{"id":11110,"date":"2021-03-10T15:48:10","date_gmt":"2021-03-10T13:48:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11110"},"modified":"2021-05-31T16:12:44","modified_gmt":"2021-05-31T14:12:44","slug":"izrazavanje-u-javnom-prostoru-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2\/","title":{"rendered":"Izra\u017eavanje u javnom prostoru"},"content":{"rendered":"\r\n
*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. U njemu se nalazi i poglavlje “Zlo\u010din<\/a><\/em>i iz mr\u017enje<\/a>“, a uz ovu temu su povezana i poglavlja “Prava nacionalnih manjina”<\/a> i \u201cDiskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla\u201d<\/a>.<\/em><\/h5>\r\n

Sloboda izra\u017eavanja te va\u017enost primanja to\u010dnih informacija i objektivnih vijesti posebnu je va\u017enost imala kada je ve\u0107em dijelu gra\u0111ana bilo ograni\u010deno kretanje zbog epidemije, a brzim djelovanjem, samoorganiziranjem te izvje\u0161tavanjem s terena, mediji su ponovno opravdali svoju javnu funkciju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tijekom epidemije i potresa gra\u0111ane su dodatno uznemiravale dezinformacije koje nisu plasirali
mediji. Tako su u o\u017eujku \u0161irene izmi\u0161ljene informacije, primjerice da \u0107e u Zagrebu za 48 sati biti
progla\u0161ena karantena te da se skrivaju podatci o stvarnom broju zara\u017eenih. Kako KZ ne predvi\u0111a
kazneno djelo plasiranja la\u017enih vijesti, policija je postupala temeljem \u010dl. 16. Zakona o prekr\u0161ajima
protiv javnog reda i mira za onog tko izmi\u0161lja ili \u0161iri la\u017ene vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo
gra\u0111ana, te su u 2020. evidentirali 57 takvih prekr\u0161aja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u0160irenje la\u017enih vijesti nastavljeno je nakon potresa u o\u017eujku, primjerice da \u0107e istoga dana do\u0107i jo\u0161
razorniji potres. To je stvorilo dodatni nemir me\u0111u gra\u0111anima, nakon \u010dega je promptno reagirala i Seizmolo\u0161ka slu\u017eba pri Geofizi\u010dkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Sli\u010dne dezinformacije \u0161irile su se nakon potresa u SM\u017d. I dok ve\u0107ina gra\u0111ana proslje\u0111uje la\u017ene informacije iz neznanja i straha, pojedinci stvaraju dezinformacije da u dru\u0161tvo unesu paniku i nepovjerenje. Stoga je opravdano da u takvim slu\u010dajevima postupa represivni sustav te ne iznena\u0111uje da je zbog objava na dru\u0161tvenim mre\u017eama u kojima \u201enajavljuje\u201c vrijeme i mjesto budu\u0107ih potresa, podnesen optu\u017eni prijedlog protiv gra\u0111anina iz Vrbovskog.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Blagodat slobode izra\u017eavanja koju saborskim zastupnicima daju Ustav i EKLJP te imunitet, treba uzimati s jo\u0161 ve\u0107om razinom osobne i profesionalne odgovornosti od one koja je dana gra\u0111anima bez imuniteta, jer njihov govor ima znatno ve\u0107i doseg i utjecaj ne samo na pojedinca ve\u0107 i na cjelokupnu dru\u0161tvenu koheziju.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prepoznaju\u0107i potrebu da gra\u0111ane za\u0161titi od la\u017enih vijesti, EK je jo\u0161 2018. osmislila Akcijski plan protiv dezinformiranja, a 2020. je s radom zapo\u010deo projekt tzv. Europske digitalne medijske osmatra\u010dnice (EDMO). Cilj joj je stvoriti neovisnu multidisciplinarnu zajednicu koja \u0107e pridonijeti dubljem razumijevanju ovog fenomena, pobolj\u0161ati otkrivanje, oja\u010dati rad s dru\u0161tvenim mre\u017eama i platformama te pove\u0107ati dru\u0161tvenu otpornost.\u00a0<\/p>\r\n

U drugoj fazi projekta vrijednog 9 milijuna eura, financirat \u0107e se stvaranje nacionalnih i multinacionalnih sredi\u0161ta (hubova) za istra\u017eivanje digitalnih medija u EU, kako bi se uo\u010dile slabe to\u010dke, poticala medijska pismenost te suzbilo dezinformiranje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim la\u017enim vijestima, tijekom 2020. je javni prostor i dalje obilovao pojavama govora mr\u017enje u
obliku grafita i transparenata, poput \u201eSrbe na vrbe\u201c, \u201eubij Srbina\u201c, usta\u0161kog slova \u201eU\u201c, svastike ili
pokli\u010da \u201eZa dom spremni\u201c, prikaza drva za vje\u0161anje s om\u010dom i porukom \u201eSerbian family tree\u201c i sli\u010dno.
