{"id":12673,"date":"2021-10-26T09:45:31","date_gmt":"2021-10-26T07:45:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=12673"},"modified":"2021-10-26T09:48:34","modified_gmt":"2021-10-26T07:48:34","slug":"analiza-o-intersekcionalnosti-i-moze-li-utjecati-na-uspjesnije-suzbijanje-diskriminacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/analiza-o-intersekcionalnosti-i-moze-li-utjecati-na-uspjesnije-suzbijanje-diskriminacije\/","title":{"rendered":"Analiza: O intersekcionalnosti i mo\u017ee li utjecati na uspje\u0161nije suzbijanje diskriminacije?"},"content":{"rendered":"

Ovaj koncept obuhva\u0107a vi\u0161estruke identitete i tako nagla\u0161ava postoje\u0107e praznine u pravnim i socijalnim okvirima koji uzimaju u obzir samo jednu dimenziju identiteta ili diskriminaciju na temelju jedne karakteristike.<\/em><\/p>\n

Svaka osoba ima razli\u010dite karakteristike koje ju obilje\u017eavaju, \u010dine jedinstvenom, a ujedno i razlikuju od drugih poput, primjerice, spola, dobi, boje ko\u017ee, pripadnosti odre\u0111enoj etni\u010dkoj ili vjerskoj skupini, spolne orijentacija i mnogih drugih. Na\u017ealost, nekada su upravo one i razlog zbog kojih se pojedinci ili skupine na\u0111u u nepovoljnijem polo\u017eaju u odnosu na druge, odnosno izlo\u017eeni diskriminatornom pona\u0161anju.<\/p>\n

\u0160to je zapravo intersekcionalna diskriminacija?<\/strong><\/p>\n

Intersekcionalna diskriminacija je pojam koji poja\u0161njava da ponekad diskriminacija nije temeljena samo na jednoj karakteristici, ve\u0107 da bismo razumjeli problem posrijedi i protiv njega se u\u010dinkovito borili moramo razumjeti da se odvija na temelju nekoliko vidova identiteta koji su u \u017eivotu zapravo me\u0111usobno nerazdvojni. Dodatno se njome nagla\u0161ava postojanje razli\u010ditih skupina ljudi na koje se istovremeno odnosi vi\u0161e osnova \u2013 recimo, primjer bi bio diskriminacija \u017eena s invaliditetom.<\/p>\n

Prednosti i mane intersekcionalnosti<\/strong><\/p>\n

Prednosti ovog koncepta su to \u0161to bilje\u017ei stvarne \u017eivotne situacije ljudi i odnose mo\u0107i u dru\u0161tvu i poma\u017ee u u\u010dinkovitijem suzbijanju diskriminacije time \u0161to se osobu ne svodi na samo jednu karakteristiku. Pravo \u010desto zahtjeva od ljudi svrstavanje u neke ku\u0107ice, no stvarni \u017eivot uklju\u010duje na\u0161e razli\u010dite karakteristike i identitete, a upravo nas tako gledaju i do\u017eivljavaju i druge osobe. Ovaj koncept omogu\u0107uje i bolje razumijevanje strukturalne diskriminacije i slo\u017eene stvarnosti koju pravo \u010desto pojednostavljuje time \u0161to inzistira na jednoj karakteristici relevantnoj za konkretan slu\u010daj diskriminacije, \u0161to nije uvijek najbolji na\u010din opisivanja stvarnosti.<\/p>\n

No, postoje i brojne pote\u0161ko\u0107e u njezinoj primjeni, ponajvi\u0161e zbog slo\u017eenosti samog koncepta i prikupljanja svih potrebnih podataka. Naime, tada se obi\u010dno gleda pojedina\u010dna karakteristika, a ne intersekcija vi\u0161e njih. Samim time, intersekcionalnost nije uvijek pravno prepoznata i ne postoje zakonske odredbe o njoj, kako u hrvatskom, tako ni u europskom pravu, \u0161to potvr\u0111uje i relativno mali broj slu\u010dajeva, barem onih u kojima je intersekcionalnost prepoznata. U pravnom smislu, problem je \u0161to se u mnogim nacionalnim jurisdikcijama diskriminacijsko pravo fokusira samo na jednu karakteristiku i u pojedinim slu\u010dajevima se sagledava je li diskriminatorno postupanje utemeljeno na toj jednoj karakteristici. No, to nije odgovaraju\u0107e za sve diskriminatorne situacije.<\/p>\n

