{"id":12648,"date":"2021-10-19T09:25:46","date_gmt":"2021-10-19T07:25:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=12648"},"modified":"2021-10-19T12:28:05","modified_gmt":"2021-10-19T10:28:05","slug":"izmjene-i-dopune-zakona-o-obnovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izmjene-i-dopune-zakona-o-obnovi\/","title":{"rendered":"Komentari na izmjene i dopune Zakona o obnovi"},"content":{"rendered":"

U fokusu izmjena i dopuna Zakona o obnovi moraju biti gra\u0111ani koji i dalje \u017eive s posljedicama potresa i za\u0161tita njihovih ljudskih prava. <\/em><\/p>\n

Potresi su prirodne katastrofe i sami po sebi ne kr\u0161e ljudska prava, ali reakcija i odgovornost dr\u017eave i institucija svakako spadaju u podru\u010dje za\u0161tite ljudskih prava jer su u pravilu najte\u017ee pogo\u0111eni upravo i oni najranjiviji. To se, prije svega, odnosi na kreiranje zakona i pravila, u ovom slu\u010daju vezanih za obnovu o\u0161te\u0107enih objekata. Ako su oni te\u0161ko provedivi i uklju\u010duju neu\u010dinkovite procese, \u0161to je bila glavna kritika va\u017ee\u0107eg Zakona o obnovi, potrebno ih je unaprijediti. To se \u017eeli posti\u0107i Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije i Zagreba\u010dke \u017eupanije, Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije s Kona\u010dnim prijedlogom Zakona<\/em>.<\/p>\n

Jasno je kako se radi o tra\u017eenju ravnote\u017ee izme\u0111u op\u0107ih pravnih normi i postupanja s jedne strane, i s druge strane potrebe uva\u017eavanja posljedica potresa, kako bi se stanovnici \u0161to prije vratili u domove, kao i radi za\u0161tite \u017eivota i zdravlja uslijed opasnosti od ru\u0161evina.<\/p>\n

Istodobno, i s obzirom da \u0107e u obnovu biti ulo\u017eena golema materijalna sredstva, vrijeme i rad, ovakav poseban propis bi trebao biti odraz \u0161ireg konsenzusa, uz jasno i javno artikulirana poja\u0161njenja potrebe i razloga njegova dono\u0161enja.<\/p>\n

Ve\u0107ina komentara na Zakon, koje smo dali tijekom javnog savjetovanja<\/a>, primljena je na znanje, a neke od njih donosimo u nastavku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Potrebno je jasno definirati klju\u010dne pojmove <\/strong><\/p>\n

Kako bi primjena Zakona bila u\u010dinkovitija, potrebno je jasno definirati klju\u010dne pojmove<\/strong>: primjerice nekonstrukcijsku obnovu<\/strong> i donosi li se u tom slu\u010daju rje\u0161enje o obnovi ili rje\u0161enje o nov\u010danoj pomo\u0107i.<\/p>\n

Trebalo bi pojasniti i pojam \u201eprebivanje\u201c,<\/strong> uz mogu\u0107nost dokazivanja \u010dinjenice da je osoba \u017eivjela u odre\u0111enom objektu\/nekretnini i izjavama svjedoka, pla\u0107enim ra\u010dunima za javne usluge i sl. \u00a0Ovaj je pojam potrebno i jasno razlikovati od termina \u201eprijavljeno prebivali\u0161te\u201c<\/strong> koji se do sada koristio u Zakonu o obnovi. U svakom slu\u010daju, prebivali\u0161te i boravi\u0161te stradale osobe ne smiju onemogu\u0107iti zadovoljenje njihovih osnovnih \u017eivotnih potreba<\/strong>, \u0161to smo preporu\u010dili<\/a> i u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji iz 2014.<\/p>\n