\u017drtve ovakvih pojava bili su prete\u017eito Srbi i Romi te tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite. Specifi\u010dno u 2020.
bilo je ksenofobno izvje\u0161tavanje o kineskim turistima te stigmatiziraju\u0107e vijesti o mladima te starijima
i drugim rizi\u010dnim skupinama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

No, nisu samo pojedini mediji i gra\u0111ani pribjegavali neprihvatljivom izra\u017eavanju, nego su i pojedine
javne osobe i politi\u010dari upu\u0107ivali neprimjerene poruke. Govor zastupnika vi\u0161estruko je za\u0161ti\u0107en odredbama o slobodi izra\u017eavanja te o zastupni\u010dkom imunitetu. No, dobro bi bilo jasnije definirati
\u0161to obuhva\u0107a zastupni\u010dki imunitet i je li doista za\u0161ti\u0107eno sve \u0161to zastupnik ka\u017ee ili objavi, odnosno
mo\u017ee li se jednako vrednovati izjava u raspravi u Saboru i ona objavljena na Twitteru. Upravo je na
toj platformi tada\u0161nji saborski zastupnik objavio poruku u kojoj svoje nezadovoljstvo Sto\u017eerom CZRH
iskazuje objavom: \u201eJa razumijem va\u0161u \u017eelju da vam preci \u017eive \u0161to dulje, ali smatrate li normalnim da
cijela dr\u017eava mjesecima bude paralizirana i u karanteni da bi neki djed ili pradjed \u017eivio dan, tjedan,
mjesec ili godinu dulje?\u201c. Takve objave, premda ne predstavljaju govor mr\u017enje, ipak imaju sna\u017ean negativan i stigmatiziraju\u0107i u\u010dinak te ih treba izbjegavati. Zbog posljedica koje govor mo\u017ee imati,
imunitet vezan uz odre\u0111ene du\u017enosti ne treba shva\u0107ati kao blanketnu dozvolu za sijanje mr\u017enje,
diskriminatorni govor, vrije\u0111anje i drugu neargumentiranu raspravu ili kao neograni\u010deno dopu\u0161tenje
za neprihvatljivo izra\u017eavanje tijekom mandata. Dapa\u010de, blagodat slobode izra\u017eavanja koju saborskim
zastupnicima daju Ustav i EKLJP te imunitet, treba uzimati s jo\u0161 ve\u0107om razinom osobne i profesionalne odgovornosti od one koja je dana gra\u0111anima bez imuniteta, jer njihov govor ima znatno ve\u0107i doseg i utjecaj ne samo na pojedinca ve\u0107 i na cjelokupnu dru\u0161tvenu koheziju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Medijske slobode<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tijekom 2020. mnogi su gra\u0111ani bili vi\u0161e okrenuti informativnom sadr\u017eaju, kako bi pravodobno mogli
saznati i primijeniti epidemiolo\u0161ke mjere. Glavni izvori informacija o virusu, na\u010dinima zaraze i
prevencije te ograni\u010denjima bili su mediji i novinari, koji su redovito, \u010desto i uz rizik za vlastito zdravlje,
izvje\u0161tavali s terena. Kako su poslodavci \u010desto nedovoljno brzo nabavljali za\u0161titnu opremu, SNH je
od sindikalnih sredstava kupio maske i rukavice za \u010dlanove na terenu, a na po\u010detku krize su u suradnji
s HND-om i Sto\u017eerom CZRH izradili dozvole za kretanje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Va\u017enost profesionalnog novinarstva pokazala se osobito bitnom u doba tzv. infodemije, odnosno
kada je pristup informacijama gotovo beskona\u010dan, a prekomjerna koli\u010dina podataka ote\u017eava razlikovanje bitnog od nebitnog. Pritom, informacije mogu biti zastarjele, la\u017ene i me\u0111usobno proturje\u010dne pa je pravodobno i objektivno, na \u010dinjenicama utemeljeno izvje\u0161tavanje uz uklju\u010divanje stru\u010dnjaka, a li\u0161eno senzacionalizma (bilo) esencijalno u informiranju gra\u0111ana, a time i u zauzdavanju \u0161irenja prvog vala virusa.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U ekonomskoj neizvjesnosti uslijed epidemije, prema podatcima SNH, 28,7% vanjskih suradnika medija u prvim je danima krize ostalo bez ikakvog anga\u017emana, zbog \u010dega su zajedno s HND-om upozorili da se gospodarske mjere ne odnose na cijeli medijski sektor. Kako bi pomogli novinarima koji su ostali bez poslova, MKIM je osiguralo sredstva u Dr\u017eavnom prora\u010dunu, a AEM je provela postupak njihove dodjele. Radi se o kratkoro\u010dnoj socijalnoj mjeri kojom se medijskim djelatnicima poma\u017ee sli\u010dno kao i poduzetnicima, odnosno s tri mjese\u010dne isplate po \u010detiri tisu\u0107e kuna. Me\u0111utim, epidemija je pokazala kako je medijskom sektoru potrebna dugoro\u010dna strategija pomo\u0107i, a novinarima bolja radnopravna za\u0161tita.