{"id":11299,"date":"2021-03-08T12:25:55","date_gmt":"2021-03-08T10:25:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11299"},"modified":"2021-05-31T12:34:32","modified_gmt":"2021-05-31T10:34:32","slug":"osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-s-dusevnim-smetnjama-kojima-je-ogranicena-sloboda-kretanja-2\/","title":{"rendered":"Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja"},"content":{"rendered":"
*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete doznati i u poglavljima\u00a0\u201eZatvorski sustav\u201c<\/a>, \u201ePolicijski sustav\u201c<\/a>\u00a0i\u00a0\u00a0\u201eTra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i migranti\u201c<\/a>.<\/em><\/h5>\n

 <\/p>\n

Tijekom 2020. zaprimili smo 24 pritu\u017ebe osoba s du\u0161evnim smetnjama koje su se odnosile na prisilno
\nzadr\u017eavanje i smje\u0161taj, nedobrovoljne medicinske postupke te mjere prisile i uvjete smje\u0161taja u
\npsihijatrijskim ustanovama. Tako\u0111er, u skladu s mandatom, kao tijelo nadle\u017eno za obavljanje poslova
\nNPM-a, nenajavljeno smo obi\u0161li zatvorene odjele psihijatrije Op\u0107e bolnice \u0160ibenik (OPOB\u0160) i Op\u0107e
\nbolnice Zadar (OPOBZ).<\/p>\n

Temeljem pritu\u017ebi i podataka prikupljenih razgovorima i fokus grupama s osobama s du\u0161evnim smetnjama tijekom obilazaka, i ove godine smo uo\u010dili kako smje\u0161teni u psihijatrijskim ustanovama
\nnisu uvijek adekvatno informirani za\u0161to su tamo, kakav je plan lije\u010denja i koja su njihova prava, iako
\nsu gotovo svi pristali na smje\u0161taj. Sam pristanak dio je obvezne medicinske dokumentacije i njime se
\ndaje suglasnost za primjenu odre\u0111enog medicinskog postupka koji uklju\u010duje prijem, zadr\u017eavanje i
\nsmje\u0161taj te dijagnosti\u010dke postupke i lije\u010denje. Me\u0111utim, dobrovoljno smje\u0161teni pacijenti u zatvorenim
\nodjelima isticali su da su pristanak dali u strahu od prisilnog zadr\u017eavanja, odnosno od sudske mjere.
\nDa bi se smatrao informiranim, a time i valjanim, pristanak mora biti rezultat slobodno izra\u017eene volje
\nosobe s du\u0161evnim smetnjama pa je davanje neto\u010dnih ili nepotpunih informacija i nagovaranje,
\nsuprotno smislu instituta informiranog pristanka. Nadalje, pacijenti \u010desto nisu upoznati s planom
\nlije\u010denja, ne znaju koju terapiju uzimaju i \u010desto pitaju kada mogu ku\u0107i ili u \u0161etnju, ne znaju za\u0161to im
\nse to osporava ili za\u0161to se nalaze na zatvorenom odjelu, a dobrovoljno su smje\u0161teni. Nisu adekvatno
\ninformirani o svojim pravima, uklju\u010duju\u0107i i na podno\u0161enje pritu\u017ebe, radi \u010dega je potrebno izraditi
\nletke, izvjesiti popis prava na oglasne plo\u010de te dodatno educirati osoblje o pravima pacijenata. Kako
\nbi pritu\u017ebeni mehanizmi bili pristupa\u010dniji, potrebno je postaviti sandu\u010di\u0107e i obrasce za podno\u0161enje
\npritu\u017ebi.<\/p>\n

Dodatno, prema podatcima obje bolnice o broju primjena mjera prisile proizlazi da osobe prilikom
\nprijema potpisuju pristanak, a nakon kratkog vremena prema njima budu primijenjena sredstva
\nprisile. Kako se one mogu primijeniti samo u osobito hitnim slu\u010dajevima i ako su jedino sredstvo
\nuklanjanja opasnosti iz pona\u0161anja osobe kojim ona ozbiljno i izravno ugro\u017eava vlastiti ili tu\u0111i \u017eivot ili
\nzdravlje, upitno je kako je osoba samo nekoliko minuta prije mogla shvatiti, upamtiti i koristiti
\ninformacije bitne za primjenu medicinskog postupka, a potom se, niti uz primjenu svih bla\u017eih mjera,
\nne mo\u017ee \u201esmiriti\u201c, osim uporabom fizi\u010dkog sputavanja. Na ovaj na\u010din se gubi svrha dobrovoljnosti
\nsmje\u0161taja, s time da su te osobe \u010dak i u lo\u0161ijem pravnom polo\u017eaju od onih na prisilnom smje\u0161taju,
\nodnosno smje\u0161taju bez pristanka, jer nemaju jamstva koja slu\u017ee za provjeru njegove opravdanosti
\n(sud, odvjetnik, mi\u0161ljenje drugog psihijatra, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom).<\/p>\n

