{"id":12120,"date":"2021-06-11T09:49:45","date_gmt":"2021-06-11T07:49:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=12120"},"modified":"2021-06-29T10:19:04","modified_gmt":"2021-06-29T08:19:04","slug":"europe-floor-wage-dostojanstvena-placa-je-moguca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/europe-floor-wage-dostojanstvena-placa-je-moguca\/","title":{"rendered":"\u201eEurope Floor Wage \u2013 dostojanstvena pla\u0107a je mogu\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"

U odnosu na minimalnu pla\u0107u kao preventivu siroma\u0161tva, dostojanstvena pla\u0107a ne uklju\u010duje samo prehranu i pla\u0107anje re\u017eija, nego i zadovoljavanje potreba radnika za \u0161kolovanjem djece, kupnjom odje\u0107e, konzumiranjem minimalnih kulturnih sadr\u017eaja te ostvarivanja i makar minimalne u\u0161te\u0111evine. <\/em><\/p>\n

Upravo je dostojanstvena pla\u0107a bila sredi\u0161nja tema okruglog stola \u201eEurope Floor Wage – dostojanstvena pla\u0107a je mogu\u0107a\u201c, koji je 9. lipnja 2021. organizirao Novi sindikat, uz potporu Zaklade Friedrich Ebert. Na njemu je sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter.<\/p>\n

\u201ePritu\u017ebe gra\u0111ana vezane uz rad i zapo\u0161ljavanje me\u0111u najbrojnijima su u radu na\u0161eg Ureda. Pro\u0161le su godine, sasvim razumljivo s obzirom na epidemiju, bile na drugom mjestu, odmah iza onih u podru\u010dju zdravstva. Mnogi gra\u0111ani u tim su okolnostima ostali bez posla ili su radili od ku\u0107e u neadekvatnim uvjetima, susretali su se s problemima neisplate pla\u0107a te pote\u0161ko\u0107ama u uskla\u0111ivanju profesionalnih i obiteljskih obveza i drugim problemima\u201c, istaknula je pravobraniteljica.<\/p>\n

Minimalna pla\u0107a nedovoljna za dostojanstven \u017eivot<\/strong><\/p>\n

U na\u0161oj je zemlji minimalna pla\u0107a ure\u0111ena zakonom, no unato\u010d njezinom rastu proteklih godina, ona nikako nije dostatna za dostojanstven \u017eivot, a neki poslodavci ne ispla\u0107uju ni taj iznos. Usprkos \u010dinjenici da su zaposleni, radnici koji primaju minimalnu pla\u0107u u znatno su ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti. Njihov ekonomski polo\u017eaj dodatno je ote\u017ean ako, primjerice, \u017eive sami pa se ne mogu oslanjati na prihode ostalih \u010dlanova ku\u0107anstva, ili ako uzdr\u017eavaju i druge \u010dlanove obitelji.<\/p>\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/strong><\/p>\n

Isto tako, slabije imovno stanje radnika koji ne primaju pla\u0107u dovoljnu za dostojanstven \u017eivot pove\u0107ava i rizik od diskriminacije u razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota. U pravilu je rije\u010d o strukturnoj, uglavnom neizravnoj diskriminaciji temeljem imovnog stanja koja je \u010desto prepreka za sudjelovanje u javnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu. Pritom je pozitivno \u0161to je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja je imovno stanje zakonski definirala kao diskriminacijsku osnovu, no na\u017ealost, taj mehanizam nije dovoljno iskori\u0161ten i pred sudovima gotovo da i nema postupaka vezanih za utvr\u0111ivanje diskriminacije temeljem ove osnove.<\/p>\n

Tko je najugro\u017eeniji?<\/strong><\/p>\n

Najslabije pla\u0107ene osobe zaposlene su u tekstilnoj i prera\u0111iva\u010dkoj industriji, trgovini, gra\u0111evinarstvu. Uglavnom se radi o \u017eenama, slabije obrazovanim osobama iz ruralnih krajeva, ali i mladima koji tek ulaze na tr\u017ei\u0161te rada i u velikoj mjeri su izlo\u017eeni prekarnim oblicima rada. U takvim je slu\u010dajevima \u010desta i pojava vi\u0161estruke ili intersekcijske diskriminacije na strukturnoj razini, i to zbog ispreplitanja dvije ili vi\u0161e ovakvih karakteristika.<\/p>\n

