koje su du\u017eni provoditi poslodavci, uvodi se obveza predo\u010davanja COVID potvrde ili odgovaraju\u0107eg drugog dokaza<\/strong>, a tko ju ne predo\u010di, ne smije boraviti u prostorijama poslodavca.<\/p>\n Odluka pod red.br. 2., koju su du\u017eni provoditi pru\u017eatelji zdravstvene za\u0161tite, odnosi se na uvo\u0111enje mjere predo\u010denja COVID potvrde ili odgovaraju\u0107eg drugog dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju kod prijema pacijenata<\/strong>[7]<\/a>, s izuzetkom pacijenata kojima se pru\u017ea hitna medicinska pomo\u0107, kojima se pru\u017ea zdravstvena skrb zbog sumnje na COVID-19 ili zbog potvr\u0111ene bolesti COVID-19, pacijenata primarne razine zdravstvene za\u0161tite, onih kod kojih bi odga\u0111anje prijema naru\u0161ilo zdravstveno stanje, pa se pri zaprimanju izoliraju, testiraju te im se u slu\u010daju pozitivnog nalaza pru\u017ea odgovaraju\u0107a zdravstvena skrb u izolaciji, nu\u017enih osoba u pratnji maloljetnih pacijenata, nu\u017enih osoba u pratnji odraslih osoba koje se zbog naru\u0161enog zdravstvenog stanja ne mogu same bez pratnje sigurno kretati u zdravstvenoj ustanovi, djece u dobi do 12 godina koja su u pratnji pacijenata jer nemaju s kime ostati kod ku\u0107e te djece u dobi do 12 godina u posjeti hospitaliziranim roditeljima\/skrbnicima, bra\u0107i i sestrama.<\/p>\n Navedene odluke o obveznom posjedovanju COVID potvrde u podru\u010dju zdravstvene za\u0161tite i socijalne skrbi imaju u\u010dinke kako na ostvarenje prava na zdravstvenu za\u0161titu gra\u0111ana <\/strong>koji kao pacijenti dolaze u prostorije u\u00a0 kojima se obavlja zdravstvena djelatnost, tako i na ostvarenje prava na rad zaposlenika u ovim sustavima. <\/strong><\/p>\n Najavljeno pro\u0161irenje obveze posjedovanja COVD potvrda na dr\u017eavni i javni sektor te gra\u0111ane koji dolaze u njihove prostorije, imat \u0107e u\u010dinke na jo\u0161 daleko \u0161iri krug osoba i njihovih prava[8]<\/a> te ste\u010dena iskustva u primjeni odluka koje su na snazi, treba koristiti i za bolju pripremu i provedbu najavljenog \u0161irenja primjene COVID potvrda. \u00a0Pokazalo se da je nu\u017ena pravovremena dostava informacija gra\u0111anima o cilju mjere, njezinom na\u010dinu provedbe, mogu\u0107im izuzetcima od primjene te posljedicama ne postupanja\u00a0 po mjeri, kako za zaposlenike, tako i za gra\u0111ane koji dolaze u ove sustave.\u00a0 <\/strong><\/p>\n Pravo na zdravstvenu za\u0161titu gra\u0111ana<\/em><\/strong><\/p>\n Iako se od 4. listopada o.g. u medijima puno govorilo o zabrinutosti zaposlenika u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi na odluke o uvo\u0111enju COVID potvrda, ova mjera istovremeno je izazvala i zabrinutost pacijenata te korisnika ovih sustava, primarno zdravstvenog, zbog straha od uskrate pravovremene i u\u010dinkovite lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i i ugroze zdravlja, mogu\u0107e i \u017eivota. Stoga se otvorilo pitanje ho\u0107e li pacijentima uvjetovanje pristupa prostorima u kojima se pru\u017ea zdravstvena za\u0161tita posjedovanjem COVID potvrde ili drugog odgovaraju\u0107eg dokaza dovesti do uskrate njihovog prava na zdravstvenu za\u0161titu?\u00a0 <\/strong><\/p>\n Od po\u010detka epidemije zdravstveni sustav se nosi s nizom izazova koji su utjecali na dostupnost svih razina zdravstvene za\u0161tite. Bolni\u010dki sustav je velik dio svojih kapaciteta usmjerio na zbrinjavanje COVID-19 pacijenata te hitnih \u201ene-COVID\u201c stanja, \u0161to je dovelo do zastoja u pru\u017eanju redovnih, uobi\u010dajenih zdravstvenih usluga, pove\u0107anja listi \u010dekanja, a prema zaprimljenim pritu\u017ebama, nemali broj gra\u0111ana se \u017eali na ozbiljno pogor\u0161anje zdravstvenog stanja zbog nepravovremene medicinske intervencije. Stoga je razumljivo propitivanje ograni\u010davanja prava pacijenata na pravovremenu i u\u010dinkovitu lije\u010dni\u010dku pomo\u0107, <\/strong>koja je nakon razdoblja odga\u0111anja preventivnih i drugih pregleda koji nisu bili hitni, nekima od njih \u017eurno potrebna.