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Po\u010detkom 2020. stupila je na snagu novela KZ-a kojom je normirano kazneno djelo prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj slu\u017ebi. Upravo je ta odredba primijenjena prema po\u010diniteljima napada na novinarku koja je istra\u017eivala kr\u0161enje mjera okupljanja u crkvi na splitskoj Sirobuji. Na\u017ealost, to nije bio izolirani slu\u010daj napada na novinare u 2020. Prema podatcima HND-a, zabilje\u017eeno je pet fizi\u010dkih napada, dvije prijetnje smr\u0107u i te\u0161kim tjelesnim ozljedama te pet drugih prijetnji. Tako se, primjerice, \u010detvoricu mu\u0161karaca tereti za protupravno oduzimanje slobode, o\u0161te\u0107enje tu\u0111e stvari te prisilu prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj slu\u017ebi, do \u010dega je do\u0161lo kada su presreli novinarku koja je istra\u017eivala neprijavljenu imovinu ministra. Osim fizi\u010dkih napada, bilo je i verbalnih, nerijetko po\u010dinjenih od javnih osoba i (nekada\u0161njih) politi\u010dara, a novinari su i u 2020. bili izlo\u017eeni brojnim tu\u017ebenim zahtjevima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema anketi koju je 2020. provelo HND, aktivnih je bilo 905 tu\u017ebi protiv novinara i medija, ukupne vrijednosti od gotovo 68 milijuna kuna. Opravdano se postavlja pitanje motivacije za takve tu\u017ebe,
odnosno jesu li usmjerene prema odre\u0111enom mediju ili novinaru radi ispravka neto\u010dne informacije
i restitucije okaljanog ugleda ili im je cilj odvratiti medije od istra\u017eivanja i objavljivanja. Stoga je potrebno da sudske odluke u postupcima pokrenutim protiv novinara i medija odra\u017eavaju stav ESLJP-a o razmjernosti kazne, odvra\u0107aju\u0107em karakteru za slobodno novinarstvo te potrebi za\u0161tite ugleda i dostojanstva tu\u017eitelja. Procesna zloupotreba u svrhu uznemiravanja i zastra\u0161ivanja javlja se kao strate\u0161ka tu\u017eba protiv sudjelovanja javnosti odnosno SLAPP, gdje prema novinarima odvra\u0107aju\u0107e djeluju sudski i drugi tro\u0161kovi dugotrajnih postupaka kojima su izlo\u017eeni. Akcijski plan za europsku demokraciju isti\u010de va\u017enost ja\u010danja medija, njihove neovisnosti i pluralizma te se u kontekstu borbe protiv SLAPP tu\u017ebi zala\u017ee za pove\u0107anje transparentnosti vlasni\u0161tva medija, dodatnu potporu prekograni\u010dnom istra\u017eiva\u010dkom radu, a dr\u017eave EU se stimulira da za taj sektor koriste sredstva fondova za oporavak od posljedica krize uzrokovanom pandemijom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Opravdano se postavlja pitanje motivacije
za tu\u017ebe, odnosno jesu li usmjerene
prema odre\u0111enom mediju ili novinaru
radi ispravka neto\u010dne informacije i
restitucije okaljanog ugleda ili im je cilj
odvratiti ih od istra\u017eivanja i objavljivanja.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako u 2020. nije predstavljen nacrt Medijske strategije, u zakonodavni postupak je upu\u0107en nacrt Zakona o elektroni\u010dkim medijima, na koji smo iznijeli mi\u0161ljenje u javnom savjetovanju. Ukazali smo na neadekvatnu regulaciju odgovornosti urednika\/pru\u017eatelja publikacija za sadr\u017eaj generiran na platformama za razmjenu videozapisa, na manjkavost definicije takvih platformi, kao i da nacrt
nije u cijelosti usugla\u0161en s drugim zakonima, primjerice Zakonom o suzbijanju diskriminacije, kao krovnim antidiskriminacijskim zakonom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pohvalno je \u0161to se njime planira popuniti ranija pravna praznina budu\u0107i da je bilo ote\u017eano utvrditi
odgovornost za komentare ispod \u010dlanaka na portalima, no i dalje nedostaje definicija dru\u0161tvenih
