{"id":11080,"date":"2021-03-15T19:02:53","date_gmt":"2021-03-15T17:02:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11080"},"modified":"2021-05-12T15:42:31","modified_gmt":"2021-05-12T13:42:31","slug":"statusna-prava-gradana-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/statusna-prava-gradana-2\/","title":{"rendered":"Statusna prava gra\u0111ana"},"content":{"rendered":"

Prebivali\u0161te<\/strong><\/p>\n

U prethodnim izvje\u0161\u0107ima ukazivali smo da je policija gra\u0111anima odjavljivala prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti, \u0161to Zakon o prebivali\u0161tu (ZOP) omogu\u0107uje, no gra\u0111ani su nam se pritu\u017eivali da \u010dinjeni\u010dno
\nstanje nije to\u010dno utvr\u0111eno, kao i da nisu znali da se takav postupak uop\u0107e vodi. O odjavi prebivali\u0161ta i poni\u0161tenju osobne iskaznice saznali su naknadno, u razli\u010ditim situacijama, kada zbog toga nisu mogli koristiti odre\u0111enu uslugu. Tako je jedan gra\u0111anin o odjavi prebivali\u0161ta za sebe i suprugu saznao tek nakon dva mjeseca, pri poku\u0161aju registracije osobnog vozila, jer mu rje\u0161enje nije dostavljeno, ve\u0107 je samo izvje\u0161eno na oglasnoj plo\u010di. Iz njega proizlazi da su terenske provjere adrese vr\u0161ene tijekom dva mjeseca, pri \u010demu on nije zatican, a iz izjava susjeda zaklju\u010deno je da na prijavljenoj adresi vi\u0161e ne \u017eivi. Sukladno ZOP-u, osoba je du\u017ena prijaviti svaku promjenu adrese u roku 15 dana od preseljenja, a u suprotnom \u010dini prekr\u0161aj. Me\u0111utim, propisana sankcija je nov\u010dana kazna od 500 do 5.000 kuna, a ne odjava prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Zato se name\u0107e pitanje kada prestaje \u201eneprijavljivanje adrese\u201c, za koju je propisana nov\u010dana kazna, a po\u010dinje \u201ene\u017eivljenje na prijavljenoj adresi\u201c, za \u0161to je posljedica odjava prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti? Naime, mogu\u0107e i da netko odre\u0111eno vrijeme neprijavljeno boravi na drugoj adresi, \u0161to je prekr\u0161aj, no da se potom vrati na adresu prebivali\u0161ta. Ako je tijekom tog izbivanja policija izvr\u0161ila terensku provjeru, velika je vjerojatnost da \u0107e prebivali\u0161te biti odjavljeno po slu\u017ebenoj du\u017enosti, kao te\u017ea posljedica, umjesto da bude izre\u010dena nov\u010dana kazna zbog neprijavljivanja privremenog preseljenja. Tako\u0111er, s obzirom da ZOP propisuje da prije dono\u0161enja rje\u0161enja o odjavi prebivali\u0161ta policija mora utvrditi \u010dinjenice i okolnosti na temelju kojih mo\u017ee nedvojbeno zaklju\u010diti \u017eivi li osoba na adresi prijavljenog prebivali\u0161ta, pitanje je da li policija na temelju jedne ili nekoliko terenskih provjera u kra\u0107em vremenu doista mo\u017ee utvrditi da li osoba vi\u0161e tu ne \u017eivi ili se samo privremeno preselila drugdje, a da to nije prijavila policiji.<\/p>\n

Sporne ili neto\u010dne mogu biti i izjave susjeda koji su u zavadi ili sporu, \u0161to policija ne zna, i za \u0161to nije
\npropisana sankcija, a mogu biti argument za odjavu prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Stoga, i dalje ustrajemo na preporuci da se ZOP-om predvide kriteriji za procjenu \u017eivi li osoba doista na adresi prebivali\u0161ta, od kojih bi jedan mogao biti pra\u0107enje kroz du\u017ee razdoblje, npr. godinu dana.<\/p>\n