<\/p>\n S druge strane, upravo ozbiljno naru\u0161eno zdravstveno stanje dijela pacijenata zahtjeva njihovu znatno ve\u0107u za\u0161titu od zaraze virusom SARS-CoV-2, koju im mogu prenijeti kako zdravstveni djelatnici, tako i drugi pacijenti ili posjetitelji hospitaliziranim osobama. Jednaki oprez primjenjuje se i u sustavu socijalne skrbi.<\/p>\n U tom kontekstu je bitno istaknuti da Ustav RH svakome jam\u010di pravo na zdravstvenu za\u0161titu, dok Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi svakoj osobi omogu\u0107uje ostvarenje najvi\u0161e mogu\u0107e razine zdravlja uz obvezu brige o vlastitom zdravlju i neugro\u017eavanje zdravlja drugih. <\/strong>U situaciji progla\u0161ene epidemije zarazne bolesti, osobna odgovornost pojedinca \u010dak je i ve\u0107a, jer je to nu\u017eno za sprje\u010davanje \u0161irenja zaraze u zajednici te je potrebna poja\u010dana dru\u0161tvena odgovornost koja po\u010diva na principu solidarnosti<\/strong>.<\/p>\n Pri tom, uvo\u0111enje posebnih sigurnosnih mjera <\/strong>ne smije \u0161tetiti ostvarenju prava na zdravstvenu za\u0161titu, niti djelovati odvra\u0107aju\u0107e<\/strong> za gra\u0111ane da potra\u017ee medicinsku pomo\u0107. \u00a0Stoga ocjenjujemo pozitivnim \u0161to navedene odluke Sto\u017eera omogu\u0107uju \u0161iri, ali i sigurniji pristup zdravstvenoj za\u0161titi i socijalnoj skrbi nego bi to bilo mogu\u0107e s isklju\u010divo COVID potvrdom, budu\u0107i da omogu\u0107uju i odgovaraju\u0107e druge dokaze nepostojanja zaraze virusom<\/strong>.<\/p>\n Naime, odgovaraju\u0107i drugi dokaz odnosi se na \u010detiri kategorije osoba: osobe koje su preboljele bolest COVID-19 dijagnosticiranu BAT testom unazad 9 mjeseci, osobe koje su imale dijagnosticirane COVID bolesnike u obitelji s kojima su imale kontakte, progla\u0161ene su tzv. vjerojatnim slu\u010dajem, a bolest im nije dijagnosticirana laboratorijskim testom, osobe kojima je bolest COVID-19 dijagnosticirana PCR testom prije vi\u0161e od 6 mjeseci, a manje od 9 mjeseci te osobe koje su preboljele bolest COVID-19, bolest im je dijagnosticirana PCR-om, BAT-om ili su bili vjerojatni slu\u010daj, a cijepljene su jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od preboljenja te nije pro\u0161lo vi\u0161e od 9 mjeseci od primitka prve doze. Sve \u010detiri kategorije dokazuju se potvrdom lije\u010dnika primarne zdravstvene za\u0161tite<\/strong> temeljem nalaza BAT-a, medicinskom dokumentacijom, nalazom PCR testa ili potvrdom o cijepljenju, ovisno o kategoriji.<\/p>\n Tako\u0111er, jednom od odluka obuhva\u0107eno je pravo na zdravstvenu za\u0161titu pacijenata koji ne\u0107e imati dokaze o cijepljenju, preboljenju ili testiranju, ili druge odgovaraju\u0107e dokaze, u slu\u010dajevima kad bi odga\u0111anje zdravstvenih usluga naru\u0161ilo njihovo zdravlje, te \u0107e biti primljeni u bolnicu, ali \u0107e biti izolirani i testirani. Posebna sigurnosna mjera odnosi se i na nu\u017ene osobe u pratnji osoba koje se zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu same sigurno kretati po bolnici, za hitni prijem, primarnu za\u0161titu, kao ni u slu\u010daju odlaska u bolnicu zbog sumnje ili zaraze, pa proizlazi da je cilj ovih mjera bio unaprijediti za\u0161titu zdravlja unutar zdravstvenog sustava kako pacijenata, tako i posjetitelja te zaposlenih u tome sustavu<\/strong>, te ujedno osigurati pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite gra\u0111anima.<\/p>\n Gradiranjem uvjetovanja pristupa prostorima pru\u017eanja zdravstvene i socijalne skrbi, nastojalo se voditi ra\u010duna o razmjernosti ovog ograni\u010denja ostvarenju \u017eeljenog cilja, a to je za\u0161tita zdravlja najugro\u017eenijih \u010dlanova dru\u0161tva i sprje\u010davanje \u0161irenja bolesti.