S niskim primanjima povezan je i niz drugih problema na tr\u017ei\u0161tu rada kao \u0161to su prekovremeni rad, rad na odre\u0111eno vrijeme te \u201ena crno\u201c. Upravo rad bez prijave vodi i do uskrate ostalih prava, poput zdravstvene za\u0161tite ili mirovinskog osiguranja, a osobama u toj poziciji ne te\u010de ni radni sta\u017e, niti imaju pravo na odmor ili dodatke na pla\u0107u, koja je ionako uglavnom vrlo niska.<\/p>\n

\u0160to ka\u017eu me\u0111unarodno i europsko pravo?<\/strong><\/p>\n

Op\u0107a deklaracija o ljudskim pravima<\/a> navodi da svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava \u017eivot dostojan \u010dovjeka i koja se, prema potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne za\u0161tite. I Me\u0111unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima<\/a> govori o pravednim pla\u0107ama i jednakim naknadama za rad iste vrijednosti koje bi trebale omogu\u0107iti pristojan \u017eivot.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Vije\u0107a Europe, Europska konvencija o temeljnim ljudskim pravima<\/a> primarno je formirana kao instrument za\u0161tite gra\u0111anskih i politi\u010dkih prava pojedinaca, dok je Europska socijalna povelja<\/a>, namijenjena za\u0161titi ekonomskih i socijalnih prava. U okviru Europske unije ovdje su pak relevantni Povelja EU o temeljnim pravima<\/a>, ali i Europski stup socijalnih prava<\/a>.<\/p>\n

Pravobraniteljica je ovom prilikom istaknula da Hrvatska, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nije predala izvje\u0161\u0107e UN-ovom Odboru za ekonomska, socijalna i kulturna prava, iako je to trebala u\u010diniti jo\u0161 2006., kao ni ratificirala Revidiranu Europsku socijalnu povelju.<\/p>\n

Sve ve\u0107a odgovornost i poslovnog sektora<\/strong><\/p>\n

Iako je dr\u017eava ta koja primarno \u0161titi ljudska prava – stvara uvjete u kojima se ona po\u0161tuju i osigurava mehanizme kojima se \u0161tite, dio brige za njihovo po\u0161tivanje nedvojbeno je i na poslovnom sektoru, jer velike kompanije imaju sve ve\u0107u mo\u0107 i utjecaj, ali time i odgovornost. To se, prije svega, odnosi na me\u0111unarodno priznata ljudska prava, a koja minimalno uklju\u010duju ona sadr\u017eana u Op\u0107oj deklaraciji o pravima \u010dovjeka i na\u010delima temeljnih prava kako ih definira Deklaracija Me\u0111unarodne organizacije rada o temeljnim na\u010delima i pravima pri radu<\/a>. Upravo se nezavisne institucije za ljudska prava, poput na\u0161e, ve\u0107 niz godina zala\u017eu za usvajanje obvezuju\u0107eg mehanizma kroz sudjelovanje u radu Otvorene me\u0111uvladine radne skupine UN-a za transnacionalne korporacije i druga trgova\u010dka dru\u0161tva s transnacionalnim obilje\u017ejima u pogledu ljudskih prava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e informacija o ovoj temi mo\u017eete prona\u0107i u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice<\/a> za 2020.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U odnosu na minimalnu pla\u0107u kao preventivu siroma\u0161tva, dostojanstvena pla\u0107a ne uklju\u010duje samo prehranu i pla\u0107anje re\u017eija, nego i zadovoljavanje potreba radnika za \u0161kolovanjem djece, kupnjom odje\u0107e, konzumiranjem minimalnih kulturnih sadr\u017eaja te ostvarivanja i makar minimalne u\u0161te\u0111evine. Upravo je dostojanstvena pla\u0107a bila sredi\u0161nja tema okruglog stola \u201eEurope Floor Wage – dostojanstvena pla\u0107a je mogu\u0107a\u201c, koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":12121,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[550,629,1851,1843,1288],"class_list":["post-12120","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-radnici","tag-sindikati","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12120"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12120\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12123,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12120\/revisions\/12123"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}