Primjerice, u OPOB\u0160 u prvih \u0161est mjeseci mjere sputavanja bile su primijenjene 136 puta prema 46
\nosoba, s prosje\u010dnim vremenom sputavanja od 18 sati, s time da je tijekom prvih deset mjeseci bilo
\nsamo osam prisilno smje\u0161tenih osoba. U OPOBZ u prvih \u0161est mjeseci mjera sputavanja primijenjena
\nje 62 puta prema 31 osobi, a prosje\u010dno vrijeme sputavanja bilo je 8-12 sati, dok je tijekom prvih deset
\nmjeseci bilo samo 12 prisilno smje\u0161tenih osoba. Ovi podatci ukazuju da se prete\u017eito sputavaju dobrovoljno smje\u0161teni pacijenti, \u0161to nije u skladu sa CPT standardima. Naime, ako se smatra da je
\nprimjena mjera prisile kod dobrovoljnog smje\u0161taja nu\u017ena, a pacijent na nju ne pristane, trebao bi se
\npreispitati njegov pravni status.<\/p>\n

U medicinskoj dokumentaciji nema
\npodataka o provedenim deeskalacijskim
\npostupcima prije primjene mjera prisile,
\nodnosno nisu isku\u0161ane sve alternative.<\/p><\/blockquote>\n

Tako\u0111er, u medicinskoj dokumentaciji nema podataka o provedenim deeskalacijskim postupcima prije primjene mjera prisile, odnosno nisu isku\u0161ane sve alternative. Prema praksi ESLJP u predmetu Bure\u0161 protiv \u010ce\u0161ke (2012.) mjera prisile je ozbiljna mjera koja se uvijek mora opravdati prevencijom neposredne opasnosti za pacijenta ili okolinu i mora biti proporcionalna toj svrsi, stoga je potrebno provesti edukacije zdravstvenih radnika o deeskalacijskim tehnikama i postupanjima s agresivnim bolesnikom te odredbama Zakona o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama (ZZODS) i Pravilnika o vrstama i na\u010dinu primjene mjera prisile prema osobi s te\u017eim du\u0161evnim smetnjama. Osim toga, u sputavanju ne sudjeluje najmanje pet osoba, kako je to propisano Pravilnikom. U OPOB\u0160 se svim pacijentima pri primjeni mjera sputavanja stavljaju pelene, \u0161to mo\u017ee biti poni\u017eavaju\u0107e postupanje.<\/p>\n

Unato\u010d preporukama koje smo dali u svim godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima od 2016., jo\u0161 nisu ustrojene posebne
\nevidencije o mjerama prisile iz kojih je mogu\u0107e utvrditi njihovu u\u010destalost, odnosno koje bi omogu\u0107ile
\nnjihovo pra\u0107enje i analizu pa, osim u pojedina\u010dnim kartonima pacijenata, nema podataka tko je,
\nkada i za\u0161to odredio njihovu primjenu, koji su postupci prethodili, kao niti o pra\u0107enju tjelesnog i
\ndu\u0161evnog stanja pacijenta po njenom zavr\u0161etku. Dodatno, u obje bolnice sestrinska dokumentacija
\no mjerama prisile vodi se uredno, ali nedostaje lije\u010dni\u010dka dokumentacija.<\/p>\n

Tako\u0111er, utvr\u0111eno je pomanjkanje soba za poja\u010dano pra\u0107enje pacijenata, ali i nedostatak medicinskog osoblja za pra\u0107enje primjene mjera prisile. Tako se u OPOBZ samo jedna soba koristi za intenzivniji nadzor pacijenata, \u0161to je protivno Pravilniku kojim se nala\u017ee da na odjelu hitne psihijatrije moraju biti ustrojene minimalno dvije nadzirane sobe opremljene suvremenim sistemom video nadzora na odjelu. Dodatni je problem pomanjkanje osoblja, jer u obje bolnice u smjeni rade dva medicinska tehni\u010dara, koji ponekad zbog prijema novih pacijenata i redovnih poslova na odjelu ne mogu u kontinuitetu pratiti primjenu mjere sputavanja.<\/p>\n