<\/p>\n Istovremeno, trebalo bi uzeti u obzir u\u010dinak mjere na pristup zdravstvenoj za\u0161titi najsiroma\u0161nijih gra\u0111ana i onih koji zbog naru\u0161enog zdravstvenog stanja ne mogu primiti cjepivo i po potrebi osiguravanju besplatnog testiranja za ove gra\u0111ane.<\/p>\n Pravo na rad zaposlenika u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi<\/em><\/strong><\/p>\n Dono\u0161enje odluka o uvo\u0111enju COVID potvrda u zdravstveni i sustav socijalne skrbi izazvalo je zabrinutost zaposlenika ovih sustava te su tijekom prvih dana od stupanja Odluka na snagu organizirani prosvjedi ispred nekoliko zdravstvenih ustanova, kao i prosvjedi u sustavu socijalne skrbi.<\/p>\n Konzumacijom svojeg prava na javno okupljanje[9]<\/a>, zaposlenici ovih sustava i njihovi istomi\u0161ljenici ukazali su na razloge nezadovoljstva donesenim mjerama, isti\u010du\u0107i\u00a0 potrebu ocjene njihove u\u010dinkovitosti te prekomjernog zadiranja u prava onih na koje se mjere odnose.<\/p>\n Sukladno medijskim objavama, neki od zaposlenika u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi ve\u0107 trpe posljedice otpora primjeni navedenih mjera te su im otkazani ugovori o radu, ili je pokrenut postupak njihovog otkazivanja, jer su se odbili testirati iako ne posjeduju COVID\u00a0 potvrdu, slijedom \u010dega im je odbijen pristup radnom mjestu[10]<\/a>.<\/p>\n Radi kori\u0161tenja COVID-potvrda u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi, podneseno je nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti o kojima \u0107e odlu\u010diti Ustavni sud RH,[11]<\/a> razmatraju\u0107i i primjenu na\u010dela razmjernosti uvedenih mjera i postizanja \u017eeljenog cilja. Kao \u0161to je naprijed istaknuto, nije rije\u010d o prvom postupanju Ustavnog suda po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluka o mjerama Sto\u017eera te je izgledno dono\u0161enje ustavnosudske odluke o ovim mjerama krajem ove, odnosno po\u010detkom naredne godine.<\/p>\n Mogu\u0107i nepovoljni u\u010dinci primjene COVID potvrda na pojedine skupine gra\u0111ana<\/em><\/strong><\/p>\n Ne ulaze\u0107i u mogu\u0107u odluku Ustavnog suda o ustavnosti mjera, radi razumijevanja zakonskog okvira diskriminacije te \u010dinjenice da svako druga\u010dije, ili za nekoga nepravedno, postupanje ujedno ne mora predstavljati i diskriminaciju, <\/strong>bitno je pojasniti kako je diskriminacija definirana temeljem\u00a0 Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85\/08, 112\/12, dalje: ZSD). ZSD zabranjuje postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji polo\u017eaj od druge osobe u usporedivoj situaciji,<\/strong> a koje postupanje je uvjetovano jednom ili vi\u0161e diskriminacijskih osnova<\/strong> iz \u010dlanka 1. stavka 1. Zakona te postupanje kojim naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavlja osobe u nepovoljniji polo\u017eaj zbog neke od diskriminacijskih osnova, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nu\u017ena.<\/strong><\/p>\n ZSD predvi\u0111a i iznimke, kada se nejednako postupanje ne smatra diskriminacijom <\/strong>pa se sukladno \u010dlanku 9. stavku 2. to\u010dki 1. diskriminacijom ne smatra postupanje koje je odre\u0111eno zakonom radi o\u010duvanja zdravlja<\/strong>, javne sigurnosti i za\u0161tite prava i sloboda drugih ljudi, uz uvjet da su upotrijebljena sredstva u demokratskom dru\u0161tvu primjerena i nu\u017ena za postizanje \u017eeljenog cilja <\/strong>i pod uvjetom da takvo postupanje ne dovodi do izravne ili neizravne diskriminacije na osnovi rasne ili etni\u010dke pripadnosti, boje ko\u017ee, vjere, spola, nacionalnog i socijalnog podrijetla, spolne orijentacije i invaliditeta.