{"id":11083,"date":"2021-03-14T20:10:07","date_gmt":"2021-03-14T18:10:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11083"},"modified":"2021-05-31T15:59:18","modified_gmt":"2021-05-31T13:59:18","slug":"stanovanje-energetsko-siromastvo-i-vodne-usluge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/stanovanje-energetsko-siromastvo-i-vodne-usluge\/","title":{"rendered":"Stanovanje, energetsko siroma\u0161tvo i vodne usluge"},"content":{"rendered":"\r\n<div class=\"wp-block-image\">\r\n<figure class=\"aligncenter\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-11239\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje1-300x85.png\" alt=\"\" width=\"1214\" height=\"344\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje1-300x85.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje1-1024x290.png 1024w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje1-768x217.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje1-585x165.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje1.png 1107w\" sizes=\"(max-width: 1214px) 100vw, 1214px\" \/><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n<h5><em data-uw-styling-context=\"true\">*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz stanovanje mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/stambeno-zbrinjavane\/\">\u201cStambeno zbrinjavanje\u201d<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/graditeljstvo-2\/\">&#8220;Graditeljstvo&#8221;<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-2\/\">\u201cSocijalna skrb\u201d<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/potresi\/\">&#8220;Potresi&#8221;<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umirovljenici-i-starije-osobe-2\/\">&#8220;Umirovljenici i starije osobe&#8221;<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rase-etnicke-pripadnosti-ili-boje-koze-te-nacionalnog-podrijetla-2\/\">\u201cDiskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla\u201d<\/a>.<\/em><\/h5>\r\n<p>Godinama ukazujemo kako stambena politika primarno orijentirana na kupnju nekretnina najvi\u0161e poga\u0111a nezaposlene i radnike u nestalnim oblicima rada, odnosno sve kreditno nesposobne. Mre\u017ea<br \/>mladih Hrvatske ukazuje da zbog te\u0161ko\u0107a s pronalaskom stanova za dugoro\u010dni najam mladi prosje\u010dno do 31. godine \u017eive s roditeljima. Problema imaju i studenti, 31% ih je zbog manjka organiziranog<br \/>studenskog smje\u0161taja u podstanarstvu, potom socijalno ugro\u017eeni gra\u0111ani, za\u0161ti\u0107eni najmoprimci,<br \/>hrvatski branitelji, biv\u0161i nositelji stanarskih prava te stradalnici u potresima. Financijski prihvatljivog i<br \/>dugotrajnog najma u javnim, ure\u0111enim stanovima nema za sve zainteresirane i potrebite. Zbog siroma\u0161tva dio gra\u0111ana \u017eivi u bespravno sagra\u0111enim, lo\u0161im i nesigurnim objektima. Preporuka iz<br \/>Izvje\u0161\u0107a za 2019. o dono\u0161enju stambene strategije jo\u0161 nije uva\u017eena, no ohrabruju informacije MPUGDI<br \/>o dovr\u0161enoj analizi stambenog fonda kao jednoj od aktivnosti u njezinoj izradi.<\/p>\r\n<p>2020. su obilje\u017eili zagreba\u010dki i petrinjski potresi, u kojima su znatno ili do neuporabljivosti o\u0161te\u0107eni brojni stambeni, javni i gospodarski objekti te infrastruktura, o \u010demu pi\u0161emo u posebnom poglavlju, a ku\u0107e su stradale i u poplavama u Kokori\u0107ima pored Vrgorca.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Dru\u0161tvo i dru\u0161tvene odnose dugotrajno \u0107e obilje\u017eiti i epidemija COVID 19. Nepoznati virus rapidno je i<br \/>drasti\u010dno promijenio suvremeni na\u010din \u017eivota, pokazav\u0161i koliko je krov nad glavom nu\u017ean za o\u010duvanje<br \/>vlastitog zdravlja, ali i dobrobiti drugih, jer je mogu\u0107nost izoliranja u stanu i socijalno distanciranje, uz<br \/>odr\u017eavanje osobne higijene, prva linija obrane od infekcije. Pozivi i preporuke da se \u201eostane doma\u201c,<br \/>po\u0161tivanje epidemiolo\u0161kih mjera samoizolacije i izolacije, obrazovanje i rad od ku\u0107e su nemogu\u0107i bez<br \/>fizi\u010dkog prostora ili ako je on neuvjetan, bez energenata ili pristupa zdravstveno ispravnoj vodi. Na<br \/>probleme koje ova kriza uzrokuje u podru\u010dju stanovanja ukazao je i UN povjerenik za stanovanje,<br \/>pozvav\u0161i dr\u017eave da zaustave delo\u017eacije, razmotre ograni\u010davanje visina stanarina i subvencije malim<br \/>stanodavcima i stanarima kako bi se osiguralo da zdravstvena kriza ne postane i stambena kriza. U tom kontekstu pohvalno je dono\u0161enje propisa o odgodi ovrhe na nekretnini u studenome 2020., o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o ovrhama. JLS se na razli\u010dite na\u010dine suo\u010davaju s posljedicama epidemije pa je Grad Dubrovnik tijekom travnja, svibnja i lipnja