Jasnije definiranje pojmova odnosi se i na mogu\u0107nost gradnje zamjenske ku\u0107e<\/strong>. Naime, to nije mogu\u0107e ukoliko je osoba na dan zagreba\u010dkog, odnosno petrinjskih potresa (22. o\u017eujka i 28. i 29. prosinca 2020.) u vlasni\u0161tvu imala drugu useljivu ku\u0107u ili stan. Me\u0111utim, osim \u010dinjenice da je osoba vlasnik takve nekretnine, ne uzima se u obzir \u017eivi li u njoj ve\u0107 mo\u017eda netko, odnosno je li slobodna za useljenje, \u0161to je va\u017eno za mogu\u0107nost stambenog zbrinjavanja onih \u010dije su ku\u0107e ili stanovi uni\u0161teni u potresu. Ukoliko se pod pojmom \u201euseljiva ku\u0107a ili stan\u201c<\/strong> misli da u njima nitko ne \u017eivi, navedenu definiciju svakako bi trebalo uklju\u010diti u pojmovnik<\/strong> kako bi se izbjegle eventualne nejasno\u0107e.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111ani ne\u0107e morati sufinancirati obnovu<\/strong><\/p>\n

Zakonom se predla\u017ee i osloba\u0111anje gra\u0111ana obveze sufinanciranja tro\u0161kova obnove, i to bez obzira na njihovo imovno ili socijalno stanje, kao i na podru\u010dje gdje \u017eive. Pristup obnovi temeljen na \u010dinjeni\u010dnom stanju, a ne vlasni\u010dkim odnosima, i uz javno financiranje trebao bi pridonijeti ubrzanju postupka, dovesti do br\u017eeg i \u0161ireg povratka u domove i otkloniti dio brige oko sigurnosti na ulicama i uz o\u0161te\u0107ene objekte. No, istodobno ne treba zaboraviti kako i uz posljedice ovih potresa postoje i druge potrebe i izazovi vezano uz zbrinjavanje osoba \u010diji su domovi uni\u0161teni i na koje se \u010deka odgovor nadle\u017enih tijela<\/strong> (kao \u0161to je primjerice stambeno zbrinjavanje stradalih u klizi\u0161tima 2014. u Gornjem Knegincu).<\/p>\n

 <\/p>\n

Uklju\u010divanje Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje<\/strong><\/p>\n

Pozitivan je i prijedlog ve\u0107eg uklju\u010divanja Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, odnosno da se u Stru\u010dni savjet za obnovu predlo\u017ei i imenuje njegov predstavnik, na \u0161to smo ukazivali i ranije. Upravo se ta institucija unatrag vi\u0161e desetlje\u0107a bavi isklju\u010divo obnovom i stambenim zbrinjavanjem i raspola\u017ee stru\u010dnjacima u tom podru\u010dju, a njezino uklju\u010divanje je posebno va\u017eno i zato jer je na podru\u010djima gdje je progla\u0161ena katastrofa ona i odre\u0111ena za provo\u0111enje obnove, odnosno uklanjanje o\u0161te\u0107enih objekata i izgradnju zamjenskih.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obnova i nelegaliziranih objekata<\/strong><\/p>\n

Zakon predvi\u0111a i obnovu nelegaliziranih objekata, \u0161to do sada nije bilo mogu\u0107e, i to ukoliko je na dan potresa vlasnik u njemu prebivao i ako je legalizacija zakonski mogu\u0107a. Naime, prema podacima iz Otvorenog pisma humanitarnih udruga upu\u0107enog Vladi i zastupnicima Hrvatskog sabora iz lipnja 2021., preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije nije legalizirano. No, kako se unaprijed ne mo\u017ee otkloniti da neki stanovnici \u017eive u objektima \u010dija legalizacija zakonski ne\u0107e biti mogu\u0107a, jer se nalazi na planiranim ili istra\u017eenim koridorima i povr\u0161inama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih gra\u0111evina, podru\u010dju posebne za\u0161tite voda i dr., a \u0161to je legitimno, va\u017eno je prona\u0107i rje\u0161enje i za njih, pogotovo ako se radi o ranjivim skupinama \u2013 starijim osobama ili onima u sustavu socijalne skrbi<\/strong>. To je mogu\u0107e, primjerice, davanjem prednosti prilikom smje\u0161taja u dom za starije i nemo\u0107ne osobe u vlasni\u0161tvu dr\u017eave ili jedinica lokalne samouprave, zbrinjavanjem u zamjensku nekretninu u vlasni\u0161tvu dr\u017eave ili lokalne samouprave ili njezinom gradnjom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prilika za rje\u0161avanje nesre\u0111enih imovinsko-pravnih odnosa<\/strong><\/p>\n