<\/p>\n Dakle, bez uzro\u010dno posljedi\u010dne veze izme\u0111u diskriminacijske osnove i nejednakog postupanja, nema niti diskriminacije<\/strong> pa sve ukoliko netko i opravdano smatra da se nalazi u nepovoljnom polo\u017eaju zbog primjene odre\u0111enih epidemiolo\u0161kih mjera i zbog toga mu je uskra\u0107en pristup pojedinim uslugama, odnosno ostvarenju prava, to ne zna\u010di da je ujedno diskriminiran. Navedeno \u0107e biti slu\u010daj ukoliko je takvo nepovoljno postupanje\u00a0 uvjetovano jednom ili vi\u0161e diskriminacijskih osnova.<\/p>\n U tom kontekstu je u primjeni ove, kao i drugih najavljenih mjera primjene COVID potvrda, bitno skrenuti pozornost na jednu iako manju, ali ipak prisutnu skupinu gra\u0111ana koju navedene mjere mogu diskriminirati, a rije\u010d je o osobama koje zbog naru\u0161enog zdravstvenog stana ne mogu primiti cjepivo. \u00a0<\/u><\/strong><\/p>\n Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 nije jedini uvjet izdavanja COVID potvrde ve\u0107 ju mo\u017ee dobiti i osoba koja ima\u00a0negativan nalaz<\/a>\u00a0PCR testa ili brzog antigenskog testa (BAT)[12]<\/a> te koja je preboljela bolest COVID-19<\/a>\u00a011. dan od datuma prvog pozitivnog PCR testa[13]<\/a>. Me\u0111utim, iako je cijepljenje tek jedan od tri raspolo\u017eiva kriterija za izdavanje COVID potvrde, onim gra\u0111anima koji ne mogu primiti cjepivo iz zdravstvenih razloga te koji nisu preboljeli COVID-19, negativan test je jedini put do COVID potvrde.<\/p>\n U jo\u0161 te\u017eem polo\u017eaju su osobe koje, osim \u0161to iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo, tako\u0111er su lo\u0161ijeg imovnog stanja, zbog \u010dega nisu u mogu\u0107nosti snositi tro\u0161kove testiranja koji, ukoliko je rije\u010d o udaljenijem mjestu \u017eivota, mogu uklju\u010divati i tro\u0161kove dolaska do mjesta testiranja. Stoga je ovim osobama nu\u017eno osigurati fizi\u010dki i financijski dostupno testiranje<\/strong> kako ne bi trpjele diskriminaciju temeljem svog zdravstvenog i imovnog stanja.<\/p>\n Nadalje, zbog situacije u kojoj su se na\u0161li neki gra\u0111ani testiranje je ponekad jedini put do COVID potvrde, o \u010demu govore i pritu\u017ebe upu\u0107ene pu\u010dkoj pravobraniteljici<\/strong> u kojima gra\u0111ani ukazuju na nemogu\u0107nost dobivanja COVID potvrda temeljem preboljenja jer prije dijagnoze nisu radili PCR, ve\u0107 tada dostupni BAT test ili se kao kontakti oboljelog (temeljem uputa koje su dobili), nisu trebali uop\u0107e testirati. Zbog primjene razli\u010ditih kriterija prilikom ranije dijagnoze bolesti i odre\u0111ivanja mjere samoizolacije, a sada prilikom izdavanja COVID potvrda, dio gra\u0111ana navodi da ne mogu dobiti potvrdu, zbog \u010dega se neki osje\u0107aju nesigurno, pribojavaju\u0107i se povrede prava za \u010diju realizaciju im je ista potrebna.<\/p>\n Iako se primjena razli\u010ditih kriterija prilikom dijagnosticiranja bolesti i kasnije prilikom izdavanja COVID potvrde temeljem preboljenja, mo\u017ee donekle opravdati specifi\u010dno\u0161\u0107u situacije u vrijeme visokih brojki oboljelih, velikom cirkulacijom virusa me\u0111u populacijom te potrebom brzog postavljanja dijagnoze i odre\u0111ivanja mjere samoizolacije ve\u0107eg broja suspektno oboljelih gra\u0111ana, nesporno je da dio gra\u0111ana trpi posljedice ovako neujedna\u010denih kriterija. <\/strong><\/p>\n Da je rije\u010d o problemu koji se prote\u017ee i izvan granica RH, ukazuje i okolnost da je institucija EU Ombudsmana zaprimila upite nekoliko dr\u017eava \u010dlanica u vezi primjene Uredbe 2021\/953 i nemogu\u0107nosti izdavanja EU digitalnih COVID potvrda osobama kojima je infekcija virusom potvr\u0111ena BAT, a ne PCR testom, povodom \u010dega se obratila Europskoj komisiji sa zahtjevom za dostavom relevantnih podataka, izme\u0111u ostaloga i ukoliko je Europska komisija dala dr\u017eavama \u010dlanicama upute o postupanju prema ovim gra\u0111anima[14]<\/a>. Postupak pred EU Ombudsmankom je u tijeku, a pu\u010dka pravobraniteljica ga prati.