izdvojio 781.500 kuna za sufinanciranje najamnine podstanarskim obiteljima \u010diji su \u010dlanovi ostali bez posla, jer zna\u010dajan dio gra\u0111ana \u017eivi od turizma koji je u ovoj krizi pretrpio velike gubitke. Iz Grada Splita navode kako u izvje\u0161tajnom razdoblju nisu nikoga delo\u017eirali iz gradskih stanova. I u Gradu Zagrebu su u 12 slu\u010dajeva odgodili iseljenje zbog te\u0161ke materijale situacije, ali ne i u slu\u010daju pritu\u017eiteljice, nezaposlene majke malodobnog djeteta. Legitimno je da vlasnik brine o vlasni\u0161tvu, no zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom i potresom smatrali smo da treba posebno odvagati interes osobe kojoj prijeti gubitak doma s ciljem koji se iseljenjem \u017eeli posti\u0107i, pa smo predlo\u017eili odgodu. Ukoliko bi se epidemiolo\u0161ka situacija dodatno pogor\u0161ala i mjere postro\u017eile, pronala\u017eenje posla i novog stana pritu\u017eiteljici i njezinoj obitelji bilo bi ote\u017eano, no na\u0161 prijedlog nije uva\u017een.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\r\n<p>Nepoznati virus rapidno je i drasti\u010dno promijenio suvremeni na\u010din \u017eivota, pokazav\u0161i koliko je krov<br \/>nad glavom nu\u017ean za o\u010duvanje vlastitog zdravlja, ali i dobrobiti drugih, jer je mogu\u0107nost izoliranja u stanu i socijalno distanciranje, uz odr\u017eavanje<br \/>osobne higijene, prva linija obrane od infekcije.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Gra\u0111ani se i dalje pritu\u017euju na dugotrajnost postupanja u raspolaganju s dr\u017eavnom imovinom. Lani je<br \/>u tom podru\u010dju otvoreno 20.218, a rije\u0161eno je 3.677 predmeta. Rije\u010d je o kompliciranim pravnim poslovima o \u010dijem dovr\u0161etku ovisi i postupanje drugih javnopravnih tijela, a uvjeti rada u okolnostima epidemije dodatno su usporili procese. MPUGDI i Dr\u017eavne nekretnine d.o.o. upravljaju s 6.591 stanom u vlasni\u0161tvu RH, uglavnom starim i derutnim prostorima. Praznih je 1.108, u 1.044 su bespravni stanari, a zbog posebnih okolnosti zastalo se s iseljenjima. U potresu je o\u0161te\u0107eno 1.179 dr\u017eavnih stanova, a \u0161teta se procjenjuje na 126.100.523,62 kuna. 2020. su prodana 104 stana, a novih natje\u010daja za najam nije bilo. Za\u0161ti\u0107ena najamnina iznosila je od 2,7 do 3 kune po m2, slobodno ugovorena od 5,4 do 6 kuna, a za bespravne stanare 15 kuna po m<sup>2<\/sup>. Ekonomski najam je od 34 pa do 68 kuna po m<sup>2<\/sup>. Od prosinca 2001. i stupanja na snagu Zakona o dru\u0161tveno poticanoj stanogradnji, diljem RH izgra\u0111ena su 8.322 POS stana. Prodajne cijene su od 905,33 do 1.350 eur\/m<sup>2<\/sup>, a visina najma od 17-25 kn\/m<sup>2<\/sup>, ovisno o tro\u0161kovima gradnje. Iako je 2020. bila izazovna za gospodarstvo ipak je zapo\u010deta izgradnja 126 stanova i to u Biogradu na Moru, Visu, Kraljevici, Cestici, Lovranu i Beli\u0161\u0107u.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Od 2017. do 2020. subvencioniranjem stambenog kreditiranja 17.521 obitelj osigurala je dom, a prema APN zabilje\u017een je blagi rast cijena nekretnina te pad kamata na stambene kredite za 1,5%. Tijekom 2020. odobren je 8.141 zahtjev, a zaprimili smo i prve pritu\u017ebe na odbijanje zahtjeva zbog dobi. Pu\u010dka pravobraniteljica nema ovlasti tuma\u010denja propisa, no zakonski opis iz \u010dl. 7. Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji glasi: \u201esubvencioniranje kredita koji gra\u0111anin uzima od kreditne institucije za kupnju stana \u2026 odobrava se gra\u0111aninu\u2026 koji u trenutku podno\u0161enja zahtjeva kreditnoj instituciji nije stariji od 45 godina\u201c doista mo\u017ee izazvati dvojbu oko toga tko je stariji od 45 godina \u2013 samo netko tko je navr\u0161io punih 46 ili netko tko je tek napunio 45 godina. Po MPUGDI dob se iskazuje u danima, mjesecima i godinama, dok pritu\u017eiteljice broje samo pune godine. Postoje zakoni u kojima se dani propisuju kao razdoblje trajanja nekog prava i povezani su s dobi, primjerice &#8211; obvezni roditeljski dopust koristi se 70 dana nakon ro\u0111enja djeteta. Sli\u010dno je i u pogledu mjeseci, pa se tako prijevremena starosna mirovina za \u017eene stje\u010de kad osiguranica u 2020. navr\u0161i 57 godina i \u0161est mjeseci \u017eivota. U oba slu\u010daja je jasno propisano na koju se dob norma odnosi, pa bi radi pravne sigurnosti korisno bilo isto u\u010diniti i u pogledu dobi za subvencioniranje, jer ne samo da se radi o uvjetu \u010dijim ispunjenjem se pristupa javnim sredstvima, ve\u0107 i zbog izbjegavanja konkretnih posljedica i \u0161tete od gubitka kapare, kako je u jednom slu\u010daju navedeno.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<div class=\"wp-block-image\">\r\n<figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-11240\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje2-300x95.png\" alt=\"\" width=\"982\" height=\"311\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje2-300x95.