Naime, zbog gre\u0161aka policije gra\u0111ani od dono\u0161enja rje\u0161enja do ispravka pogre\u0161ke mogu biti bez
\nprijavljenog prebivali\u0161ta i s poni\u0161tenom osobnom iskaznicom, a time i uskra\u0107eni za pristup brojnim
\npravima koja bez nje ne mogu ostvariti.<\/p>\n

Zbog gre\u0161aka policije gra\u0111ani od
\ndono\u0161enja rje\u0161enja do ispravka pogre\u0161ke
\nmogu biti bez prijavljenog prebivali\u0161ta
\ni s poni\u0161tenom osobnom iskaznicom,
\na time i uskra\u0107eni za pristup brojnim
\npravima koja bez nje ne mogu ostvariti.<\/p><\/blockquote>\n

Iako smo jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2017. preporu\u010dili da MUP osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti
\nsredstva kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja, prebivali\u0161te utvr\u0111uje isklju\u010divo sukladno
\nZOP-u, i nadalje nam se gra\u0111ani pritu\u017euju ukazuju\u0107i na druga\u010diju praksu. Tako smo zaprimili
\npritu\u017ebu gra\u0111anke koja nema prijavljeno prebivali\u0161te jer ne mo\u017ee pribaviti suglasnost Grada
\nR., iako du\u017ee vrijeme \u017eivi u istom stanu. U me\u0111uvremenu joj je PU po slu\u017ebenoj du\u017enosti odjavila prebivali\u0161te na prethodnoj adresi, slijedom \u010dega joj je poni\u0161tena osobna iskaznica. Imaju\u0107i u vidu \u010dl. 6. ZOP-a, policiji je ukazano da nadle\u017eno tijelo ima ovlast po slu\u017ebenoj du\u017enosti utvrditi rje\u0161enjem prebivali\u0161te kada osoba nema mjesto i adresu stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja, stoga o tome nije potrebno posebno izja\u0161njavanje. Me\u0111utim, policija je ipak prvo zatra\u017eila suglasnost CZSS-a, a tek nakon njegovog pribavljanja je doneseno rje\u0161enje o utvr\u0111ivanju prebivali\u0161ta na adresi CZSS-a pa joj je izdana osobna iskaznica, bez koje je bila du\u017ee od osam mjeseci.<\/p>\n

No, nepotrebno je pri reguliranju prebivali\u0161ta osobama koje nemaju mjesto i adresu stanovanja niti
\nadekvatna sredstva kojima bi ih mogli namiriti, tra\u017eiti suglasnost CZSS-a. Jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2018.
\nukazali smo da je takvo postupanje suprotno upravnosudskoj praksi (Upravni sud u Rijeci, 2 Usl1056\/2018-9), prema kojoj je kod interpretacije pravnih normi, kojima je ure\u0111eno utvr\u0111ivanje
\nprebivali\u0161ta na adresi ustanove socijalne skrbi, potrebno imati na umu pravne i fakti\u010dne posljedice
\npravnog polo\u017eaja i uobi\u010dajenog \u017eivota gra\u0111ana, osobito ako ne postoji druga mogu\u0107nost prijave
\nprebivali\u0161ta, \u0161to uzrokuje nemogu\u0107nost pribavljanja osobnih isprava. Stoga nema zapreka da se
\nosobi kojoj je po slu\u017ebenoj du\u017enosti odjavljeno prebivali\u0161te, ako ne mo\u017ee prijaviti drugo, ono po
\nslu\u017ebenoj du\u017enosti utvrdi sukladno \u010dl. 6. ZOP-a, kako zbog nemogu\u0107nosti pribavljanja osobnih
\nisprava ne bi bila onemogu\u0107ena u ostvarivanju prava i kori\u0161tenju usluga.<\/p>\n