<\/p>\n Me\u0111utim, kao \u0161to je naprijed istaknuto, za razliku od gra\u0111ana koji imaju na raspolaganju mogu\u0107nost besplatnog cijepljenja, osobama koje zbog zdravstvenog stanja ne mogu primiti cjepivo, a nisu preboljele bolest ili to ne mogu dokazati, testiranje je jedini na\u010din ostvarenja prava za koje se tra\u017ei COVID potvrda, zbog \u010dega im isto treba biti fizi\u010dki i financijski dostupno. Ovo je naro\u010dito va\u017eno za one pripadnike ove skupine gra\u0111ana koji zbog lo\u0161ijeg imovnog stanja ne mogu sami snositi tro\u0161kove testiranja.<\/p>\n Najave novih mjera suzbijanja epidemije i njihov mogu\u0107i utjecaj na ljudska prava \u00a0<\/strong><\/p>\n Od 15. studenog stupa na snagu, a od 16. studenog se uvodi primjena COVID potvrda za obavljanje poslova dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u javnim slu\u017ebama, slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgova\u010dkih dru\u0161tava i ustanova \u010diji su osniva\u010di Republika Hrvatska, tijela dr\u017eavne uprave i jedinice lokalne i regionalne (podru\u010dne) samouprave, ali i svih gra\u0111ana koji \u0107e dolaziti u njihove prostore<\/strong>. Navedeno bi \u00a0zna\u010dilo da \u0107e primjerice za odlazak na sud, u FINU, Poreznu upravu, centar za socijalnu skrb, mati\u010dni ured i dr. gra\u0111ani morati posjedovati COVID potvrdu ili negativan test na virus SARS-Cov-2.<\/p>\n Na koji \u0107e se na\u010din osigurati primjena COVID potvrda za gra\u0111ane koji dolaze u prostorije ovih sustava i njihove zaposlenike tek predstoji vidjeti, no zabrinjava \u0161to (i uzimaju\u0107i u obzir upravo najavljenu jednodnevnu odgodu) nije ostavljeno dovoljno vremena od najave novih mjera do po\u010detka primjene odluke. <\/strong><\/p>\n Nesumnjivo je da \u0107e pro\u0161irenje primjene COVID potvrda imati znatno dalekose\u017enije posljedice na prava gra\u0111ana nego je to slu\u010daj s do sada donesenim odlukama, obzirom na podru\u010dja koja pokriva dr\u017eavni i javni sektor. \u00a0Gra\u0111anima je, primjerice, bitno osigurati pravo na pristup sudu, koje podrazumijeva i zastupanje interesa na ro\u010di\u0161tima za glavnu raspravu, koja se ve\u0107im dijelom fizi\u010dki odvijaju u zgradama sudova.[15]<\/a> Na koji na\u010din \u0107e se osigurati ostvarenje prava iz socijalne skrbi, obzirom da korisnici nerijetko osobno odlaze u urede centara za socijalnu skrb, budu\u0107i im je to najjednostavniji, a ponekad i jedini na\u010din obra\u0107anja centru radi ostvarenja prava.<\/p>\n Ovo su samo neki od primjera gdje je ostvarenje pojedinih prava gra\u0111ana povezano s njihovim fizi\u010dkim dolascima u prostorije tijela koja im ta prava osiguravaju, a za \u0161to \u0107e sada biti potrebna COVID potvrda. Pritom je izgledno da \u0107e tro\u0161ak testiranja gra\u0111ana koji u trenutku po\u010detka primjene mjere nemaju COVID potvrdu biti preba\u010den na njihov teret, \u0161to neki od njih zasigurno ne\u0107e mo\u0107i snositi (ili \u0107e im to biti vrlo ote\u017eano) \u010dime se odvodi u pitanje mogu\u0107nost ostvarenja njihovih prava uvjetovanih osobnim dolascima u prostore dr\u017eavnih i javnih tijela.<\/p>\n Nadalje, postavlja se i pitanje organizacije provedbe testiranja za one zaposlenike dr\u017eavne i javne slu\u017ebe koji ne posjeduju COVID potvrdu. Pri tom je, primjerice, samo u \u0161kolstvu zaposleno 67 555[16]<\/a> osoba te iako jo\u0161 nisu poznate to\u010dne brojke onih koji \u0107e se trebati redovno testirati, za o\u010dekivati je da \u0107e to zahtijevati intenzivan anga\u017eman resornog ministarstva, ravnatelja \u0161kola te samih zaposlenika, pri \u010demu je nu\u017eno voditi ra\u010duna da postupak provedbe mjere ne utje\u010de na neometano i redovito odvijanje nastave i pravo na obrazovanje.