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje2-1024x323.png 1024w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje2-768x243.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje2-585x185.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje2.png 1048w\" sizes=\"(max-width: 982px) 100vw, 982px\" \/><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Zakonom o najmu stanova u studenome 1996. stanarsko pravo zamijenjeno je ugovornim najmom, ali uz propisivanje posebnog polo\u017eaja najmoprimaca, biv\u0161ih nositelja stanarskog prava na privatnim stanovima i njihove za\u0161tite u pogledu visine najamnine, mogu\u0107nosti iseljenja i sl. Vlasnici su tvrdili da im se ograni\u010dava vlasni\u0161tvo, \u0161to je potvr\u0111eno odlukom ESLJP Statileo protiv Hrvatske iz 2014. Za\u0161ti\u0107eni najmoprimci ukazivali su na nejednak polo\u017eaj u odnosu na biv\u0161e nositelje stanarskog prava na stanovima u dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu, koji su ih mogli otkupljivati pod povoljnijim uvjetima. Veliki broj za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca nije ni poku\u0161avao na drugi na\u010din rije\u0161iti stambeno pitanje jer te stanove smatraju svojim domovima. Prema podatcima DZS-a, 3.726 je ku\u0107anstava za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca, odnosno 8.953 osobe, od \u010dega u 19 stanova \u017eive hrvatski branitelji, u 75 najmoprimci na stalnoj socijalnoj pomo\u0107i, a \u010desto se radi i o osobama starije \u017eivotne dobi. Ustavi sud je ovaj Zakon ocjenjivao vi\u0161e od deset puta, a brojni prigovori obaju strana razmatrani su i pred ESLJP.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\r\n<p>Novac od prodaje dru\u0161tvenih stanova trebalo je iskoristiti i za rje\u0161avanje stambenog zbrinjavanja za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca. Kako se to nije dogodilo, dr\u017eava mora preuzeti odgovornost rje\u0161avanja ovog problema.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Tijekom 2018. u postupku izvr\u0161enja presude Statileo donesene su izmjene i dopune Zakona o najmu, koje su trebale rije\u0161iti strukturne probleme postupnim pove\u0107anjem za\u0161ti\u0107ene najamnine, vremenskim odre\u0111enjem prestanka za\u0161ti\u0107enog najma, mjerama za olak\u0161anje rje\u0161avanja stambenog pitanja za\u0161ti\u0107enih najmoprimcima (prednosti pri najmu ili kupnji POS stanova, stanova u vlasni\u0161tvu JLP(R)S ili RH, pri subvencioniranju kredita i dr.) no njih je Ustavni sud Odlukom U-I-3242\/2018 iz rujna 2020. ukinuo. Po Ustavnom sudu mjere su sposobne osigurati vladavinu prava, pru\u017eiti sigurnost i u odre\u0111enoj mjeri &#8220;amortizirati&#8221; u\u010dinke postupne eliminacije za\u0161ti\u0107enog najma iz pravnog poretka, no gledano iz polo\u017eaja za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca one nisu razmjerne, jer najmoprimci moraju u potpunosti snositi financijski teret iseljenja iz dosada\u0161njeg doma, kao i osiguravanja novog smje\u0161taja. Ipak, nekoliko sudaca u izdvojenim mi\u0161ljenima istaknulo je da ovo nije privatnopravni spor niti su stranke u njemu dobrovoljno. Ukoliko se u obzir uzme da se novac od prodaje dru\u0161tvenih stanova trebao iskoristiti za rje\u0161avanja ovog pitanja i stambenog zbrinjavanja za\u0161ti\u0107enih najmoprimaca, \u0161to se nije dogodilo, jasno je da dr\u017eava na sebe mora preuzeti odgovornost. Prema Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti MPUGDI upu\u0107ivanje novog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova u zakonodavni postupak planira se u II. tromjese\u010dju 2021.<\/p>\r\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-11241\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje3-300x71.png\" alt=\"\" width=\"693\" height=\"164\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje3-300x71.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje3-1024x241.png 1024w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje3-585x137.