mre\u017ea i odgovornost za komentare koji se tamo generiraju. Stoga bi korisnici mogli ostati nedovoljno
za\u0161ti\u0107eni od neprihvatljivog sadr\u017eaja, tek putem samoreguliraju\u0107ih akata me\u0111unarodnih internetskih
kompanija. Dodatan problem mogli bi predstavljati la\u017eni profili komentatora, a HND smatra kako bi
zakonodavac trebao predvidjeti odgovornost portala za komentare \u010ditatelja u slu\u010daju da ih propusti
registrirati\/identificirati. Razvoj tehnologije, novih medija i usluga zahtijevali su da se zastarjeli
zakonski okvir iz 2009. osuvremeni te uskladi Direktivom (EU) 2018\/1808. Me\u0111utim, iako \u0107e se u praksi
tek pokazati njegova kvaliteta, zabrinjava da nacrt ZEM-a ne prati aktualne tehnolo\u0161ke trendove iz
medijskog sektora, primjerice ne definira \u201euslugu platformi za razmjenu videozapisa\u201c ili odgovornost
osoba za korisni\u010dki sadr\u017eaj generiran na tim platformama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kontinuirani problem i dalje je nedostatak nov\u010dane podr\u0161ke neprofitnim medijima, kao preduvjet
njihove neovisnosti i slobode te pluralizma. Od 2016. se uglavnom oslanjaju na financiranje u okviru
Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija AEM-a te donacija gra\u0111ana. Ipak,
u 2020., \u010detiri godine od najave, donesena je Odluka o financiranju projekta \u201eMediji zajednice \u2013
potpora socijalnom uklju\u010divanju putem medija, I. faza\u201c i to za 15 milijuna kuna, \u0161to je pola prvotno alociranih bespovratnih sredstava, a HND problematizira na\u010din raspodjele tog iznosa kao i izbor
\u010dlanova komisije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Mrzila\u010dki govor na internetu<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema rezultatima 5. ciklusa evaluacije Kodeksa pona\u0161anja proizlazi da su IT tvrtke sve br\u017ee u obradi
neprihvatljivih i\/ili mrzila\u010dkih objava. Naime, 90% neprimjerenog sadr\u017eaja tako je procijenjeno u roku
od 24 sata, a 71% prijavljenog kao govor mr\u017enje je uklonjeno. EK je izvijestila da su rezultati dobiveni
provedbom Kodeksa protekle \u010detiri godine utjecali na kreiranje novog paketa zakona o digitalnim
uslugama s ciljem osna\u017eivanja jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta digitalnih usluga te ubrzavanja digitalne transformacije EU, \u0161to se smatra najve\u0107om reformom tog sektora u zadnjih 20 godina. Tako\u0111er, lani
je, kao deveti veliki dionik, Kodeksu pristupio kineski TikTok.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nakon oru\u017eanog napada na Markovom trgu u kojem je ranjen policijski slu\u017ebenik, utvr\u0111eno je da je
napada\u010d, prije okon\u010danja vlastitog \u017eivota, objavio poruku na Facebook profilu u kojoj nema kajanja,
a zabrinjava i koli\u010dina podr\u0161ke koju je u komentarima posthumno primio. Nakon toga je zbog sve
prisutnijeg govora mr\u017enje i radikalizacije dru\u0161tva sazvana sjednica Odbora za informiranje,
informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, na kojoj je prihva\u0107en zaklju\u010dak da mrzila\u010dki govor treba
sustavno suzbijati podizanjem medijske pismenosti, a kao posebno zabrinjavaju\u0107i istaknuti su
komentari na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Govor mr\u017enje i ostali neprihvatljivi sadr\u017eaj na internetu, posebice dru\u0161tvenim mre\u017eama, i dalje su
slabo obuhva\u0107eni zakonskim rje\u0161enjima. Novi Protokol o zlo\u010dinima iz mr\u017enje, o kojem pi\u0161emo i u<\/a>
poglavlju o zlo\u010dinima iz mr\u017enje<\/a>, je u pripremi, a njime bi se omogu\u0107ilo bolje pra\u0107enje ovog fenomena. Me\u0111utim, doma\u0107im zakonodavstvom dru\u0161tvene mre\u017ee nisu definirane kao mediji pa ne ulaze u paket tzv. medijskih zakona koji bi propisivali odgovornosti i za\u0161titu korisnika.<\/p>\r\n

\u00a0\u00a0 — Vi\u0161e o zlo\u010dinima iz mr\u017enje doznajte u posebnom poglavlju Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020.<\/a><\/em><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema nama dostupnim informacijama, u pet se slu\u010dajeva vodio postupak protiv osoba koje su na