Vezano uz epidemiju, pozitivne su izmjene zakona kojima je va\u017eenje osobnih iskaznica produ\u017eeno
\ndo njezina okon\u010danja, kao i zaprimanje prijava prebivali\u0161ta elektronskom po\u0161tom te pru\u017eanje
\ninformacija telefonom i po\u0161tom. Tako\u0111er, PU su i elektronskom po\u0161tom zakazivale termine za
\npredaju osobnih iskaznica.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dr\u017eavljanstvo<\/strong><\/p>\n

Pritu\u017ebe i nadalje zaprimamo zbog duljine trajanja postupaka stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva, \u0161to
\nsmo isticali u vi\u0161e ranijih izvje\u0161\u0107a. Vlada kao opravdanje isti\u010de kako trajanje svakog pojedinog
\npostupka ovisi o kompletiranosti dokumentacije prilo\u017eene uz zahtjev, sudjelovanju stranke u
\npostupku i njezinoj zainteresiranosti za njegovo okon\u010danje, i drugih okolnosti. Tako\u0111er, Vlada u
\nsvome Mi\u0161ljenju navodi i kako dinamika rje\u0161avanja ne ovisi samo o MUP-u, ve\u0107 i o drugim tijelima
\nnadle\u017enim za dostavu potrebnih podataka. Me\u0111utim, i ta su tijela pod ingerencijom Vlade, stoga
\nnema zapreke da se pod njenom koordinacijom izna\u0111e rje\u0161enje za a\u017eurnije postupanje, kako bi se
\npostupak stjecanja dr\u017eavljanstva odvijao u razumnim rokovima.<\/p>\n

Zabrinjava primjer u kojem se rje\u0161enje
\no primitku u hrvatsko dr\u017eavljanstvo
\niz 1993. dostavlja stranci tek 2020.,
\na nitko ne snosi odgovornost zbog
\nvi\u0161egodi\u0161njeg opstruiranja otpreme.<\/p><\/blockquote>\n

Jednako tako, nema opravdanja za slu\u010daj gra\u0111anke koja je zahtjev podnijela jo\u0161 1992., a hrvatsko
\ndr\u017eavljanstvo stekla tek u rujnu 2020. Za naglasiti je da je rje\u0161enje doneseno jo\u0161 1993., ali svo vrijeme
\nopstruirala se njegova otprema, unato\u010d tome \u0161to je tijekom godina vi\u0161ekratno tra\u017eila da joj se dostava
\nizvr\u0161i. \u0160tovi\u0161e, MUP je 2018. donio i novo rje\u0161enje, kojim je obustavio postupak njenog primitka u dr\u017eavljanstvo i poni\u0161tio svoje rje\u0161enje iz 1993., uz obrazlo\u017eenje da \u201enije preuzeto u primjerenom roku\u201c.<\/p>\n

Me\u0111utim, presudom Upravnog suda u Zagrebu poni\u0161teno je rje\u0161enje iz 2018., jer je postupanjem MUP-a povrije\u0111en zakon na \u0161tetu gra\u0111anke. Me\u0111utim, niti potom rje\u0161enje nije otpremljeno, ve\u0107 su joj nametnuti dodatni uvjeti, nespojivi sa zakonskom odredbom o dostavi, primjerice da dostavi podatke o navodnom boravku u Njema\u010dkoj 2017. To je suprotno i sa stajali\u0161tem Ustavnog suda iz vi\u0161e odluka (U-III\/2125\/2001, U-III-1313\/1997), prema kojem tijelo odluku ne mo\u017ee temeljiti na \u010dinjenicama nastalima nakon podno\u0161enja zahtjeva. O slu\u010daju je obavije\u0161tena i Upravna inspekcija, no MUP je i nadalje smatrao da, unato\u010d svemu, ne mo\u017ee uru\u010diti rje\u0161enje iz 1993. bez provjere jesu li ispunjene \u201ezakonske pretpostavke\u201c. Zatra\u017eeno o\u010ditovanje, temeljem koje pravne osnove ispituju okolnosti koje su se zbile skoro tri desetlje\u0107a nakon dono\u0161enja rje\u0161enja, i to u fazi dostave, od MUPa nismo dobili, ve\u0107 samo obavijest da je gra\u0111anka nakon 27 godina primljena u hrvatsko dr\u017eavljanstvo. Zabrinjavaju\u0107a je ovakva praksa MUP-a, koja o\u010digledno ignorira relevantne zakonske odredbe i ustavnosudsku praksu, bez odgovaraju\u0107ih posljedica za takvo postupanje.<\/p>\n