Situacija u Hrvatskoj i EU<\/strong><\/p>\n

Diskriminacija je u na\u0161oj zemlji regulirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije (ZSD), koji definira \u010dak 17 osnova temeljem kojih osoba mo\u017ee biti izlo\u017eena diskriminatornom pona\u0161anju, daleko vi\u0161e nego \u0161to nala\u017ee pravo Europske unije koje ih sadr\u017ei \u0161est, a ne obuhva\u0107aju ni sva podru\u010dja \u017eivota kao hrvatski zakon.
\nIako neki zakoni zemalja EU-a, poput ZSD-a, prepoznaju vi\u0161estruku diskriminaciju, nijedan ne sadr\u017ei odredbe o intersekcionalnosti. Njima nije definirano ili u dovoljnoj mjeri razra\u0111eno \u0161to u slu\u010daju da je osoba diskriminirana temeljem vi\u0161e diskriminatornih osnova, a pogotovo u slu\u010dajevima kada se one ispreple\u0107u i kada su neodvojive jedna od druge. Naime, vi\u0161estruka diskriminacija (prema vi\u0161e osnova) se prema ZSD-u smatra te\u017eim oblikom diskriminacije, a zakon odre\u0111uje i da \u0107e sud o ovome voditi ra\u010duna pri utvr\u0111ivanju visine naknade neimovinske \u0161tete, kao i pri odmjeravanju kazne po\u010dinitelju. Me\u0111utim, vi\u0161estruka i intersekcijska diskriminacija nisu istozna\u010dan pojam, a odgovor na prethodno pitanje trebalo bi tra\u017eiti upravo u konceptu intersekcionalnosti.<\/p>\n

Zato ohrabruje \u010dinjenica da se u europskim raspravama o \u00a0antidiskriminacijskom zakonodavstvu razmatra i intersekcionalnost kao pojam \u00a0i na\u010din kako bi se ono upotpunilo, a sli\u010dne rasprave vode se i u nekim dr\u017eavama \u010dlanicama na nacionalnoj razini.<\/p>\n

Strukturalna intersekcijska diskriminacija<\/strong><\/p>\n

Razmatranje vi\u0161estrukih identiteta preduvjet je i u\u010dinkovitog suzbijanja strukturalnog rasizma o kojem se posljednjih godina sve vi\u0161e govori, kako u Europi, tako i u SAD-u. Sustavnim prikupljanjem podataka, o primjerice, etni\u010dkoj pripadnosti bilo bi mogu\u0107e dobiti uvid u to koliko odre\u0111ena skupina uspijeva pristupiti javnim servisima, primjerice, u podru\u010dju zdravstva, socijalne skrbi ili obrazovanja. No, isto tako, treba voditi ra\u010duna i o drugim diskriminacijskim osnovama poput spola ili dobi. Naravno, sve to komplicira prikupljanje podataka, ali bez takvog ra\u0161\u010dlanjivanja i analiziranja ne mo\u017eemo vidjeti \u0161to se doga\u0111a pa onda niti suzbiti strukturalnu diskriminaciju.<\/p>\n

To zna\u010di da bi, primjerice, trebalo posebno razmatrati iskustva te diskriminaciju mladih Romkinja, \u010dije je iskustvo druga\u010dije od iskustva mladih Hrvatica, kao i od iskustva starijih mu\u0161karaca u romskoj zajednici.<\/p>\n

Potrebno je, dakle, prepoznavati \u00a0razli\u010ditosti unutar marginaliziranih skupina, a jedino se intersekcionalnim pristupom mo\u017ee identificirati ta institucionalna i sistemska diskriminacija i pru\u017eiti ispravne alate za transformaciju institucija i organiziranje sustava kako bi uistinu odgovarali na potrebe marginaliziranih skupina.<\/p>\n

Imovno stanje kao diskriminacijska osnova<\/strong><\/p>\n

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koje imaju imovno stanje kao diskriminacijsku osnovu. Diskriminacija i siroma\u0161tvo su na neki na\u010din dvije strane istog nov\u010di\u0107a. Siroma\u0161ne osobe koje su izlo\u017eene diskriminaciji temeljem imovnog stanja, vrlo su \u010desto izlo\u017eene i drugim oblicima diskriminacije.<\/p>\n