dru\u0161tvenim mre\u017eama objavljivale mrzila\u010dke poruke te su osu\u0111ene. U \u010detiri predmeta radilo se o
prekr\u0161ajima iz ZOPPJRM po\u010dinjenim putem interneta, dok se u petom slu\u010daju, po\u010dinjenom putem
Facebooka, radilo o prekr\u0161aju iz ZSD-a.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Komuniciranje simbolima<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Krajem 2019. Visoki prekr\u0161ajni sud je donio osloba\u0111aju\u0107u odluku u predmetu M.P. (J\u017e-2724\/2018),
koji je na koncertima izvodio svoju autorsku pjesmu \u201eBojna \u010cavoglave\u201c, radi \u010dega je zadr\u017eana u
slu\u017ebi evidencije sudske prakse zbog eventualne neuskla\u0111enosti s dosada\u0161njom praksom u sli\u010dnim
predmetima, primjerice predmetu M.R. u kojem je sudsko vije\u0107e druga\u010dijeg sastava iste godine
osudilo okrivljenika koji je reproducirao istu pjesmu. Kako je u daljnjem postupku sudsko vije\u0107e ostalo
pri odluci, bilo je potrebno da se to dalje raspravi na sjednici svih sudaca tog suda. Za potrebe ovog
Izvje\u0161\u0107a smo od VPS zatra\u017eili dostavu Odluke donesene na sjednici svih sudaca, no upu\u0107eni smo na
opse\u017eno priop\u0107enje za stru\u010dnu javnost.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema tom priop\u0107enju, razlika izme\u0111u dva spomenuta predmeta le\u017ei u primjeni na\u010dela zakonitosti,
odnosno argumentu obrane da je M.P. dugi niz godina izvodio ovu pjesmu, a da nitko nije osporavao njezin sadr\u017eaj niti je sporni pokli\u010d s po\u010detka pjesme izrijekom zabranjen zakonom. Kako se u predmetu M.R. sudsko vije\u0107e nije o\u010ditovalo o primjeni na\u010dela zakonitosti, zaklju\u010duje se da je to bitna razlika u razmatranim predmetima, koja je uvjetovala dono\u0161enje druga\u010dije odluke u predmetu M.P., \u0161to VPS ne smatra nedosljedno\u0161\u0107u sudske prakse. Osim toga, VPS nagla\u0161ava da nije odlu\u010divao o ustavnosti pokli\u010da \u201eZa dom spremni\u201c, koji je protivan \u010dl. 39. Ustava i ka\u017enjiv temeljem \u010dl. 5. ZOPPJRM pa stoga sudska praksa u odnosu na sam pokli\u010d nije promijenjena.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ipak, osu\u0111uju\u0107u presudu u predmetu M.R., VPS obrazla\u017ee time da se okrivljenika ne mo\u017ee osloboditi
odgovornosti, isklju\u010diti njegova krivnja ili protupravnost \u010dinjenicom da je pjesma izvo\u0111ena na zahtjev
organizatora, odnosno da su se posjetitelji zabavljali te uzvra\u0107ali pozdrav. Smatra da se radi o
pozdravu koji simbolizira mr\u017enju prema ljudima razli\u010dite vjere i etni\u010dke pripadnosti, manifestaciju
rasisti\u010dke ideologije i sli\u010dno, koji ohrabruje druge na izra\u017eavanje mr\u017enje i nasilja, stvara latentnu
opasnost, nelagodu i uznemirenost kod osoba koje ne spadaju u ve\u0107insku etni\u010dku ili vjersku skupinu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Me\u0111utim, u predmetu M.P., VPS obrazla\u017ee suprotno te zaklju\u010duje da se iz dokaza ne mo\u017ee utvrditi da je okrivljenik uzvikivanjem pozdrava ostvario konstitutivna obilje\u017eja prekr\u0161aja ili da bi ti stihovi bili u eksplicitnoj vezi s usta\u0161kim obilje\u017ejima ili remetili javni red i mir, posebice \u0161to iz iskaza policijskih
slu\u017ebenika proizlazi da je na koncertima vladala pozitivna atmosfera. Razmatraju\u0107i dvije presude i priop\u0107enje za javnost, razvidno je da VPS kao odlu\u010dnu razliku me\u0111u njima vidi u okolnosti da je M.R. isticao kako pjesmu nije izvodio samoinicijativno ve\u0107 na zahtjev organizatora koncerta, dok se u predmetu M.P. radi o samostalnom, organiziranom koncertu pjeva\u010da gdje se o\u010dekivalo izvo\u0111enje upravo te pjesme.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Za razliku od sudskog vije\u0107a u predmetu M.R., vije\u0107e u predmetu M.P. smatralo je da je u kontekstu
