{"id":12188,"date":"2021-06-10T14:18:00","date_gmt":"2021-06-10T12:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=12188"},"modified":"2021-07-21T14:26:31","modified_gmt":"2021-07-21T12:26:31","slug":"dan-osoba-s-dusevnim-smetnjama-unaprijediti-propise-kontinuirano-educirati-zdravstvene-radnike-i-ulagati-u-sustav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/dan-osoba-s-dusevnim-smetnjama-unaprijediti-propise-kontinuirano-educirati-zdravstvene-radnike-i-ulagati-u-sustav\/","title":{"rendered":"Dan osoba s du\u0161evnim smetnjama \u2013 unaprijediti propise, kontinuirano educirati zdravstvene radnike i ulagati u sustav"},"content":{"rendered":"\n

Osobe s du\u0161evnim smetnjama jedna su od najranjivijih dru\u0161tvenih skupina, \u010desto stigmatizirane, pa je iznimno va\u017eno odr\u017eavanje multidisciplinarnih rasprava o problemima s kojima se suo\u010davaju<\/em><\/p>\n\n\n\n

U povodu obilje\u017eavanja Dana prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, Klinika za psihijatriju Vrap\u010de, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatsko dru\u0161tvo za klini\u010dku psihijatriju Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog saveza zajedni\u010dki su 9. lipnja 2021. organizirali seminar \u201ePrevencija primjene nedobrovoljnih i prisilnih mjera u lije\u010denju osoba s du\u0161evnim smetnjama\u201c<\/a>. Doga\u0111anje je otvorila ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrap\u010de Petrana Bre\u010di\u0107, koja je posebno istaknula va\u017enost sudjelovanja stru\u010dnjaka razli\u010ditih profila u raspravi na ovu temu, a uvodnim pozdravom sudionicima se obratio i ministar zdravstva Vili Bero\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Uz pravne i medicinske stru\u010dnjake, predstavnike civilnog dru\u0161tva i pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom Anku Slonj\u0161ak, na seminaru je sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter. Naglasila je kako je za za\u0161titu ljudskih prava op\u0107enito, pa tako i prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, va\u017eno uskladiti teoriju i praksu i to kroz multidisciplinarni pristup, \u010demu svakako mogu doprinijeti i dosada\u0161nja iskustva na\u0161e institucije.<\/p>\n\n\n\n

Uloga pu\u010dke pravobraniteljice u za\u0161titi prava osoba s du\u0161evnim smetnjama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eKroz na\u0161 rad na za\u0161titi i promicanju ljudskih prava veliku pa\u017enju pridajemo dru\u0161tvenim skupinama koje su ranjive, slabo vidljive i stigmatizirane. Osobe s du\u0161evnim smetnjama, na\u017ealost, nerijetko su sve to\u201c, istaknula je pravobraniteljica. Na za\u0161titi njihovih prava djelujemo po vi\u0161e mandata: kao ombudsman, nacionalna institucija za za\u0161titu ljudskih prava i kao NPM, odnosno Nacionalni preventivni mehanizam za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo zna\u010di da, kad govorimo o za\u0161titi ljudskih prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, mo\u017eemo djelovati reaktivno, odnosno ispitivanjem pojedina\u010dnih pritu\u017ebi, ali i preventivno, NPM obilascima mjesta gdje takve osobe mogu biti li\u0161ene slobode, \u0161to su u ovom slu\u010daju psihijatrijske ustanove\u201c, pojasnila je pravobraniteljica. Dodala je i kako to podrazumijeva ocjenu zakonitosti postupanja i njegovog utjecaja na ljudska prava, no ne i analizu psihijatrijske prosudbe, procesa dijagnosticiranja bolesti niti ocjenu opravdanosti prisilnog zadr\u017eavanja osobe sa stru\u010dne, medicinske strane.<\/p>\n\n\n\n

14 obilazaka psihijatrijskih ustanova<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pravobraniteljica je navela kako smo kao NPM do sada obi\u0161li 14 psihijatrijskih ustanova i, na\u017ealost, utvrdili i postupanja koja mogu predstavljati kr\u0161enje Europske konvencije o ljudskim pravima, odnosno biti ne\u010dovje\u010dna i\/ili poni\u017eavaju\u0107a. Primjer je stavljanje pelena tijekom primjene sredstava sputavanja osobama koje nisu inkontinentne, \u0161to mo\u017ee predstavljati poni\u017eavaju\u0107e postupanje.<\/p>\n\n\n\n

\u201eTako\u0111er, tijekom obilaska jedne psihijatrijske ustanove, zatekli smo pacijenta prema kojem se kumulativno primjenjivala mjera odvajanja i sputavanja, \u0161to je u suprotnosti s nacionalnim propisima, a mo\u017ee predstavljati i povredu \u010dlanka 3. Europske konvencije o ljudskim pravima, a dodatno je ova osoba i imala pelene makar nije bila inkontinentna. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da su obje prostorije, u kojima se u toj klinici izvr\u0161ava mjera odvajanja, u potpunosti neodgovaraju\u0107e i neprihvatljivo je da se koriste za odvajanje pacijenata. Povr\u0161ina svake je 5,3 m2, u njima se nalazi krevet, nema danjeg svjetla, zidovi su oblo\u017eeni kerami\u010dkim plo\u010dicama te smo takvo postupanje ocijenili kao ne\u010dovje\u010dno\u201c, navela je.<\/p>\n\n\n\n