Izmjene i dopune Zakona prilika su i za (djelomi\u010dno) sre\u0111ivanje imovinsko-pravnih odnosa u podru\u010dju gdje su oni jo\u0161 uvelike nerije\u0161eni. Naime, iako je predvi\u0111eno da se donesenim rje\u0161enjem o obnovi smatra da je za tu gra\u0111evinu izdana pravomo\u0107na uporabna dozvola, predlo\u017eili smo i jasno propisivanje koje \u0107e javnopravno tijelo izdavati uporabnu dozvolu ili drugi akt istog zna\u010denja, odnosno potvrdu da se on ne izdaje sukladno Zakonu, kao i da ono navedene dokumente po slu\u017ebenoj du\u017enosti dostavlja nadle\u017enom katastarskom uredu, ali i nositelju obnove ozna\u010denom u pravomo\u0107nom rje\u0161enju o obnovi<\/strong>.<\/p>\n

Takvo rje\u0161enje pomoglo bi stanovnicima ruralnih podru\u010dja i obnovljeni objekti ne bi ostali bez izdanih akata o uporabi. U suprotnom bi ta obveza i dalje bila na vlasnicima, uz mogu\u0107nost dodatnih komplikacija, primjerice, prestankom va\u017eenja Zakona, zbog kojih obnovljeni objekti mo\u017eda ne bi bili upisani u zemlji\u0161ne knjige. Ovako bi i ve\u0107i dio obnovljenih objekata bio upisan, ili ako to nije mogu\u0107e, vlasnici\/nositelji obnove bi imali potrebne akte za uporabu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jednostavnije uklanjanje objekata koji ugro\u017eavaju sigurnost<\/strong><\/p>\n

Prijedlog Zakona predvi\u0111a i jednostavniji i br\u017ei postupak uklanjanja o\u0161te\u0107enih ili uni\u0161tenih objekata koji ugro\u017eavaju sigurnost, zdravlje ljudi, druge zgrade ili stabilnost tla na okolnom zemlji\u0161tu. Gra\u0111evinski inspektor tako \u0107e odmah po slu\u017ebenoj du\u017enosti donositi rje\u0161enje o uklanjanju uni\u0161tene zgrade i\/ili njezinog dijela, bez suglasnosti vlasnika\/suvlasnika i bez suglasnosti nadle\u017enog tijela, u skladu s propisima kojima se ure\u0111uje za\u0161tita i o\u010duvanje kulturnih dobara. Da je vlasnik o tome obavije\u0161ten, a rje\u0161enje postalo izvr\u0161no, smatrat \u0107e se njegovim stavljanjem na oglasnu plo\u010du nadle\u017enog ureda Dr\u017eavnog inspektorata, a ako se radi o za\u0161ti\u0107enom kulturnom dobru, njegovom dostavom nadle\u017enom konzervatorskom odjelu i objavom na mre\u017enim stranicama nadle\u017enog Dr\u017eavnog inspektorata.<\/p>\n

Iako \u0107e to svakako ubrzati uklanjanje opasnih objekata, zbog pravne sigurnosti i obavije\u0161tenosti vlasnika zgrade koju je nu\u017eno ukloniti, gdje god je to mogu\u0107e, potrebno je rje\u0161enje o uklanjanju dostaviti osobno vlasniku, a ne navedenom objavom na oglasnoj plo\u010di ili mre\u017enim stranicama<\/strong>. To je va\u017eno i zbog pravovremenog informiranja osobe o mogu\u0107nosti pokretanja upravnog spora protiv navedenog rje\u0161enja, \u0161to je propisano Prijedlogom Zakona.<\/p>\n