reme\u0107enja javnog reda i mira potrebno utvrditi motiv izvo\u0111enja pjesme, odnosno je li usmjerena na
provokaciju gra\u0111ana ili na obilje\u017eavanje sje\u0107anja na Domovinski rat, te se u obrazlo\u017eenju poziva na
\u010dl. 1. Ustava i \u010dinjenicu da se RH temelji na pobjedi u oslobodila\u010dkom Domovinskom ratu, a u obzir
je uzet i pravno neobvezuju\u0107i Dokument dijaloga Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Premda se radi
o pravomo\u0107noj presudi u predmetu M.P., jedna je OCD podnijela DORH-u inicijativu za pokretanjem
zahtjeva za za\u0161titu zakonitosti (ZZZ) pred Vrhovnim sudom, kojeg Glavni dr\u017eavni odvjetnik mo\u017ee
podnijeti kada je povrije\u0111en zakon ili ako se radi o pravomo\u0107noj presudi donesenoj u postupku koji
predstavlja kr\u0161enje temeljnih ljudskih prava i sloboda. Me\u0111utim, glavna dr\u017eavna odvjetnica u velja\u010di
2021. utvrdila je da nema zakonske osnove za podizanje takvog zahtjeva. U priop\u0107enju za javnost
navodi se kako je M.P. pravomo\u0107no oslobo\u0111en optu\u017ebe da je po\u010dinio prekr\u0161aj reme\u0107enja javnog reda i mira iz \u010dl. 5. ZPPJRM, odnosno da je oslobo\u0111en primjenom \u010dl. 182. st. 3. Prekr\u0161ajnog zakona koja stipulira da \u0107e se takva presuda donijeti ako nije dokazano da je okrivljenik po\u010dinio djelo za koje se optu\u017euje. DORH dalje poja\u0161njava da temelj za osloba\u0111anje okrivljenika nije bio \u010dl. 182. st. 1. prema kojem se osloba\u0111aju\u0107a presuda donosi ako djelo za koje se optu\u017euje po propisu nije prekr\u0161aj. Stoga, budu\u0107i se radi o presudi koja ne problematizira pravno pitanje, ve\u0107 pitanje \u010dinjeni\u010dne naravi (pravilnost i potpunost utvr\u0111ivanja \u010dinjeni\u010dnog stanja), \u0161to nije zakonska pretpostavka za podizanje ZZZ-a, odlu\u010deno je ne pokretati taj postupak pred Vrhovnim sudom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Odlu\u010divanje sudova i poruke koje su pritom slane, ipak su uvele pomutnju u primjeni prava, ali i
pravnu nesigurnost kod gra\u0111ana. Naime, nakon odluke VPS, u predmetu vo\u0111enim pred Op\u0107inskim
prekr\u0161ajnim sudom u Zagrebu, okrivljenik K.M. je oslobo\u0111en optu\u017ebi da je 2016. tijekom prosvjeda
politi\u010dke stranke A-HSP pred SNV-om naru\u0161avao javni red i mir tako \u0161to je koriste\u0107i mikrofon
uzviknuo \u201eZa dom\u201c, dok su okupljeni odzdravili sa \u201eSpremni\u201c. Svojoj obrani prilo\u017eio je upravo
osloba\u0111aju\u0107u presudu VPS u predmetu M.P., iako okolnosti slu\u010daja nisu iste, a prvostupanjski je sud
utvrdio da niti jedan dokaz izveden u postupku ne upu\u0107uje da je namjera okrivljenika bila veli\u010dati
NDH, ve\u0107 je cilj prosvjeda bio za\u0161tititi dignitet Domovinskog rata. Prvostupanjski sud se u
obrazlo\u017eenju presude u ovom predmetu, poziva na osloba\u0111aju\u0107u presudu u predmetu M.P. te na
pravno neobvezuju\u0107i Dokument dijaloga te isti\u010de kako inkriminiraju\u0107e pona\u0161anje okrivljenika izlazi iz
okvira zakonskih sudskih ovlasti i prelazi granice suda\u010dkog postupanja, jer pitanje spada li navedeni
pozdrav pod zabranjene tekstove ili ne, ne ulazi u prostor suda\u010dkog odlu\u010divanja, stoga je sud
oslobodio okrivljenika postupaju\u0107i po na\u010delu in dubio pro reo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Me\u0111utim, raspola\u017eemo i s tri osu\u0111uju\u0107e presude iz 2020. u predmetima pokrenutim povodom
optu\u017enih prijedloga PU (zagreba\u010dke i splitsko-dalmatinske) u kojima sudovi nisu smatrali da je izvan
njihove ovlasti odlu\u010divati o simbolici usta\u0161kog pokreta. Tako je okrivljenik pravomo\u0107no osu\u0111en te mu
je izre\u010dena nov\u010dana kazna na Op\u0107inskom sudu u Novom Zagrebu, jer je na Twitteru, nakon objave
saborske zastupnice napisao komentar \u201eZa dom spremni\u201c, \u010dime su, prema shva\u0107anju suda, ispunjena
obilje\u017eja prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZOPPJRM-a. U slu\u010daju pred Op\u0107inskom prekr\u0161ajnom sudu u Splitu,