<\/p>\n Kao jedna od o\u010dekivanih posljedica najave pro\u0161irenja primjene COVID potvrda jest pove\u0107an interes gra\u0111ana za cijepljenje, \u010demu svjedo\u010dimo zadnjih dana. Me\u0111utim, veliki redovi \u010dekanja na cijepljenje gra\u0111ana ukazuje na izostanak adekvatnog odgovora pove\u0107anju interesa gra\u0111ana za cijepljenjem. Stoga je nu\u017eno ulo\u017eiti maksimalne napore za provedbu cijepljenja svih onih koji se \u017eele cijepiti, a \u0161to je u skladu i s kontinuiranim pozivanjem gra\u0111ana na cijepljenje kao naju\u010dinkovitiji na\u010din suzbijanja epidemije. <\/strong><\/p>\n Me\u0111utim, tako\u0111er je nu\u017eno uzeti u obzir i da COVID potvrdu nije mogu\u0107e dobiti odmah nakon primanja cjepiva[17]<\/a> pa oni koji se cijepe neposredno prije pro\u0161irenja primjene COVID potvrda, iste ne\u0107e mo\u0107i odmah koristiti ve\u0107 \u0107e se do njihovog po\u010detka va\u017eenja trebati testirati. Obzirom na broj gra\u0111ana koji su od najave ove mjere primili prvo cjepivo, za o\u010dekivati je potrebu ve\u0107eg broja testiranja za ulaske u prostorije dr\u017eavnog i javnog sektora.<\/p>\n Stoga bi trebalo promisliti o definiranju prikladnog prijelaznog perioda od uvo\u0111enja do po\u010detka pune primjene ove mjere.<\/strong><\/p>\n U kona\u010dnici, prilikom najavljenog pro\u0161irenja mjera iznimno je bitno voditi ra\u010duna o specifi\u010dnim potrebama pojedinih skupina gra\u0111ana, odnosno onih koji zbog naru\u0161enog zdravstvenog stanja ne mogu primiti cjepivo, niti zbog lo\u0161ijeg imovnog stanja mogu snositi tro\u0161kove testiranja.<\/strong> Njima je nu\u017eno osigurati fizi\u010dki i financijski dostupno ili besplatno testiranje, kroz cijelo razdoblje uvjetovanja ostvarenja njihovih prava negativnim testom. <\/strong><\/p>\n Barem kroz prijelazno razdoblje, potrebno je osigurati besplatno testiranje onim gra\u0111anima koji zbog svojeg imovnog stanja ne mogu sami snositi njegov tro\u0161ak, <\/strong>a ostvarenje prava je uvjetovano s osobnim dolascima u prostore dr\u017eavnih i javnih tijela. U protivnome bi socijalno ugro\u017eenim skupinama gra\u0111ana mogla biti uskra\u0107ena prava \u010dija realizacija je uvjetovana odlascima u prostorije tijela koja im ta prava osiguravaju, \u010dime bi se njihova ionako nepovoljna \u017eivotna situacija dodatno pogor\u0161ala.<\/p>\n Slijedom navedenog te kako bi se izbjegle sli\u010dne nedoumice u budu\u0107nosti, potrebno je pravovremeno definirati na\u010dine prevencije mogu\u0107e diskriminacije i povrede ljudskih prava i u slu\u010daju uvo\u0111enja najavljenog \u201e2G\u201c plana<\/strong> koji, za razliku od aktualnog \u201e3G\u201c plana, isklju\u010duje testiranje kao jedan od uvjeta izdavanja COVID potvrda. U tom bi slu\u010daju osobe koje iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo, niti su preboljele bolest COVID-19, u potpunosti ostale bez mogu\u0107nosti dobivanja COVID potvrde, s posljedicom neograni\u010denog razmjera povrede njihovih prava zbog \u010dega bi za njih trebalo propisati iznimku.<\/p>\n I obvezna imunizacija protiv virusa SARS-CoV-2<\/strong> bila je temom rasprava u javnom prostoru, pri \u010demu obvezana imunizacija nije novost u Republici Hrvatskoj te je kao jedna od posebnih mjera za spre\u010davanje i suzbijanje odre\u0111enih zaraznih bolesti propisana Zakonom o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti.<\/p>\n Europski sud za ljudska prava<\/strong> je u predmetu Varvi\u010dka i ostali protiv \u010ce\u0161ke<\/strong>[18]<\/a>, ocijenio da obavezno cijepljenje djece u \u010ce\u0161koj zadire u pravo na privatnost, ali ne predstavlja kr\u0161enje 8. \u010dlanka <\/u>Europske konvencije o ljudskim pravima kad je rije\u010d o \u201epravu na po\u0161tivanje privatnog \u017eivota”.<\/p>\n Iako ova presuda, donesena upravo u vrijeme epidemije bolesti COVID-19, pove\u0107ava pravnu mogu\u0107nost obveznog cijepljenja te u obrazlo\u017eenju presude Sud podr\u017eava \u201eprincip socijalne solidarnosti koji mo\u017ee opravdati nametanje cijepljenja svima, \u010dak i onima koji se osje\u0107aju manje ugro\u017eenim bole\u0161\u0107u, kada se radi o za\u0161titi najugro\u017eenijih osoba<\/em>“,\u00a0 ipak je dr\u017eavama prepu\u0161tena sloboda procjene po pitanju politike cijepljenja (te se navedena presuda ne odnosi na cijepljenje protiv virusa SARS-CoV-2).