Dugotrajnost postupka bio je i predmet pritu\u017ebe gra\u0111anke koja 15 godina ima odobren stalni
\nboravak, a koja je 2015. podnijela zahtjev za hrvatsko dr\u017eavljanstvo. 2017. joj je zajam\u010deno da \u0107e biti
\nprimljena, stoga je zatra\u017eila i dobila otpust iz mati\u010dnog dr\u017eavljanstva, no na\u0161la se u poziciji apatrida
\njer MUP rje\u0161enje nije donio, a oduzeti su joj osobni dokumenti dr\u017eave biv\u0161eg dr\u017eavljanstva. Kao \u0161to
\nsmo istakli u Izvje\u0161\u0107u za 2018., osobe u takvoj situaciji su u nezavidnom polo\u017eaju, jer je neposjedovanje osobnih isprava otegotno u svakodnevnom \u017eivotu, \u0161to se ne smije ignorirati, budu\u0107i da su za to vrijeme uskra\u0107eni i za mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja, ostvarivanja socijalnih i prava iz zdravstvenog osiguranja, mogu\u0107nost putovanja u inozemstvo i drugog.<\/p>\n

Predmet pritu\u017ebi gra\u0111ana bio je i \u010dl. 5. st. 2. ZHD-a, koji je u primjeni od 1. sije\u010dnja 2020., prema
\nkojem podrijetlom stje\u010de hrvatsko dr\u017eavljanstvo osoba starija od 21 godine \u017eivota, ro\u0111ena u
\ninozemstvu \u010diji je jedan roditelj u trenutku njezina ro\u0111enja hrvatski dr\u017eavljanin, ako u roku dvije
\ngodine podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih dr\u017eavljana, a MUP prethodno utvrdi da
\npo\u0161tuje pravni poredak, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke
\nza primitak. Gra\u0111ani su se pritu\u017eivali da su im u diplomatskim predstavni\u0161tvima odbijali primiti
\nzahtjeve (\u0161to bi bilo suprotno ZUP-u) po toj osnovi, uz obrazlo\u017eenje da MUP tuma\u010di kako pravo na
\npodno\u0161enje takvih zahtjeva imaju samo osobe ro\u0111ene nakon 8. listopada 1991. Takva informacija objavljena je i na web stranici MUP-a, uz nejasnu uputu da se zahtjevi \u201epodnose na obrascu upitnika za utvr\u0111ivanje hrvatskog dr\u017eavljanstva\u201c, bez obrazlo\u017eenja na temelju \u010dega je zasnovan takav stav. Naime, navedena zakonska odredba jasno definira da se radi o stjecanju dr\u017eavljanstva podrijetlom, a ne o utvr\u0111ivanju. Tako\u0111er, nejasno je koji su pravni izvori ovakvog tuma\u010denja. Jo\u0161 tijekom javne rasprave o izmjenama i dopunama ZHD-a isticali smo kako, kada se ve\u0107 daje mogu\u0107nost stjecanja hrvatskog dr\u017eavljanstva osobama do navr\u0161ene 21 godine ro\u0111enima u inozemstvu kojima je jedan roditelj hrvatski dr\u017eavljanin, isto treba omogu\u0107iti i starijima od 21, ali ne samo ro\u0111enima nakon 8. listopada 1991. Takva se rasprava odvijala i u odborima Hrvatskog sabora, pri \u010demu predstavnici MUP-a nisu tvrdili da je ovakav prijedlog protivan Ustavu ili sudskoj praksi.<\/p>\n