Stalnom slu\u017ebom u Ka\u0161tel Su\u0107urcu, okrivljenik je tako\u0111er osu\u0111en jer je na svom Facebook profilu
\u010destitao Dan NDH 10. travnja, uz fotografiju koja prikazuje usta\u0161ki grb te druge simbole i pozdrave
NDH, a \u010dime je po\u010dinio prekr\u0161aj iz \u010dl. 5. ZOPPJRM-a. U drugom slu\u010daju pred istim sudom, zbog istog
prekr\u0161aja po\u010dinjenog na Facebook profilu, osu\u0111en je mu\u0161karac koji je objavljivao slike, tekstove i
zapise koje veli\u010daju usta\u0161ki pokret, a prikazuju odoru, oznake i obilje\u017eja tog re\u017eima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ovi primjeri sudske prakse pokazuju o\u010dito neujedna\u010deno postupanje sudova u primjeni zakona.
Naime, dok jedan prvostupanjski sud smatra da nema zakonske ovlasti odlu\u010divati je li sintagma \u201eZa
dom spremni\u201c nezakonita, drugi sudovi istog ranga to ne smatraju prekora\u010denjem ovlasti. Istovremeno najvi\u0161i sud te vrste, VPS, unato\u010d presudi J\u017e-2724\/2018 u spomenutom predmetu protiv M.P., ne spori ka\u017enjivost i nezakonitost pokli\u010da \u201eZa dom spremni\u201c, iz \u010dega proizlazi da je ovu materiju potrebno detaljnije pravno urediti kako bi se izbjeglo nejednako postupanje represivnih tijela, odlu\u010divanje sudova, ali i smanjila pravna nesigurnost.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

To proizlazi i iz preporuka Vije\u0107a za suo\u010davanje s pro\u0161losti koji u Dokumentu dijaloga eksplicitno
navodi kako ne smatra neprihvatljivom izri\u010ditu zabranu javne uporabe svih prima facie, tj.
jednozna\u010denjskih spornih obilje\u017eja mr\u017enje poput pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c. Istovremeno, vrijedi
primijetiti kako Dokument dijaloga nije pravnoobvezuju\u0107i nego politi\u010dki dokument koji samim time
ne predstavlja izvor prava te kako se, prema nama dostupnim informacijama, u praksi nije provela
niti jedna njegova preporuka, osim \u0161to je u\u010destalo kori\u0161tenje one o izuzetku koji se odnosi na
ograni\u010denu pravnu mogu\u0107nost uporabe pozdrava striktno vezanih uz doga\u0111aje na kojima se, na
javnim mjestima (uklju\u010duju\u0107i groblja), odaje po\u0161tovanje braniteljima koji su poginuli za RH bore\u0107i se
pod tim insignijama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pored pokli\u010da \u201eZa dom spremni\u201c, u 2020. se ponovno aktualizirao i problem isticanja crvene zvijezde petokrake. Naime, u okviru projekta Rijeka EPK 2020, na Rije\u010dki je neboder, ujedno i za\u0161ti\u0107eno kulturno dobro, instaliran rad umjetnika Nemanje Cvijanovi\u0107a koji predstavlja nako\u0161enu crvenu zvijezdu petokraku u koju je uronjeno 2.800 krhotina stakla, podsjetnik na broj stradalih u bitci za Rijeku u drugom svjetskom ratu, sli\u010dnu onoj koja je na istom mjestu bila postavljena 1945. Prethodno je zatra\u017eena suglasnost za instalaciju od Konzervatorskog odjela, pri \u010demu je prijedlog za trajnim postavom odbijen, a za privremenim uvjetovan revidiranjem statike, manjim zahvatima gra\u0111evinske sanacije te isho\u0111enjem suglasnosti nadle\u017enih tijela za provo\u0111enje Pravilnika o komunalnom redu Grada Rijeke.<\/p>\r\n

I prije postavljanja crvene zvijezde, pojedini gra\u0111ani bili su nezadovoljni mogu\u0107im isticanjem tog simbola, koji je osim u antifa\u0161isti\u010dkom pokretu koristila i neprijateljska vojska u Domovinskom ratu, a nakon njezine instalacije na neboderu, nezadovoljstvo je izra\u017eeno prosvjedom. MKIM u svom o\u010ditovanju navodi da je tzv. Spomenik crvenoj Rijeci 20. rujna postavljen bez najave i mimo procedure, a nakon o\u010devida Konzervatorski odjel je izdao opomenu organizatoru da u roku od pet dana ishodi rje\u0161enje o prethodnom odobrenju ili \u0107e se nalo\u017eiti povrat kulturnog dobra u prvobitno stanje uz pokretanje inspekcijskog nadzora. Kako je nakon 15 dana instalacija uklonjena, Konzervatorski odjel nije imao potrebe dalje postupati.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Svaki zlo\u010din treba osuditi, a ta osuda mora imati pravno upori\u0161te. Dio javnosti smatra da je potrebno