Primjerice, trenutno najslabije pla\u0107ene osobe rade u tekstilnoj i prera\u0111iva\u010dkoj industriji i trgovini. To su ve\u0107inom slabije obrazovane \u017eene, koje onda ujedno karakterizira i njihovo imovno stanje. U jednom dijelu tih situacija je mogu\u0107e i pravno sagledati je li rije\u010d o ispreplitanju vi\u0161e karakteristika diskriminacija, a na strukturalnoj razini je itekako bitno uzeti u obzir da se osobe tih specifi\u010dnih karakteristika u navedenim sektorima nalaze u pove\u0107anom riziku od vi\u0161estruke ili intersekcijske diskriminacije.<\/p>\n

Tako\u0111er, skupine koje su u posebnom riziku od siroma\u0161tva su starije \u017eene u sama\u010dkim ku\u0107anstvima u ruralnim krajevima, gdje se uo\u010dava intersekcija imovnog stanja, dobi i spola. To je ne\u0161to o \u010demu treba voditi ra\u010duna kada se razmi\u0161lja o uvo\u0111enju novih socijalnih usluga jer znamo tko je zapravo najugro\u017eeniji.<\/p>\n

Intersekcionalnost kao alat suzbijanja diskriminacije<\/strong><\/p>\n

Stoga bi i kod kreiranja socijalnih mjera trebalo voditi ra\u010duna o takvom tipu podataka i vi\u0161estrukoj ranjivosti. Na taj na\u010din intersekcionalnost mo\u017ee pomo\u0107i i u spre\u010davanju da do diskriminacije uop\u0107e do\u0111e, i to pru\u017eanjem okvira pomo\u0107u kojeg se mo\u017ee identificirati institucionalna i sistemska diskriminacija, kao i davanjem alata za transformiranje institucija, organizacija i sustava.<\/p>\n

Upravo je prevencija klju\u010dna za njezino suzbijanje, jer reaktivnim djelovanjem tek na pojavu diskriminacije, reagiramo samo na jedan manji broj slu\u010dajeva, a nakon \u0161to je do njih ve\u0107 do\u0161lo, \u0161teta je ve\u0107 u\u010dinjena. Uz to, kako se ve\u0107ina iskustava i pojava diskriminacije ne prijavljuje, prevencija je uvijek bolji i u\u010dinkovitiji na\u010din njezinog suzbijanja.<\/p>\n

Kako unaprijediti trenutnu situaciju?<\/strong><\/p>\n

Osim pobolj\u0161anja zakona, a posebno njihove primjene, potrebno je razvijati i strategije prikupljanja podataka koji bi preciznije prikazivali iskustva, odnosno omogu\u0107ili pra\u0107enje pojavnosti intersekcijske diskriminacije. Pritom je va\u017eno i podizati svijest stru\u010dnjaka, ali i gra\u0111ana o njoj, a u sudskim postupcima u slu\u010dajevima vi\u0161estruke diskriminacije dodjeljivati vi\u0161e iznose naknade \u0161tete, koji bi i ina\u010de trebali biti takvi da djeluju odvra\u0107aju\u0107e na po\u010dinitelje diskriminacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

*ovaj tekst proiza\u0161ao je iz intervjua pu\u010dke pravobraniteljice Tene \u0160imonovi\u0107 Einwalter za portal H-alter kojeg mo\u017eete prona\u0107i <\/em>ovdje<\/a>.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovaj koncept obuhva\u0107a vi\u0161estruke identitete i tako nagla\u0161ava postoje\u0107e praznine u pravnim i socijalnim okvirima koji uzimaju u obzir samo jednu dimenziju identiteta ili diskriminaciju na temelju jedne karakteristike. Svaka osoba ima razli\u010dite karakteristike koje ju obilje\u017eavaju, \u010dine jedinstvenom, a ujedno i razlikuju od drugih poput, primjerice, spola, dobi, boje ko\u017ee, pripadnosti odre\u0111enoj etni\u010dkoj ili […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":12678,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629,2012,2011],"class_list":["post-12673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-analiza","tag-intersekcionalnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12673"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12673\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12679,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12673\/revisions\/12679"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}