Analizom \u010dl. 5. st. 2. vidi se da je on odredba za sebe i da nije samo nastavak \u010dl. 5. st. 1. ZHD-a te
\nda je bio zami\u0161ljen kao mogu\u0107nost da hrvatsko dr\u017eavljanstvo steknu osobe ro\u0111ene u inozemstvu,
\nstarije od 21 godine kojima je jedan roditelj hrvatski dr\u017eavljanin, neovisno o ro\u0111enju prije ili nakon 8.
\nlistopada 1991. Postupanje MUP-a, bez obrazlo\u017eenja i navo\u0111enja pravne osnove, nije u duhu razloga
\niz kojeg je navedena odredba predlo\u017eena i uvr\u0161tena u tekst Zakona.<\/p>\n

Sporno je propisivanje roka za podno\u0161enje
\nzahtjeva za utvr\u0111ivanje dr\u017eavljanstva osobama koje su ga zapravo stekle ro\u0111enjem, jer su im oba roditelja hrvatski dr\u017eavljani, ako bi propu\u0161tanje tog roka za posljedicu imalo onemogu\u0107avanje utvr\u0111ivanja dr\u017eavljanstva, jer
\nUstav ne dopu\u0161ta oduzimanje dr\u017eavljanstva.<\/p><\/blockquote>\n

Vezano uz epidemiju i organizaciju rada u diplomatskim i konzularnim predstavni\u0161tvima, MVEP nas je obavijestio kako je, primjerice Konzularni odjel Veleposlanstva u Beogradu, postupaju\u0107i po naputku Glavnog tajni\u0161tva MVEP i vode\u0107i ra\u010duna o epidemiolo\u0161kim mjerama, primalo stranke po prethodnoj najavi. S obzirom na ote\u017eane uvjete rada i mogu\u0107nost zaprimanja manjeg broja zahtjeva za stjecanje dr\u017eavljanstva, a uzimaju\u0107i u obzir rok od dvije godine za predaju zahtjeva iz \u010dl. 5. st. 2. ZHD-a, taj zakonski rok nu\u017eno je produ\u017eiti. Isto je nu\u017eno napraviti i u svezi \u010dl. 30.a st. 2., koji propisuje da se hrvatskim dr\u017eavljaninom smatra osoba ro\u0111ena od 8. sije\u010dnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su u trenutku ro\u0111enja oba roditelja imala hrvatsko dr\u017eavljanstvo, ali joj je u evidenciji upisano drugo dr\u017eavljanstvo, ako u roku od dvije godine podnese zahtjev za utvr\u0111ivanje hrvatskoga. Me\u0111utim, njegovo ukidanje valja procijeniti zbog mogu\u0107e protuustavnosti. Naime, sporno je i samo propisivanje roka za podno\u0161enje zahtjeva osobama koje su u trenutku ro\u0111enja ve\u0107 postali hrvatski dr\u017eavljani (oba roditelja su im hrvatski dr\u017eavljani), samo se to vo\u0111enjem konkretnog postupka jo\u0161 treba formalizirati, ako bi propu\u0161tanje propisanog roka za posljedicu imalo onemogu\u0107avanje utvr\u0111ivanja dr\u017eavljanstva (dakle, ne stjecanja), s obzirom da Ustav ne dopu\u0161ta oduzimanje hrvatskog dr\u017eavljanstva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Boravak stranaca<\/strong><\/p>\n

U postupku dono\u0161enja novog Zakona o strancima (ZOS), putem Odbora za unutarnju politiku i
\nnacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, MUP-u je dostavljeno mi\u0161ljenje pu\u010dke pravobraniteljice,
\nnakon \u010dega smo odr\u017eali i sastanak s predstavnicima MUP-a, pa su prihva\u0107eni na\u0161i prijedlozi glede
\n\u010dl. 105., a djelomi\u010dno i 214., dok razloge za neprihva\u0107anje ostalih prijedloga smatramo nedostatnim.
\nNakon novog poziva MUP-a, ponovo smo dostavili detaljno obrazlo\u017eene prijedloge, koji ponovno,
\novaj puta bez ikakvog obrazlo\u017eenja, nisu prihva\u0107eni.<\/p>\n