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje3.png 1068w\" sizes=\"(max-width: 693px) 100vw, 693px\" \/><\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n<p>U podru\u010dju socijalnog stanovanja tijekom 2020. nije bilo promjena u odnosu na prethodno razdoblje. nadalje neki veliki gradovi ne provode obvezu propisanu ZSS-om da shodno financijskim mogu\u0107nostima korisnicima ZMN-a osiguraju socijalne stanove, nego ih pod kriterijem socijalnih uvjeta uvr\u0161tavaju u odluke o najmu stanova. Dodjela gradskih stanova ovisi o raspolo\u017eivim stambenim jedinicama, kojih nema dovoljno. Iz prigovora gra\u0111ana proizlazi da gradovi ne provjeravaju ispunjavaju li i dalje postoje\u0107i korisnici uvjete za produljenje ugovora o najmu stana, ili bi se stanovi mogli dodijeliti obiteljima koji \u017eive u te\u017eim socioekonomskim prilikama. Tako\u0111er, neke JLS ne izvr\u0161avaju obveze iz ZSSa glede naknade za tro\u0161kove stanovanja na koju imaju pravo svi korisnici ZMN-a. Tro\u0161kovi stanovanja \u010desto \u010dine znatan udio raspolo\u017eivog dohotka ku\u0107anstva, pa se \u010desto i navode kao jedan od klju\u010dnih \u010dimbenika koji optere\u0107uju ku\u0107anstva s niskim prihodima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Udio stanovni\u0161tva EU-27 koji je 2019. bio izlo\u017een riziku od siroma\u0161tva iznosio je 16,5% prije odbijanja<br \/>tro\u0161kova stanovanja, a 30,4% nakon odbitka tih tro\u0161kova, \u0161to zna\u010di da je dvostruko vi\u0161e gra\u0111ana<br \/>izlo\u017eeno riziku od siroma\u0161tva nakon uzimanja u obzir tro\u0161kova stanovanja. Istovremeno, prema<br \/>podatcima DZS-a, 15,7% osoba \u017eive u ku\u0107anstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih<br \/>pote\u0161ko\u0107a kasnila s pla\u0107anjem obveza najamnine, ra\u010duna za re\u017eije i sl. O svemu tome treba voditi<br \/>ra\u010duna prilikom izrade novih propisa kojima \u0107e se regulirati pitanje socijalnog stanovanja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Na\u017ealost, kao \u0161to smo ranije isticali, u RH ne postoji op\u0107i propis, ve\u0107 se pitanja stanovanja, odnosno<br \/>stambenog zbrinjavanja razli\u010ditih kategorija gra\u0111ana ili socijalnog stanovanja, primjerice besku\u0107nika,<br \/>socijalno ugro\u017eenih, azilanata, \u017ertava obiteljskog nasilja i drugih ranjivih skupina, razra\u0111uju posebnim<br \/>propisima, ponekad i u vi\u0161e njih, \u0161to ote\u017eava sveobuhvatno sagledavanje problema. Mirno i dostojanstveno stanovanje ovisi o kvaliteti objekta, ali i o prostornom polo\u017eaju i urbanisti\u010dkom<br \/>planiranju cjeline, infrastrukturi, prometnoj povezanosti i dostupnosti razli\u010ditih usluga. Tako i dalje<br \/>zaprimamo pritu\u017ebe zbog dr\u017eanja doma\u0107ih \u017eivotinja u gradovima, pa i u Zagrebu. Podru\u010dja i rokovi za<br \/>dr\u017eanje doma\u0107ih \u017eivotinja godinama su produ\u017eavani odlukom gradona\u010delnika, no prema informacijama iz gradske uprave, od 1. sije\u010dnja 2021. farme se moraju zatvoriti. Za to su osigurane dr\u017eavne potpore u iznosu od 1.353.100 kuna, no interes za njih je bio slab iako je bilo vi\u0161e natje\u010daja. S 11 farmi sklopljeni su ugovori, a dio onih koji dr\u017ee \u017eivotinje nisu ni registrirani kao poljoprivredna gospodarstva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Zaprimali smo pritu\u017ebe i zbog neodr\u017eavanja nerazvrstanih cesta i javne rasvjete, \u0161to je nekim JLS<br \/>ote\u017eano zbog manjka financija i veli\u010dine teritorija. I protekle je godine MPUGDI osiguralo sredstva za<br \/>ujedna\u010davanje komunalnog standarda u ukupnom iznosu od 120.294.844,90 kuna, \u0161to su neki, poput<br \/>Belog Manastira, iskoristili za izgradnju javne rasvjete, ili Op\u0107ine Desini\u0107 za odr\u017eavanje nerazvrstanih<br \/>cesta. Tijekom 2020. su iznadprosje\u010dne koli\u010dine oborina u kratkom vremenu, potkapacitirani sustav<br \/>odvodnje i kanalizacije, odnosno neodr\u017eavanje oborinske infrastrukture doveli do plavljenja prometnica te podrumskih i prizemnih objekata pri\u010diniv\u0161i zna\u010dajnu materijalnu \u0161tetu u dijelovima Zagreba, Lepoglave i drugih gradova, ukazuju\u0107i kako mnogi javni, ali i individualni sustavi, nisu zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje za nove klimatske izazove. Gra\u0111enje i odr\u017eavanje komunalne infrastrukture financira se iz komunalnog doprinosa i naknade, cijene komunalne usluge i drugih izvora. Mnoge JLS, poput Karlovca, \u0160ibenika i Zagreba, kao mjeru borbe protiv posljedica epidemije privremeno su obustavile pla\u0107anje komunalne naknade, parkiranja, zakupa poslovnih prostora i sl., no tek \u0107e se vidjeti ho\u0107e li se i kako te odluke dugoro\u010dno odraziti na komunalno gospodarstvo. Epidemija je utjecala i na javni prijevoz koji se odvija sa smanjenom u\u010destalo\u0161\u0107u polazaka i ograni\u010denjem maksimalnog broja putnika.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Iako manje no prije, sti\u017eu nam pritu\u017ebe na obra\u010dun javne usluge prikupljanja mije\u0161anog i biorazgradivog komunalnog otpada, a gra\u0111ani se pritu\u017euju i DIRH-u. \u010ceka se odluka Ustavnog suda o Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, no neovisno o tome, na javnoj je raspravi u prosincu bio Nacrt prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom, na koji je ulo\u017eeno gotovo 600 primjedbi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p id=\"energetsko-siromastvo\"><strong>Energetsko siroma\u0161tvo<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<div class=\"wp-block-image\">\r\n<figure class=\"aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-11242\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje4-300x96.png\" alt=\"\" width=\"978\" height=\"313\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje4-300x96.