 <\/p>\n

Potrebno je doraditi kriterije vezane za privremeni smje\u0161taj <\/strong><\/p>\n

Neposredno nakon katastrofe, velik broj nastradalih gra\u0111ana raspitivao se o kriterijima dodjele i monta\u017ee privremenih, pokretnih i monta\u017enih objekata, kao i prioritetima priklju\u010divanja na energetsku mre\u017eu i vodnokomunalnu infrastrukturu, kao i o mogu\u0107nostima kontrole redoslijeda i prioriteta stambenog zbrinjavanja.<\/p>\n

Zato ovim Prijedlogom treba nedvojbeno i jasno propisati tko se i po kojim kriterijima, kada, gdje i na koje vremensko razdoblje zbrinjava, tko donosi takvu odluku i koji je pravni lijek na raspolaganju<\/strong> onima koji su nezadovoljni, kako bi se sli\u010dne situacije izbjegle u budu\u0107nosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to s gra\u0111anima koji su ve\u0107 sami pristupili obnovi?<\/strong><\/p>\n

Mnogi gra\u0111ani s obnovom su ve\u0107 krenuli o vlastitom tro\u0161ku jer zbog slo\u017eene procedure i sporosti sustava, a u nekim slu\u010dajevima i nu\u017enosti brze obnove, nisu podnosili zahtjeve za obnovu. Kako iz prijedloga Zakona nije jasno planira li se povrat ulo\u017eenih sredstava gra\u0111anima koji su sami djelomi\u010dno ili potpuno obnavljali stradale objekte, ovo pitanje svakako je potrebno uzeti u obzir<\/strong>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zna\u010dajna uloga udruga na terenu<\/strong><\/p>\n

U svakom slu\u010daju, provedba ovog Zakona, ali i \u0161ira revitalizacije stradalog podru\u010dja<\/a> ovisit \u0107e i o tome koliko \u0107e gra\u0111ani biti upoznati sa svojim pravima i obvezama<\/strong>. Na\u017ealost, mnogima od njih koji \u017eive u ruralnim podru\u010djima nedostupne su osnovne informacije, ne koriste se internetom, a zbog starije \u017eivotne dobi, neposjedovanja vozila ili udaljenosti ne mogu do\u0107i, primjerice, do Petrinje ili Gline i izmje\u0161tenih ureda Ministarstva. Stoga bi, u suradnji s Ministarstvom pravosu\u0111a i uprave, svakako trebalo razmotriti mogu\u0107nosti dodatnog financiranja udruga koje se na potresima pogo\u0111enim podru\u010djima bave besplatnom pravnom pomo\u0107i<\/strong> kako bi u postupku obnove osigurali podr\u0161ku svim gra\u0111anima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sve na\u0161e komentare na izmjene i dopune Zakona o obnovi mo\u017eete prona\u0107i na e-savjetovanju<\/a>, a vi\u0161e informacija o ovoj temi i na\u0161em radu u kontekstu potresa mo\u017eete prona\u0107i\u00a0ovdje<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U fokusu izmjena i dopuna Zakona o obnovi moraju biti gra\u0111ani koji i dalje \u017eive s posljedicama potresa i za\u0161tita njihovih ljudskih prava. Potresi su prirodne katastrofe i sami po sebi ne kr\u0161e ljudska prava, ali reakcija i odgovornost dr\u017eave i institucija svakako spadaju u podru\u010dje za\u0161tite ljudskih prava jer su u pravilu najte\u017ee pogo\u0111eni […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":10975,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[2090],"tags":[573,605,1970,1946,1855,1288],"class_list":["post-12648","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-ruralna-podrucja","tag-stanovanje","tag-potresi","tag-obnova","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Untitled.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12648"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12655,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12648\/revisions\/12655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}