Naime, problematizirali smo okolnost da dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje mo\u017ee podnijeti zahtjev za reguliranje privremenog boravka u druge svrhe nakon isteka roka od \u0161est mjeseci od isteka va\u017eenja privremenog boravka, budu\u0107i da to dovodi do prekida kontinuiteta privremenog boravka neophodnog za odobravanje dugotrajnog boravi\u0161ta ili stalnog boravka.<\/p>\n

Odredbe prema kojima protiv rje\u0161enja o odobravanju, produ\u017eavanju ili ukidanju privremenog
\nboravka vi\u0161e nije dopu\u0161tena \u017ealba, ve\u0107 se propisuje mogu\u0107nost pokretanja upravnog spora,
\nnedvojbeno predstavljaju smanjenje prava stranaca u odnosu na prethodni ZOS, jer nakon primitka
\nrje\u0161enja podnositelj zahtjeva i unato\u010d pokretanju upravnog spora vi\u0161e nema zakonsku mogu\u0107nost
\nostati u RH, a prema ranijem ZOS-u to je pravo imao sve dok Povjerenstvo za \u017ealbe nije odlu\u010dilo o
\n\u017ealbi. Ovakvo rje\u0161enje za posljedicu mo\u017ee imati nemogu\u0107nost sudjelovanja u sudskom sporu,
\nodnosno pravo na pristup sudu, ako mora napustiti RH. Tako\u0111er, nema iznimke niti za osobe koje
\nve\u0107 imaju svoju povijest boravka u RH tijekom kojeg su zasnovali razli\u010dite veze (dom, prijatelji,\u2026).
\nStoga, ukoliko nije omogu\u0107ena \u017ealba, nu\u017eno je predvidjeti mogu\u0107nost, kao primjerice u Zakonu o
\nme\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi, da tu\u017eba upravnom sudu odga\u0111a izvr\u0161enje rje\u0161enja ili da tu\u017eba
\nmo\u017ee sadr\u017eavati zahtjev za odgodnim u\u010dinkom, \u0161to bi zadr\u017ealo raniju razinu prava.<\/p>\n

U svezi odredbe ZOS-a da se dr\u017eavljaninu tre\u0107e zemlje odobrenje privremenog boravka radi
\nspajanja obitelji ili \u017eivotnog partnerstva s hrvatskim dr\u017eavljaninom izdaje s rokom va\u017eenja do dvije
\ngodine, na razli\u010dit na\u010din se ure\u0111uje pitanje privremenog boravka radi spajanja obitelji s hrvatskim
\ndr\u017eavljaninom (prema ZOS-u) i privremenog boravka za \u010dlana obitelji dr\u017eavljanina EGP, kojima se
\nboravi\u0161na iskaznica izdaje na pet godina. Tako se \u010dlanovi obitelji hrvatskog dr\u017eavljanina stavljaju u
\nnepovoljniji polo\u017eaj u odnos na \u010dlanove obitelji dr\u017eavljanina EGP.<\/p>\n

Glede pretpostavki za ukidanje odobrenja privremenog boravka, radi specifi\u010dnih \u017eivotnih situacija,
\nprimjerice radnih odnosa, dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja koji su \u010dlanovi obitelji hrvatskih dr\u017eavljana
\nponekad borave izvan RH du\u017ee od iznimaka propisanih ZOS-om. Tako smo od Ureda predsjednika
\nRH obavije\u0161teni o dr\u017eavljaninu Indije, visokoobrazovanom suprugu hrvatske dr\u017eavljanke i ocu
\nmaloljetne hrvatske dr\u017eavljanke, koji radi kao pomorac – kapetan na tankerskom brodu i godi\u0161nje
\nprosje\u010dno \u0161est mjeseci plovi u me\u0111unarodnoj plovidbi. Cijela obitelj \u017eivi u Zagrebu. Prema
\npostoje\u0107im pravilima, nije predvi\u0111ena mogu\u0107nost da on kao dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje i \u010dlan obitelji
\nhrvatskih dr\u017eavljana s prebivali\u0161tem u RH regulira privremeni boravak ako zbog poslovnih razloga
\nizbiva iz RH dulje od rokova previ\u0111enih ZOS-om. S obzirom da postoji sumnja na neravnopravan
\npolo\u017eaj dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja koji su \u010dlanovi obitelji hrvatskih dr\u017eavljana i koji imaju specifi\u010dna
\nzvanja i zanimanja te prirodu posla, nu\u017eno je propisati dodatne zakonske iznimke koje \u0107e i njima
\nomogu\u0107iti zadr\u017eavanje odobrenog statusa privremenog boravka.<\/p>\n