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje4-1024x327.png 1024w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje4-768x245.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje4-585x187.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje4.png 1067w\" sizes=\"(max-width: 978px) 100vw, 978px\" \/><\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Podatci DZS-a za 2019. ukazuju da 6,6% ku\u0107anstava nije u mogu\u0107nosti priu\u0161titi si adekvatno grijanje u<br \/>najhladnijim mjesecima, a pomo\u0107 iz sustava socijalne skrbi dobivaju samo najsiroma\u0161niji. Za subvencioniranje tro\u0161kova elektri\u010dne energije 2020. je iz Dr\u017eavnog prora\u010duna izdvojeno 99.560.426,54<br \/>kuna korisnicima i \u010dlanovima ku\u0107anstava korisnika ZMN-a i osobne invalidnine, dok su \u017eupanije izdvojile 28.023.374,45 kuna za tro\u0161kove ogrjeva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Hrvatska, kao i mnoge \u010dlanice EU, nema definiciju energetskog siroma\u0161tva, a nije ispunjena ni na\u0161a<br \/>preporuka o pro\u0161irenju kriterija za stjecanje statusa ugro\u017eenog kupca energije uvo\u0111enjem tog prava i<br \/>za plin i toplinsku energiju, iako je bilo takvih najava. Same potpore, iako dobrodo\u0161le, nisu rje\u0161enje jer<br \/>adresiraju posljedicu, a ne problem, pa sustavno treba raditi na podizanju energetske u\u010dinkovitosti<br \/>objekata. Pojedina\u010dni slu\u010dajevi ekstremnog energetskog siroma\u0161tva mahom starijeg stanovni\u0161tva<br \/>ruralnih podru\u010dja i dalje se naj\u010de\u0161\u0107e rje\u0161avaju solidarnim akcijama gra\u0111ana i OCD-a, pa je tako \u0161est<br \/>ku\u0107anstava uz pomo\u0107 Zelene akcije i inicijative Ljudi za ljude na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije<br \/>dobilo solarne sustave. Ovakve su akcije pokazatelj i dubokog nepovjerenja u institucije, no kada su<br \/>medijski popra\u0107ene dovode od osvje\u0161tavanja problema u \u0161iroj javnosti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\r\n<p>Pojedina\u010dni slu\u010dajevi ekstremnog energetskog siroma\u0161tva mahom starijeg stanovni\u0161tva ruralnih podru\u010dja i dalje se naj\u010de\u0161\u0107e rje\u0161avaju solidarnim akcijama gra\u0111ana i OCD-a, pa je tako \u0161est ku\u0107anstava uz pomo\u0107 Zelene akcije i inicijative Ljudi za ljude na podru\u010dju Sisa\u010dkomoslava\u010dke \u017eupanije dobilo solarne sustave.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Institucionalni napredak u suzbijanju energetskog siroma\u0161tva je provo\u0111enje Programa energetske obnove obiteljskih ku\u0107a. FZOE je u 2020. osigurao 211 milijuna kuna za sufinanciranje 60% tro\u0161kova energetske obnove obiteljskih ku\u0107a neovisno o materijalnom statusu vlasnika i 32 milijuna kuna<br \/>za stopostotno sufinanciranje gra\u0111anima u opasnosti od energetskog siroma\u0161tva, koje predla\u017ee CZSS.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Interes je bio velik, a prijaviti se moglo samo elektroni\u010dkim putem, \u0161to je izazvalo brojne probleme, poput slabog signala na ruralnim podru\u010djima, ali i pravne dvojbe jer propisi elektroni\u010dku prijavu reguliraju kao mogu\u0107nost (pri \u010demu se primjenjuju posebna pravila), a ne kao isklju\u010div na\u010din podno\u0161enja zahtjeva, zbog \u010dega je upravna inspekcija, temeljem na\u0161ih obavijesti, najavila nadzor nad radom FZOE. Zaprimanje prijava zaustavljeno je nakon \u0161to je ukupan iznos zatra\u017eenih sredstava prema\u0161io raspolo\u017eiva sredstva automatskom blokadom programa, a ne zbog pada sustava kako se tvrdilo (sukladno o\u010ditovanju trgova\u010dkog dru\u0161tva koje odr\u017eava aplikaciju za prijavu, poslu\u017eitelji su radili s 39% kapaciteta), pa su krenuli napisi o korupciji i pogodovanju, uz pitanje je li ova metoda raspodjele sredstava najprikladnija. Model je preuzet po uzoru na projekte koji se sufinanciraju EU sredstvima i koji je u kontekstu nu\u017ene digitalizacije i standardizacije uprave te epidemije potreban, no kao takav mora biti i jasno reguliran. Postojala je mogu\u0107nost da prijavu podnesu energetski certifikatori ili druge osobe u ime korisnika, no upitno je koliko se za to znalo, iako se na web stranicama FZOE mogu prona\u0107i relevantne informacije. Nadalje, kako se radi o raspodjeli javnih sredstava trebao