![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/diskobr1-300x68.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
Kao i brojna druga podru\u010dja dru\u0161tvenog \u017eivota, obrazovanje je u doba epidemije bilo u velikim izazovima. Zbog zatvaranja obrazovnih institucija u svijetu je \u010dak milijarda i pol djece i mladih pretrpjelo drasti\u010dne promjene u na\u010dinu i dostupnosti \u0161kolovanja, \u010dime su posebno pogo\u0111eni pripadnici najranjivijih skupina koji nemaju pristup internetu ili odgovaraju\u0107u informati\u010dku opremu, a i izostanak uobi\u010dajene podr\u0161ke u okviru obrazovne ustanove dodatno pove\u0107ava rizik od napu\u0161tanja obrazovanja. Istovremeno, prema istra\u017eivanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, online nastava pogodovala je zaposlenim studentima, onima s obiteljskim obavezama, kao i studentima sa zdravstvenim te\u0161ko\u0107ama.<\/p>\n
U\u010denici zavr\u0161nih razreda srednje \u0161kole do zadnjeg trenutka nisu znali kako \u0107e polagati dr\u017eavnu maturu i koje predmete, na \u0161to se odnosio i dio pritu\u017ebi. Uobi\u010dajeno je da veliki broj maturanata ima potrebu za organiziranim pripremama za polaganje dr\u017eavne mature. Me\u0111utim, epidemiolo\u0161ke mjere utjecale su na dostupnost besplatnih priprema u \u0161kolama, \u0161to ima utjecaj na jednakost obrazovnih mogu\u0107nosti u\u010denika strukovnih \u0161kola i ni\u017eeg ekonomskog statusa, koji se na njih oslanjaju. Poha\u0111anje naplatnih te\u010dajeva privatnih tvrtki vezano je uz materijalno stanje obitelji i u njima sudjeluje 21,4% u\u010denika \u010diji prihodi ku\u0107anstva ne prelaze 5.000 i 49,4% onih s prihodima iznad 15.000 kn, tako da u\u010denici istog \u0161kolskog uspjeha iz razli\u010ditog ekonomskog okru\u017eenja u stvarnosti nisu imali jednake mogu\u0107nosti poha\u0111ati pripreme koje olak\u0161avaju upis na studij.<\/p>\n
Visoko obrazovanje je s godinama postalo dostupnije ve\u0107em broju pojedinaca. Smanjiv\u0161i time
\nnjegovu ekskluzivnost, horizontalne razlike izme\u0111u pojedinih skupina ogledaju se kroz vrstu studija
\n(sveu\u010dili\u0161ni ili stru\u010dni studij), odabrana znanstvena podru\u010dja i mjesto studiranja. Iako, prema nekim
\nistra\u017eivanjima, studiranje u inozemstvu pozitivno utje\u010de na osobni razvoj, akademska postignu\u0107a,
\njezi\u010dne i interkulturne kompetencije te na zapo\u0161ljavanje, glavna prepreka me\u0111unarodnoj mobilnosti
\nstudenata su s time povezani dodatni tro\u0161kovi koje mogu pokriti bogatija djeca visokoobrazovanih
\nroditelja koja, prema podatcima Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja, \u010de\u0161\u0107e izra\u017eavaju aspiracije za
\nstudiranjem u inozemstvu.<\/p>\n
Jednak pristup visokom obrazovanju podrazumijeva mogu\u0107nost da svatko pod jednakim uvjetima i
\nkriterijima nastavi obrazovanje, neovisno o socijalnom podrijetlu, ekonomskom statusu ili drugim
\nokolnostima. Me\u0111utim, prema istra\u017eivanju Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja o perspektivama