Tijekom obilazaka utvr\u0111eno je da uvjeti smje\u0161taja nisu uskla\u0111eni s me\u0111unarodnim i nacionalnim
\nstandardima, posebice zbog nedostatka adekvatnih prostorija za dnevne aktivnosti pacijenata. Primjerice, OPOB\u0160 i OPOBZ nemaju posebne prostorije za rad s grupama, \u0161to je protivno Pravilniku
\no normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i \u0161to onemogu\u0107uje pravilnu
\nprovedbu socioterapije s ciljem pune resocijalizacije i reintegracije pacijenata u dru\u0161tvo. Na taj
\nproblem nadovezuje se i planiranje dnevnih aktivnosti pacijenata pa je tako u OPOB\u0160 utvr\u0111eno da
\nhospitalizirani bolesnici slobodno koriste prostoriju za prehranu i dnevni boravak gdje uglavnom
\ngledaju TV pa se pritu\u017euju na nedostatak rekreacije, dru\u0161tvenih igara, literature i informati\u010dke opreme, pri \u010demu isti\u010du da je boravak dodatno ote\u017ean nemogu\u0107no\u0161\u0107u posjeta zbog epidemije.<\/p>\n

Lije\u010denje pacijenata mora uklju\u010divati \u0161iroki
\nspektar rehabilitacijskih i terapijskih aktivnosti, odnosno radnu terapiju, grupnu terapiju, individualnu psihoterapiju, umjetni\u010dke, dramske, glazbene i sportske aktivnosti.<\/p><\/blockquote>\n

Sobzirom da pacijenti imaju pravo samo na jedan telefonski poziv dnevno, uz prethodni dogovor s
\nmedicinskim osobljem, ta im mogu\u0107nost prakti\u010dno predstavlja jedini oblik socijalizacije s osobama izvan ustanove, \u0161to je kr\u0161enje ZZODS-a, kojim je osobama s du\u0161evnim smetnjama propisano pravo da o svom tro\u0161ku mogu slati i primati, bez nadzora i ograni\u010denja, po\u0161tu, pakete i tiskovine, telefonirati te koristiti elektroni\u010dku tehnologiju i komunikaciju. Prema informativnom obrascu CPT-a iz prosinca, u svim ustanovama socijalne skrbi, \u0161to se odnosi i na psihijatrijske ustanove, pacijentima se trebaju omogu\u0107iti odgovaraju\u0107i kontakti s vanjskim svijetom, tj. slanje i primanje pisama, telefoniranje i primanje posjeta, a pohvaljuje se i preporu\u010da praksa da se posjetiteljima izdaleka omogu\u0107i da ostanu u objektu institucije preko no\u0107i.\u00a0 S obzirom da jedan terapeut radi s manjim grupama u okviru Dnevne bolnice, dok je drugi anga\u017eiran na glavnom ulazu Bolnice na poslovima trija\u017ee, u OPOB\u0160 trenutno nije organizirana terapijska
\nzajednica za pacijente, \u0161to je protivno CPT standardima koji nala\u017eu da lije\u010denje pacijenata mora
\nuklju\u010divati \u0161iroki spektar rehabilitacijskih i terapijskih aktivnosti, odnosno radnu terapiju, grupnu
\nterapiju, individualnu psihoterapiju, umjetni\u010dke, dramske, glazbene i sportske aktivnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\n

130. Ministarstvu zdravstva, da sustavno provodi edukacije zdravstvenih radnika o pravima osoba s <\/strong>du\u0161evnim smetnjama i primjeni mjera prisile;<\/strong><\/p>\n

131. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da na svim psihijatrijskim odjelima vode <\/strong>evidencije primjene sredstava prisile;<\/strong><\/p>\n

132. Ministarstvu zdravstva, da uvjete smje\u0161taja u svim psihijatrijskim ustanovama uskladi s<\/strong>
\nme\u0111unarodnim i zakonskim standardima;<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zatvorski sustav<\/a><\/em><\/h5>\n
Policijski sustav<\/a> <\/em><\/h5>\n
Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i migranti<\/a><\/em><\/h5>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. Vi\u0161e o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma i osobama li\u0161enima slobode mo\u017eete doznati i u poglavljima\u00a0\u201eZatvorski sustav\u201c, \u201ePolicijski sustav\u201c\u00a0i\u00a0\u00a0\u201eTra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i migranti\u201c.   Tijekom 2020. zaprimili smo 24 pritu\u017ebe osoba s du\u0161evnim smetnjama koje su se odnosile na […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":9064,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[1981,433,472,1840],"class_list":["post-11299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-izvjesce-2020","tag-nacionalni-preventivni-mehanizam-npm","tag-osobe-s-dusevnim-smetnjama","tag-psihijatrijske-ustanove"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11299"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11979,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11299\/revisions\/11979"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}