bi postojati u\u010dinkovit i neovisan nadzor nad postupkom, \u0161to nije slu\u010daj, jer se Upravni sud u Zagrebu Odlukom Usl-3770\/15-10 iz rujna 2018. u ovim slu\u010dajevima proglasio nenadle\u017enim, poja\u0161njavaju\u0107i kako se ne radi o upravnom postupku i upravnom aktu, ve\u0107 o aktu raspolaganja\/poslovanja. Ina\u010de, aktima raspolaganja\/poslovanja dr\u017eava raspola\u017ee svojom imovinom (poput poljoprivrednog zemlji\u0161ta, \u0161uma, davanja investicijskih potpora, subvencioniranje stambenih kredita), ali protiv njih nije propisana sudska za\u0161tita, na \u0161to ukazuje Ustavni sud Odlukom U-III 2042\/2013. Zbog ulo\u017eenih zna\u010dajnih sredstava za dokumentaciju onima koji se nisu uspjeli prijaviti na javni poziv, ovo je iskustvo bilo stresno i demotiviraju\u0107e, a FZOE najavljuje nove natje\u010daje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>I JLS-i rade na suzbijanju energetskog siroma\u0161tva, pa su Vara\u017edin i Koprivnica s HEP-om aplicirali na EU projekt iz Programa Horizon 2020 usmjeren na smanjenje energetskog siroma\u0161tva, dok Rijeka osim naknade tro\u0161kova plina, elektri\u010dne i toplinske energije, korisnicima ZMN-a osigurava nabavu ku\u0107anskih ure\u0111aja. Zagreb podmiruju tro\u0161kove stanovanja za 2.134 obitelji i samaca, a s udrugom DOOR je 102 ku\u0107anstva opremljeno energetskim paketima (\u0161tednim \u017earuljama, brtvenim trakama za izoliranje prozora i vrata, reflektiraju\u0107im folijama za radijatore i sl.).<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\r\n<p>HERA je dono\u0161enjem Op\u0107ih uvjeta za kori\u0161tenje mre\u017ee i opskrbu elektri\u010dnom energijom provela preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2017. pa \u0107e opskrbljiva\u010d kod prvih pote\u0161ko\u0107a u podmirenju ra\u010duna<br \/>izravno pristupati kupcu te mu na jasan i<br \/>jednostavan na\u010din pru\u017eiti individualizirani<br \/>savjet i pomo\u0107 za podmirenje ra\u010duna te<br \/>postizanje optimalne potro\u0161nje energije.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Da se protekle godine pove\u0107ala potro\u0161nja energenata za kategoriju ku\u0107anstva zbog epidemiolo\u0161kih mjera i duljeg i \u010de\u0161\u0107eg boravka u ku\u0107i, vrlo je izgledno, no za konkretnije podatke treba opse\u017enija analiza. Iz HEP-a navode kako je u 2020. zbog duga privremeno obustavljena struja na 27.500 mjernih mjesta (kojih je ne\u0161to vi\u0161e od dva milijuna), kao i da minimalna cijena priklju\u010denja ku\u0107anstva na mre\u017eu i dalje iznosi 6.210 kuna bez PDV-a. HEP Plin isti\u010de kako u pravilu ne obustavljaju opskrbu u sezoni grijanja, ali su to, nakon vi\u0161ekratnih opomena, u\u010dinili kod 1% kupaca (vi\u0161egodi\u0161nji prosjek je 2%). Ukazuju i da je pad cijena plina na me\u0111unarodnim burzama utjecao na pad cijena za ku\u0107anstvo. Prema podatcima HEP Toplinarstva cijene toplinske energije nisu rasle od 2014., a isporuka je obustavljena na pet od 123.000 mjesta. I DIRH je zaprimao predstavke na javne usluge &#8211; 18 na distribuciju elektri\u010dne energije i 9 na distribuciju prirodnog plina.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>HERA je dono\u0161enjem Op\u0107ih uvjeta za kori\u0161tenje mre\u017ee i opskrbu elektri\u010dnom energijom provela<br \/>preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2017. pa \u0107e opskrbljiva\u010d kod prvih pote\u0161ko\u0107a u podmirenju ra\u010duna izravno<br \/>pristupati kupcu te mu na jasan i jednostavan na\u010din pru\u017eiti individualizirani savjet i pomo\u0107 za podmirenje ra\u010duna te postizanje optimalne potro\u0161nje energije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Kako si gotovo 34 milijuna Europljana ne mo\u017ee priu\u0161titi grijanje, EK je u listopadu 2020. objavila<br \/>strategiju &#8220;Val obnove&#8221;, \u010diji je cilj, izme\u0111u ostalih, pove\u0107anje energetske u\u010dinkovitosti, rje\u0161avanje<br \/>problema energetskog siroma\u0161tva i energetski najneu\u010dinkovitijih zgrada te obnova javnih zgrada poput \u0161kola, bolnica i javne uprave. Pozitivni pomaci vide se i u RH jer je u prosincu Vlada donijela Odluku o dono\u0161enju Dugoro\u010dne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050., kojom se postavljaju dugoro\u010dni ciljevi za obnovu nacionalnog fonda zgrada i daje procjena potrebnih ulaganja, izme\u0111u ostalog i za smanjenje energetskog siroma\u0161tva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>Vodne usluge<\/strong><\/p>\r\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-11243\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje5-300x99.png\" alt=\"\" width=\"636\" height=\"210\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje5-300x99.