\nravnatelja srednjih \u0161kola o modelu dr\u017eavne mature te jednakosti i pravi\u010dnosti u mogu\u0107nosti pristupa
\nvisokom obrazovanju za u\u010denike strukovnih \u0161kola i gimnazija, gimnazijalcima je, kroz mogu\u0107nost
\nodabira ni\u017ee razine dr\u017eavne mature, omogu\u0107en zavr\u0161etak srednje \u0161kole koji je opsegom i sadr\u017eajem
\nmanji od onoga \u0161to su trebali nau\u010diti tijekom gimnazijskog obrazovanja. S druge strane, u\u010denici
\nstrukovnih programa, s obzirom na sadr\u017eaje koji se u tim \u0161kolama obra\u0111uju, i za ni\u017eu razinu moraju
\nulo\u017eiti dodatne napore. Dr\u017eavna matura je tako uglavnom prilago\u0111ena gimnazijalcima, ne
\nvrednuju\u0107i posebna znanja i vje\u0161tine koje se stje\u010du tijekom strukovnog obrazovanja, ali i
\nzanemaruju\u0107i da na odabir srednjo\u0161kolskog obrazovanja \u010desto utje\u010du i faktori koji nisu vezani uz
\ntrud i sposobnosti, ve\u0107 uz druge karakteristike na koje u\u010denik nema utjecaja.<\/p>\n
Na neprepoznavanje i sporo uklanjanje prepreka koje studentima ote\u017eavaju put prema diplomi
\nukazuje pritu\u017eitelj koji je s ostvarenih 127 ECTS bodova, zbog te\u0161kih materijalnih prilika morao
\nprekinuti studij, a nakon toga ga, zbog pravila fakulteta, nije mogao nastaviti u statusu izvanrednog
\nstudenta. Utvr\u0111uju\u0107i samostalno pravila studiranja, visoka u\u010dili\u0161ta bez obrazlo\u017eenja onemogu\u0107avaju
\nstudentima ponovni upis istog studijskog programa, \u010dime su posebno te\u0161ko pogo\u0111eni studenti
\nslabijeg imovnog stanja, kojima je ionako ote\u017ean pristup visokom obrazovanju.<\/p>\n
Zbog zastoja u provedbi mjera za poticanje zapo\u0161ljavanja mladih, pojavom epidemije dodatno su
\npogo\u0111eni oni u reguliranim profesijama, kojima je znatno ote\u017ean pristup tr\u017ei\u0161tu rada. Primjerice,
\nzbog neprovo\u0111enja mjere \u201ePripravni\u0161tvo\u201c veliki broj njih u podru\u010dju obrazovanja, socijalne skrbi i
\nzdravstva, ostalo je u evidenciji nezaposlenih HZZ-a te im je, uz ograni\u010denja zapo\u0161ljavanja u javnim
\nslu\u017ebama, onemogu\u0107eno uklju\u010divanje u tr\u017ei\u0161te rada. To je gotovo apsurdno u djelatnostima u
\nzdravstvu, s obzirom na pove\u0107anu potrebu za zdravstvenim djelatnicima tijekom epidemije.<\/p>\n
ZZZ-om je status zdravstvenog radnika dodijeljen velikom broju visokoobrazovanih nezdravstvenih
\nstru\u010dnjaka koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i lije\u010denja, no njihovo
\nobrazovanje jo\u0161 nije na adekvatan na\u010din vrednovano Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova u javnim slu\u017ebama, pa se njihove pla\u0107e i dalje obra\u010dunavaju po ni\u017eim koeficijentima, odre\u0111enima za nezdravstvene djelatnike u zdravstvu, neovisno o vrsti i razini obrazovanja.<\/p>\n
Odluka Op\u0107ine Drnje o jednokratnoj nov\u010danoj potpori povodom ro\u0111enja djeteta, kojom je propisano da ju
\nostvaruju samo roditelji koji imaju zavr\u0161enu najmanje osnovnu \u0161kolu, ekstremni je primjer diskriminacije temeljem