Pozitivno je \u0161to novi ZOS propisuje da se stalni boravak mo\u017ee odobriti i dr\u017eavljaninu tre\u0107e zemlje
\nkoji je \u010dlan obitelji ili \u017eivotni partner hrvatskog dr\u017eavljanina koji do dana podno\u0161enja zahtjeva ima
\nneprekidno \u010detiri godine (prije je bilo pet) odobren privremeni boravak radi spajanja obitelji ili
\n\u017eivotnog partnerstva, bez dodatnih uvjeta koji su prije vrijedili, poput posjedovanja sredstava za
\nuzdr\u017eavanje i zdravstvenog osiguranja, koji su bili zna\u010dajna prepreka za reguliranje njihovog stalnog
\nboravka.<\/p>\n

Me\u0111utim, novim ZOS-om ponovo je propu\u0161teno predvidjeti mogu\u0107nost rje\u0161enja za reguliranje statusa osoba koje desetlje\u0107ima \u017eive u RH bez odobrenog boravka i dr\u017eavljanstva pa su u iznimno te\u0161kim \u017eivotnim situacijama. Takav je i slu\u010daj besku\u0107nika iz Z., ro\u0111enog 1966. u RH, koji nikada nije napu\u0161tao hrvatsko dr\u017eavno podru\u010dje. MUP nas je obavijestio da je u tijeku reguliranje njegovog privremenog boravka iz humanitarnih razloga, ali da je mala vjerojatnost da \u0107e mu biti odobren zbog prakse da se u slu\u010daju postojanja kaznene osude ne ispunjavaju pretpostavke po\u0161tovanja javnog poretka. S druge strane, europski pravni okvir ukazuje da se pri dono\u0161enju odluke mora uzeti u obzir ozbiljnost ili vrsta kaznenog djela protiv javnog poretka ili sigurnosti te opasnost koju konkretna osoba predstavlja, kao i trajanje boravka i povezanost osobe sa zemljom u kojoj boravi.<\/p>\n

Prema praksi Suda EU, sve mjere poduzete na temelju rezerve javnog poretka moraju imati ozbiljno
\nopravdanje, prijetnja za javni poredak i sigurnost mora biti stvarna i te\u0161ka, a ne potencijalna ili
\nzami\u0161ljena, mora utjecati na osnovni interes dru\u0161tva, kao i da se opasnost neke osobe konkretno
\nutvrdila i realizirala.<\/p>\n

Neki hrvatski branitelji \u017eive u RH bez reguliranog statusa, jer im se na teret stavlja po\u010dinjenje
\nka\u017enjivog djela, pa se ocjenjuje kako ne zadovoljavaju pretpostavku po\u0161tovanja javnog poretka.
\nTako\u0111er, u bezizglednoj su situaciji i trenutni zatvorenici koji nemaju reguliran status, jer im nakon
\nodslu\u017eenja zatvorske kazne, umjesto integracije u dru\u0161tvo, prijeti \u017eivot bez reguliranog statusa. Kako
\nse radi o osobama neutvr\u0111enog dr\u017eavljanstva ili potomcima takvih osoba, koje u RH \u017eive od prije
\nosamostaljenja pa njihova deportacija u druge dr\u017eave nije mogu\u0107a, nejasno je zbog \u010dega se daljnjim
\nnereguliranjem statusa njihova agonija produ\u017eava.<\/p>\n