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje5-1024x336.png 1024w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje5-768x252.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje5-585x192.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/stanovanje5.png 1029w\" sizes=\"(max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Pritu\u017ebe ukazuju da usprkos 94% mogu\u0107nosti priklju\u010denja na sustave vodoopskrbe, dijelu stanovni\u0161tva vodne usluge i zdravstveno ispravna voda za ljudsku potro\u0161nju (naro\u010dito putem javnih gra\u0111evina) nisu dostupne iz raznih razloga, od toga da zbog veli\u010dine i izoliranosti teritorija infrastruktura ne dosi\u017ee do svih zaselaka ili je pak zastarjela. Tako se dio stanovni\u0161tva Gra\u010daca jo\u0161 snabdijeva vodom iz lokalnog vodovoda gra\u0111enog za vrijeme Austro-Ugarske, a problemi su i u Benkovcu, Pokupskoj Slatini, dijelu Gospi\u0107a i Velebitskog primorja, na dijelu Dugog otoka i drugdje. Kako je uglavnom rije\u010d o manjim JLS i\/ili podru\u010djima od posebne dr\u017eavne skrbi te o javnim isporu\u010diteljima vodnih usluga (JIVU) kojima nedostaje financijskih i kadrovskih kapaciteta za rje\u0161avanje problema, s nestrpljenjem se o\u010dekuje nastavak reforme vodnog sektora, okrupnjavanje JIVU i preuzimanja lokalnih vodovoda, \u010dime bi zdravstveno ispravna voda postala dostupna i u ruralnim sredinama. Preduvjet za to je dono\u0161enje Uredbe o uslu\u017enim podru\u010djima, \u010diji je nacrt jo\u0161 u prosincu 2019. upu\u0107en Vladi na mi\u0161ljenje. Prema informacijama iz HZJZ, voda u javnim sustavima nije rizik za prijenos razli\u010ditih virusa, pa i onog koji uzrokuje COVID 19, jer se tretira, \u0161to nije slu\u010daj s vodom u lokalnim vodovodima, pa je i ovo jedan od razloga za \u017euran nastavak reforme. Vodom iz lokalnih vodovoda i bunara i \u0161terni opskrbljuje se 599.889 stanovnika.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Stvarna priklju\u010denost na sustav javne odvodnje iznosi 55%. Iz Zadarske \u017eupanije nagla\u0161avaju da je to<br \/>veliki problem na otocima gdje sustavnog rje\u0161enja nema. U studenome 2020. HZJZ i Zagreba\u010dke otpadne vode d.o.o. su po uzoru na testiranja u Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj pokrenuli projekt pra\u0107enja otpadnih voda kako bi pratili epidemiju COVID 19. Jedan uzorak mo\u017ee pru\u017eiti podatke o prosje\u010dnoj stopi zaraze tisu\u0107a ljudi, a kontinuirano pra\u0107enje otpadnih voda mo\u017ee se koristiti za utvr\u0111ivanje trendova u izbijanju, prepoznavanju i prevalenciji infekcija.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Prema podatcima MGOR-a, provo\u0111enjem nacionalnih i EU projekata razvoja sustava javne vodoopskrbe i odvodnje planira se osigurati dostupnost vode za ljudsku potro\u0161nju za 95% stanovnika i osigurati pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda za sve aglomeracije ve\u0107e od 2.000 stanovnika do 2030. godine. Radi se i na smanjenju gubitaka vode, koji su i dalje u prosjeku oko 49%. Planom upravljanja vodama Hrvatskih voda za projekte vezane uz saniranje gubitaka vode za 2020. osigurano je i utro\u0161eno 100 milijuna kuna. Pored toga, pobolj\u0161anje infrastrukture na podru\u010dju Delnica, Fu\u017eina i Brod Moravica financirano je iz sredstava \u0160vicarsko-hrvatskog programa suradnje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\r\n<p>Pristup zdravstveno ispravnoj vodi i<br \/>osnovni higijenski uvjeti neophodni su za<br \/>za\u0161titu zdravlja, posebno tijekom izbijanja<br \/>zaraznih bolesti, pa je i UN u o\u017eujku, kao<br \/>dio mjera za borbu protiv panedmije,<br \/>pozvao vlade da zabrane obustavu<br \/>vode onima koji ne mogu platiti ra\u010dune.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>Prema zadnjim dostupnim podatcima Vije\u0107a za vodne usluge za 2018., prosje\u010dna cijena vode iznosi 15,80 kn\/m3, a zbog epidemije MGOR je izdalo preporuku JIVU da ne pove\u0107avaju cijenu. Dio gra\u0111ana ne podmiruje ra\u010dune pa zaprimamo pritu\u017ebe na obustave isporuke vode zbog dugovanja, a \u017eale se i<br \/>na komunikaciju sa zaposlenicima JIVU i nedostatak informacija. Neki JIVU ne pokre\u0107u postupke prisilne naplate potra\u017eivanja, odnosno sudske postupke u kojima bi du\u017enici mogli osporavati dug i zastarjela potra\u017eivanja, ve\u0107 isklju\u010divo koriste obustavu kao prisilu za pla\u0107anje. Takvu praksu potvr\u0111uju i iznosi zadu\u017eenja i preko 6.000 kuna iz \u010dega je jasno da se radi o nepla\u0107anjima u duljim vremenskim razdobljima i zastarjelim potra\u017eivanjima. Stoga su opravdana pitanja \u0161to se \u010dekalo s naplatom jer je u me\u0111uvremenu dug narastao do razmjera u kojem njegovo pla\u0107anje ugro\u017eava egzistenciju, na \u0161to smo upozorili i MGOR. Predstavke na rad JIVU zaprimali su i u DIRH (njih 56) te u MGOR.