\nobrazovanja. No Rome, kojih je u op\u0107ini zna\u010dajan broj, a u iznadprosje\u010dnom postotku nemaju zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu, time se neizravno diskriminira i temeljem etniciteta.<\/p><\/blockquote>\nDiskriminaciju temeljem obrazovanja smo utvrdili u postupku izdavanja licence za rad iz nadle\u017enosti strukovne komore, koja se mimo zakonskih ovlasti upustila u procjenu verificiranog programa prekvalifikacije i na njemu ste\u010dene kvalifikacije. Zbog propitivanja prihvatljivosti obrazovanja koje je verificirano javnom ispravom (svjedod\u017eba o zavr\u0161enom obrazovanju u programu obrazovanja odraslih),
\npritu\u017eitelju je du\u017ee vremena uskra\u0107ivana licenca za rad zbog vrste zavr\u0161enog obrazovnog programa,
\n\u0161to predstavlja, uz prekora\u010denje dodijeljene javne ovlasti, i diskriminaciju temeljem obrazovanja.<\/p>\nPropisi u brojnim slu\u010dajevima onemogu\u0107avaju upis u strukovne komore diplomantima stru\u010dnih
\nstudija \u0161to, ukoliko nije opravdano legitimnim ciljem, predstavlja sustavnu diskriminaciju temeljem
\nobrazovanja. Primjerice, Zakon o Hrvatskoj komori in\u017eenjera tehnologije prometa i transporta kao
\nin\u017eenjera definira samo osobu koja je zavr\u0161ila sveu\u010dili\u0161ni studij, \u010dime ne dopu\u0161ta izdavanje licence
\nonima koji su zavr\u0161ili stru\u010dni studij. Unato\u010d obe\u0107anju da \u0107e se to ispraviti u \u0161to kra\u0107em roku, ovo jo\u0161
\njednom potvr\u0111uje kako su studenti stru\u010dnih studija \u010desto u nepovoljnijem polo\u017eaju na tr\u017ei\u0161tu rada.
\nEkstremni primjer diskriminacije temeljem obrazovanja, ali i vi\u0161estruke diskriminacije, predstavlja
\nOdluka Op\u0107ine Drnje o jednokratnoj nov\u010danoj potpori povodom ro\u0111enja djeteta. Kako je njome
\npropisano, ovo pravo ostvaruju roditelji s prebivali\u0161tem u Op\u0107ini, koji nisu ka\u017enjavani niti se protiv
\nnjih vodi kazneni postupak, uz uvjet zavr\u0161ene najmanje osnovne \u0161kole. Onemogu\u0107uju\u0107i ostvarivanje
\nprava ovu pomo\u0107 osobama koji nemaju zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu, izravno ih se diskriminira temeljem
\nobrazovanja. Me\u0111utim, rije\u010d o op\u0107ini sa zna\u010dajnim brojem Roma koji u iznadprosje\u010dnom postotku
\nnemaju zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu pa ih se ovime neizravno diskriminira i temeljem etniciteta.<\/p>\n<\/p>\n
Preporuke:<\/strong><\/p>\n
106. Ministarstvu zdravstva i MZO-u, da u suradnji sa strukovnim komorama predlo\u017ee i provedu<\/strong>
\npotrebna pobolj\u0161anja propisa u cilju u\u010dinkovitog vr\u0161enja javnih ovlasti strukovnih komora;<\/strong><\/p>\n107. HZZ-u, da osigura provedbu mjera za poticanje zapo\u0161ljavanja mladih, posebice u reguliranim<\/strong>
\nprofesijama, kako bi se osiguralo njihovo pravovremeno uklju\u010divanje u tr\u017ei\u0161te rada;<\/strong><\/p>\n108. Ministarstvu zdravstva, da predlo\u017ei izmjenu propisa kako bi se nezdravstvenim radnicima<\/strong>
\nzaposlenim u sustavu zdravstva osigurala pla\u0107a jednaka onoj zdravstvenih radnika;<\/strong><\/p>\n<\/p>\n