<\/p>\n Me\u0111utim, uvo\u0111enje obveznog cijepljenja za sve ili pojedine skupine gra\u0111ana je (barem za sada) otklonjeno u RH, koja se priklonila bla\u017eem pristupu dono\u0161enjem naprijed navedenih odluka o uvo\u0111enju COVID potvrda. Uvo\u0111enje obveznog cijepljenja bi osim prethodnog adekvatnog komuniciranja razloga takve odluke te \u0161irokih konzultacija sa svim relevantnim dionicima, zahtijevalo zakonske intervencije kao i regulaciju izuzetaka od obveze cijepljenja u odnosu na gra\u0111ane koji iz zdravstvenih razloga ne mogu primiti cjepivo. <\/strong><\/p>\n Zaklju\u010dno<\/strong>, u javnosti se zadnjih tjedana pojavljuju razne informacije o mogu\u0107im mjerama koje bi trebale odgovoriti trenutnim visokim brojkama oboljelih od bolesti COVID-19 te prevenirati ili barem smanjiti broj preminulih. Pritom je rije\u010d o informacijama koje se brzo mijenjaju,\u00a0 a kao mogu\u0107e se navode razne mjere od kojih su neke prili\u010dno ograni\u010davaju\u0107e, \u0161to neminovno\u00a0 kod dijela gra\u0111ana unosi nemir. Navedeno je razvidno i kroz pritu\u017ebe gra\u0111ana pu\u010dkoj pravobraniteljici, podnesene povodom uvo\u0111enja novih mjera primjene COVID potvrda. Strepnju dijela gra\u0111ana dodatno poja\u010dava okolnost \u0161to nekoliko dana prije najave po\u010detka pro\u0161irene primjene COVID potvrda na dr\u017eavni i javni sektor, jo\u0161 uvijek nisu donesene konkretne upute postupanja prema zaposlenicima ovih sustava i gra\u0111ana koji dolaze u njihove prostore. Nu\u017eno je osigurati pravovremene, potpune i jasne informacije o svakoj odluci i mjeri namijenjenoj suzbijanju epidemije, kojom se ujedno utje\u010de na prava gra\u0111ana<\/strong>. Samo se tako mo\u017ee graditi povjerenje javnosti u svrsishodnost donesenih odluka i osigurati njihova u\u010dinkovita primjena<\/strong>.<\/p>\n <\/p>\n Reference:<\/p>\n [1]<\/a> Neke od Odluka Sto\u017eera bile su predmetom ocjene ustavnosti od strane Ustavnog suda RH koji je odlu\u010divao o Odluci o nu\u017enoj mjeri obvezatnog kori\u0161tenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja progla\u0161ene epidemije bolesti COVID-19, Odluci o na\u010dinu organizacije javnog prometa za vrijeme trajanja progla\u0161ene epidemije bolesti COVID-19, Odluci o mjerama ograni\u010davanja dru\u0161tvenih okupljanja, rada u trgovini, uslu\u017enih djelatnosti i odr\u017eavanja sportskih i kulturnih doga\u0111anja, Odluci o na\u010dinu odr\u017eavanja pogreba i posljednjih ispra\u0107aja, Odluci o mjeri strogog ograni\u010davanja zadr\u017eavanja na ulicama i drugim javnim mjestima, Odluci o nu\u017enim mjerama ograni\u010davanja dru\u0161tvenih okupljanja, rada u trgovini, uslu\u017enih djelatnosti i odr\u017eavanja sportskih i kulturnih doga\u0111anja za vrijeme trajanja progla\u0161ene epidemije bolesti COVID-19, Odluci o zabrani napu\u0161tanja mjesta prebivali\u0161ta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, Odluci o privremenoj zabrani prelaska preko grani\u010dnih prijelaza Republike Hrvatske, Odluci o radnom vremenu i na\u010dinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja progla\u0161ene epidemije bolesti COVID-19, Odluci o\u00a0 pomo\u0107i medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije COVID-19.<\/p>\n [2]<\/strong><\/a> Ustavni sud je u svojim dosada\u0161njim odlukama radi ocjene ustavnosti pojedinih mjera istaknuo da u\u00a0situaciji kao \u0161to je ugroza \u017eivota i zdravlja svih gra\u0111ana izazvana pandemijom\/epidemijom bolesti COVID-19, postoji obveza dr\u017eave (nadle\u017enih vlasti) da u skladu sa svojim ovlastima poduzme mjere nu\u017ene za za\u0161titu \u017eivota i zdravlja gra\u0111ana te je u takvim situacijama javni interes, odnosno za\u0161tita \u017eivota i zdravlja gra\u0111ana, ima prevagu nad pojedina\u010dnim pravima gra\u0111ana koji su du\u017eni po\u0161tovati i postupati po mjerama koje nadle\u017ena tijela donose kako bi za\u0161titila \u017eivote i zdravlje cjelokupne populacije. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-263\/2021 od 8. lipnja 2021.<\/p>\n [3]<\/a> Isto je ve\u0107 u primjeni u Austriji te je najavljeno u pojedinim pokrajinama Njema\u010dke<\/p>\n [4]<\/a> Odluke su donesene kao sigurnosne mjere, koje mo\u017ee donijeti ministar zdravstva na prijedlog HZJZ-a, ali i Sto\u017eer CZRH u suradnji s obima.<\/p>\n [5]<\/a> Testiranje svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgova\u010dkih dru\u0161tava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika.<\/p>\n [6]<\/a> Testiranje svih zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, odnosno u ustanovama socijalne skrbi, udrugama, vjerskim zajednicama, drugim pravnim osobama, kod obrtnika i fizi\u010dkih osoba koje socijalnu skrb obavljaju kao profesionalnu djelatnost.<\/p>\n [7]<\/a> Odluka se odnosi na:<\/p>\n –<\/strong> pacijente kod kojih se planira hospitalizacija, provo\u0111enje dijagnosti\u010dko-terapijskih zahvata koji generiraju aerosol u specijalisti\u010dko-konzilijarnoj ili bolni\u010dkoj zdravstvenoj za\u0161titi,<\/p>\n – pacijente kojima je potrebna medicinska skrb, ako se procijeni da postoji visoki rizik od \u0161irenja infekcije virusom<\/p>\n – osobe u pratnji pri porodu<\/p>\n – roditelje\/skrbnike koji borave u smje\u0161taju s djecom te<\/p>\n – osobe koje dolaze u pratnji pacijenata i u posjete hospitaliziranim pacijentima.<\/p>\n [8]<\/a> Kao \u0161to su primjerice pravo na rad, pravo na pristup sudu, pravo na besplatnu pravnu pomo\u0107, prava iz sustava socijalne skrbi i dr.<\/p>\n [9]<\/a> Pravo na javno okupljanje za\u0161ti\u0107eno je brojnim me\u0111unarodnopravnim dokumentima, primjerice Europskom konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Op\u0107om deklaracijom o ljudskim pravima, Me\u0111unarodnim paktom o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, te \u010dlankom 42. Ustava RH, koji svakom priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom, a svrha mu je poticati javnu raspravu i doprinositi demokratskom i inkluzivnom dru\u0161tvu.<\/p>\n [10]<\/a> Jutarnji list – Prvi slu\u010dajevi otkaza zbog covid-potvrda: Nisu se htjeli ni testirati ni cijepiti, otpu\u0161teni su!<\/a><\/p>\n Pokrenuta procedura za devet otkaza u KBC-u Zagreb: Odbijaju testiranje na COVID-19 – Ve\u010dernji.hr (vecernji.hr)<\/a><\/p>\n [11]<\/a> https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/predsjednik-ustavnog-suda-odluka-o-covid-potvrdama-ide-na-ocjenu-ustavnosti-1530106<\/p>\n [12]<\/a> BAT sa zajedni\u010dkog i a\u017euriranog popisa brzih antigenskih testova na bolest COVID-19 koji je sastavljen na temelju Preporuke Vije\u0107a od 21. sije\u010dnja 2021.<\/p>\n [13]<\/a> Uvjeti izdavanja COVID potvrda regulirani su Uredbom (EU) 2021\/953 Europskog parlamenta i Vije\u0107a, od 4. lipnja 2021., a podrazumijeva 3 vrste potvrda: potvrdu o cijepljenju, potvrdu o testiranju i potvrdu o preboljenju.<\/p>\n [14]<\/a> https:\/\/www.ombudsman.europa.eu\/en\/correspondence\/en\/146465<\/p>\n [15]<\/a> Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske je najavio da ne\u0107e biti \u0161tetnih posljedica za gra\u0111ane koji propuste ro\u010di\u0161te jer nemaju COVID potvrdu, https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/sef-vrhovnog-suda-o-covid-potvrdama-nitko-nece-biti-kaznjen-ako-propusti-rociste-jer-ne-posjeduje-potvrdu-15118408<\/p>\n [16]<\/a> Statisti\u010dki prikaz Ministarstva pravosu\u0111a i uprave, broj 20, Zagreb, velja\u010da 2021. https:\/\/mpu.gov.hr\/UserDocsImages\/\/dokumenti\/Statisti%C4%8Dki%20prikaz\/\/MPU_javna%20uprava%20vama%20na%20usluzi_statisticki%20prikaz%2020%20.pdf<\/p>\n