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>O va\u017enosti vode za \u017eivot i zdravlje ukazujemo godinama pa smo tako sudjelovali u postupku dono\u0161enja Zakona o vodnim uslugama i drugim propisima iz ovog podru\u010dja, a poticali smo i raspravu o uno\u0161enju prava na vodu, kao samostalnog prava u Ustav RH, \u010dime bi se pridonijelo pravnoj sigurnosti i jam\u010dila zdravstveno ispravna voda za pi\u0107e i sanitarne potrebe svima po na\u010delu jednakosti. Ova tema ponovo je postala aktualna zbog klimatskih promjena, ali i najava da se na Wall Streetu po\u010delo trgovati pitkom vodom. Pristup zdravstveno ispravnoj vodi i osnovni higijenski uvjeti neophodni su za za\u0161titu zdravlja, posebno tijekom izbijanja zaraznih bolesti, pa je i UN u o\u017eujku, kao dio mjera za borbu protiv panedmije, pozvao vlade da zabrane obustavu vode onima koji ne mogu platiti ra\u010dune. Nagla\u0161eno je kako je ova globalna zdravstvena kriza rasplamsala postoje\u0107e nejednakosti uzrokovane sistemskom i strukturnom diskriminacijom, politikama i praksama koje su marginaliziranom stanovni\u0161tvu ometale pristup vodi i hrani.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>Preporuke:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>91. Vladi RH, da izradi Strategiju o stanovanju;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>92. Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da pri sljede\u0107oj izmjeni Zakona <\/strong><strong>o subvencioniranju stambenih kredita predlo\u017ei jasne i precizne odredbe o dobi korisnika;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>93. Vladi RH, da definira energetsko siroma\u0161tvo te uspostavi sustav njegova mjerenja i pra\u0107enja;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>94. Vladi RH, da ubrza rad na predlaganju i dono\u0161enju propisa o uredskom poslovanju elektroni\u010dkim <\/strong><strong>putem;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p><strong>95. Vladi RH, da ubrza reformu vodnog sektora i donese Uredbu o uslu\u017enim podru\u010djima.<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p>Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\r\n<p><em data-uw-styling-context=\"true\"><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/stambeno-zbrinjavane\/\">Stambeno zbrinjavanje<\/a><\/em><\/p>\r\n<p><em data-uw-styling-context=\"true\"><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/graditeljstvo-2\/\">Graditeljstvo<\/a><\/em><\/p>\r\n<p><em data-uw-styling-context=\"true\"><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-2\/\">Socijalna skrb<\/a><\/em><\/p>\r\n<p><em data-uw-styling-context=\"true\"><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/potresi\/\">Potresi<\/a><\/em><\/p>\r\n<p><em data-uw-styling-context=\"true\"><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umirovljenici-i-starije-osobe-2\/\">Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/em><\/p>\r\n<p><em data-uw-styling-context=\"true\"><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rase-etnicke-pripadnosti-ili-boje-koze-te-nacionalnog-podrijetla-2\/\">Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/em><\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p><i>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2020-godinu\/?wpdmdl=10845&#038;refresh=6038a8291f2261614325801\">ovdje.<\/a><\/i><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz stanovanje mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima \u201cStambeno zbrinjavanje\u201d, &#8220;Graditeljstvo&#8221;, \u201cSocijalna skrb\u201d, &#8220;Potresi&#8221;, &#8220;Umirovljenici i starije osobe&#8221; i \u201cDiskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla\u201d. Godinama ukazujemo kako stambena politika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11357,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[573,607,1827,1828,1981,1852,1855,1288],"class_list":["post-11083","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-ruralna-podrucja","tag-starije-osobe","tag-dostupnost-javnih-usluga","tag-energetsko-siromastvo","tag-izvjesce-2020","tag-socijalno-ugrozeni","tag-stanovnici-ruralnih-podrucja","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11083","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11083"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11083\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12022,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11083\/revisions\/12022"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11357"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11083"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11083"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11083"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}