zabraniti sve simbole pod kojima su po\u010dinjeni zlo\u010dini, dakle zvijezdu petokraku, usta\u0161ko slovo \u201eU\u201c ili
pokli\u010d \u201eZa dom spremni\u201c. Razmatraju\u0107i simboliku crvene zvijezde i njezinu eventualnu zabranu,
Vije\u0107e za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Dokumentu dijaloga zaklju\u010duje da se radi o vi\u0161ezna\u010denjskom
spornom obilje\u017eju kompromitiranom postupanjima nakon Drugog svjetskog te tijekom Domovinskog rata, me\u0111utim, da se radi i o \u201esastavnom dijelu usvojenog europskog povijesnog zna\u010denja\u201c. Stoga smatra da ne postoji normativno zadovoljavaju\u0107i na\u010din na koji bi se pravno uredila ili razgrani\u010dila pozitivna i negativna konotacija zvijezde te bi kod njenog normiranja trebala vrijediti pozitivna presumpcija javne uporabe, za razliku od prima facie spornih obilje\u017eja mr\u017enje, u koje se ubrajaju obilje\u017eja fa\u0161izma u svim pojavnim oblicima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zastave koje ne odgovaraju zakonskom opisu dr\u017eavne zastave RH i dalje se isti\u010du, pa je pozitivna
najava MUP-a o izmjenama Zakona o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH,
planiranima za IV. tromjesje\u010dje 2021. Njima bi se, me\u0111u ostalim, trebalo posti\u0107i odgovaraju\u0107e
normativno ure\u0111enje obveznika koji su du\u017eni isticati grb i zastavu RH, ure\u0111enje inspekcijskih poslova
i nadzor primjene Zakona, utvr\u0111enje prekr\u0161aja te adekvatno propisivanje prekr\u0161ajnih kazni, budu\u0107i
da su jo\u0161 uvijek izra\u017eene u njema\u010dkim markama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

110. Ministarstvu kulture i medija, <\/strong>da osmisli te u javnu raspravu \u010dim prije uputi novu Medijsku <\/strong>strategiju, uz uklju\u010divanje svih relevantnih dionika;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

111. Pravosudnoj akademiji, <\/strong>da provede sveobuhvatnu edukaciju sudaca o ujedna\u010denoj primjeni <\/strong>nacionalnih propisa te praksi visokih nacionalnih sudova, sudova EU te VE o govoru mr\u017enje;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

112. Vladi RH, da sukladno preporukama sadr\u017eanima u Dokumentu dijaloga Vije\u0107a za suo\u010davanje <\/strong>s <\/strong>posljedicama vladavine nedemokratskih re\u017eima, <\/strong>izrijekom zakonom zabrani uporabu \u201eZa dom <\/strong>spremni\u201c u svim pojavnim oblicima te tako popuni pravnu prazninu koja uzrokuje neujedna\u010denu <\/strong>sudsku praksu.<\/strong><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\r\n

Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a><\/p>\r\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\r\n

Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. U njemu se nalazi i poglavlje “Zlo\u010dini iz mr\u017enje“, a uz ovu temu su povezana i poglavlja “Prava nacionalnih manjina” i \u201cDiskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla\u201d. Sloboda izra\u017eavanja te va\u017enost primanja to\u010dnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8106,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[398,1829,1981,1924,1844,1288],"class_list":["post-11110","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-mediji","tag-govor-mrznje","tag-izvjesce-2020","tag-novinari","tag-sloboda-izrazavanja","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11110","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11110"}],"version-history":[{"count":24,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11110\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12025,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11110\/revisions\/12025"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11110"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11110"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11110"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}