Da lo\u0161i uvjeti u psihijatrijskim ustanovama i domovima za osobe s invaliditetom predstavljaju poni\u017eavaju\u0107e postupanje vidljivo je primjerice jo\u0161 iz Izvje\u0161\u0107a posebnog izvjestitelja o mu\u010denju i drugim okrutnim, ne\u010dovje\u010dnim ili poni\u017eavaju\u0107im postupcima ili ka\u017enjavanju iz 2008., a ovo potvr\u0111uje i praksa Europskog suda za ljudska prava, primjerice u predmetu Romanov protiv Rusije (2005.)<\/em>, u kojem je utvr\u0111eno da je dugotrajan boravak zatvorenog tipa u kombinaciji s lo\u0161im uvjetima smje\u0161taja predstavljao poni\u017eavaju\u0107e postupanje pa je, iako nije utvr\u0111eno postojanje takve namjere, Sud ocijenio da su boravi\u0161ni standardi omalova\u017eili ljudsko dostojanstvo podnositelja zahtjeva i u njemu pobudili osje\u0107aje poni\u017eenja i degradacije.<\/p>\n\n\n\n

Neujedna\u010deno postupanje kod prisilne hospitalizacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako smo kao NPM pri obilascima psihijatrijskih ustanova usmjereni na osobe li\u0161ene slobode, posebnu pozornost posve\u0107ujemo ograni\u010davanju slobode kretanja osoba s du\u0161evnim smetnjama. Tako smo kod prisilne hospitalizacije uo\u010dili probleme koji mogu dovesti do neujedna\u010denog postupanja prema prisilno hospitaliziranim osobama s du\u0161evnim smetnjama, a time i kr\u0161enja njihovih prava.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od razloga neujedna\u010denog postupanja je i \u010dinjenica da neke psihijatrijske ustanove nemaju zatvoreni odjel na kojem se treba provesti mjera prisilnog smje\u0161taja. Me\u0111utim, nedostatni prostorni uvjeti, manjak osoblja ili discipliniranje pacijenata ni na koji na\u010din ne mogu biti opravdanje za njihovo prisilno fizi\u010dko sputavanje, ve\u0107 se ono treba primjenjivati samo u krajnjim situacijama, \u0161to je kra\u0107e mogu\u0107e, kada nasilnog pacijenta nije mogu\u0107e smiriti bla\u017eim mjerama.<\/p>\n\n\n\n

Upravo nepostojanje zatvorenih odjela zna\u010dajno utje\u010de na u\u010destalost primjene mjera ograni\u010denja slobode kretanja, \u010dime se kr\u0161e prava osoba s du\u0161evnim smetnjama pa ih ne bi trebalo ni lije\u010diti u ustanovama koje nemaju takve odjele. Zbog toga smo Ministarstvu zdravstva preporu\u010dili da propi\u0161e jasne uvjete vezane uz prostor, radnike i medicinsko-tehni\u010dku opremu kojima moraju udovoljavati sve zdravstvene ustanove i jedinice za lije\u010denje iz podru\u010dja psihijatrije u kojima se provodi prisilno zadr\u017eavanje i prisilni smje\u0161taj osoba s du\u0161evnim smetnjama.<\/p>\n\n\n\n

Kako pobolj\u0161ati situaciju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako nepotrebna ograni\u010davanja ili kr\u0161enja prava osoba s du\u0161evnim smetnjama proizlaze iz normativnih nedostataka, manjka materijalnih i ljudskih resursa, a ponekad i nedovoljnog poznavanja me\u0111unarodnih standarda i zakonskih odredbi, za rje\u0161avanje ovih problema potrebno je doraditi, odnosno izmijeniti propise kada je to potrebno, osigurati odgovaraju\u0107a materijalna ulaganja u sustav i provoditi kontinuiranu edukaciju svih djelatnika. A pri tome su rasprave poput ove, kao zajedni\u010dke rasprave teoreti\u010dara i prakti\u010dara, medicinskih stru\u010dnjaka te stru\u010dnjaka za ljudska prava, svakako korak u pravom smjeru jer poma\u017eu i identifikaciji problema, ali i rje\u0161enja, zaklju\u010dila je pravobraniteljica.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e informacija o za\u0161titi prava osoba s du\u0161evnim smetnjama mo\u017eete prona\u0107i u <\/em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice<\/em><\/a>. Dodatno, NPM obilasci pokazali su i da osobe hospitalizirane u psihijatrijskim ustanovama nisu uvijek adekvatno informirane o tome za\u0161to su tamo i \u0161to \u0107e se s njima doga\u0111ati, \u0161to se odnosi i na one hospitalizirane dobrovoljno. Zbog toga smo jo\u0161 2019. organizirali okrugli stol upravo na temu informiranog pristanka pod nazivom <\/em>Znam za\u0161to sam ovdje<\/em><\/a> , o \u010demu vi\u0161e mo\u017eete doznati <\/em>ovdje<\/em><\/a>.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osobe s du\u0161evnim smetnjama jedna su od najranjivijih dru\u0161tvenih skupina, \u010desto stigmatizirane, pa je iznimno va\u017eno odr\u017eavanje multidisciplinarnih rasprava o problemima s kojima se suo\u010davaju U povodu obilje\u017eavanja Dana prava osoba s du\u0161evnim smetnjama, Klinika za psihijatriju Vrap\u010de, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatsko dru\u0161tvo za klini\u010dku psihijatriju Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog saveza zajedni\u010dki su 9. […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":6460,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[2090],"tags":[1981,433,472,1840,1288],"class_list":["post-12188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-izvjesce-2020","tag-nacionalni-preventivni-mehanizam-npm","tag-osobe-s-dusevnim-smetnjama","tag-psihijatrijske-ustanove","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/depresija_dusevne_smetnje.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12188"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12189,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12188\/revisions\/12189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}