Nemogu\u0107nost \u017ealbe protiv rje\u0161enja o
\nodobravanju, produ\u017eavanju ili ukidanju
\nprivremenog boravka smanjenje je prava stranaca u odnosu na prethodni ZOS, jer oni nakon primitka rje\u0161enja i unato\u010d pokretanju upravnog spora vi\u0161e ne mogu ostati u RH, a ranije su to pravo imali sve dok se nije odlu\u010dilo o \u017ealbi.<\/p><\/blockquote>\n

Ovakvih primjera ne bi bilo kada bi se uva\u017eavalo stajali\u0161te Ustavnog suda izra\u017eeno u vi\u0161e odluka,
\nprimjerice U-III-4003\/2005, da u slu\u010dajevima koji imaju tranzicijske elemente, reguliranje statusa
\nprerasta u pitanje za\u0161tite ljudskih prava. Sve dok tako u ovim situacijama ne bude, uz postoje\u0107u
\nlegislativu i praksu, te\u0161ko se mo\u017ee o\u010dekivati rje\u0161avanje najte\u017eih statusnih pitanja.<\/p>\n

Vo\u0111enje postupaka odobravanja boravka iz humanitarnog razloga u takvim situacijama samo je
\nprodu\u017eetak agonije. U obrazlo\u017eenju presude ESLJP, u predmetu Hoti protiv Hrvatske, o \u010demu smo
\npisali u Izvje\u0161\u0107u za 2018., pokazuje se besperspektivnost odobrenih humanitarnih boravaka, s
\nobzirom da se u tom statusu mo\u017ee dugotrajno \u017eivjeti bez da se ikada stekne mogu\u0107nost za reguliranje stalnog boravka i dr\u017eavljanstva, s time da je taj status nesiguran jer ovisi o jednogodi\u0161njim produljenima dozvole boravka i dobivanja diskrecijskog pristanka MUP-a. Rje\u0161enje se ipak nudi u po\u0161tovanju \u010dinjenice da je Zakon o kretanju i boravku stanaca iz 1991. propisivao regulirani stalni boravak za te osobe, te obzirom da je odredba ZOS-a iz 2003. o ukidanju tog prava (ESLJP spominje \u201epostupak brisanja\u201c) pravno manjkava, jer ne odre\u0111uje \u0161to se podrazumijeva pod \u201edefinirani status u RH\u201c, niti je to odre\u0111eno nekim podzakonskim aktom, pa se sve svodi na arbitrarno tuma\u010denje i postupanje MUP-a, \u0161to je pravno neprihvatljivo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\n

84. Ministarstvu unutarnjih poslova, da osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti adekvatna <\/strong>sredstva, prebivali\u0161te utvr\u0111uje isklju\u010divo sukladno Zakonu o prebivali\u0161tu;<\/strong><\/p>\n

85. Ministarstvu unutarnjih poslova, da postupke stjecanja dr\u017eavljanstva vodi u rokovima propisanim <\/strong>Zakonom o op\u0107em upravnom postupku, osobito kada su se podnositelji zahtjeva odrekli <\/strong>prethodnog dr\u017eavljanstva;<\/strong><\/p>\n

86. Ministarstvu unutarnjih poslova, da odredbu \u010dl. 5. st. 2. Zakona o hrvatskom dr\u017eavljanstvu<\/strong>
\nprimjenjuje i na podnositelje zahtjeva za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva ro\u0111ene prije 8. listopada <\/strong>1991.;<\/strong><\/p>\n

87. Ministarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog potrebnih izmjena Zakona o hrvatskom<\/strong>
\ndr\u017eavljanstvu radi produ\u017eivanja roka za predaju zahtjeva za stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva iz \u010dl. <\/strong>5. st. 2.;<\/strong><\/p>\n

88. Ministarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog potrebnih izmjena Zakona o hrvatskom<\/strong>
\ndr\u017eavljanstvu radi produ\u017eenja ili ukidanja roka za predaju zahtjeva za utvr\u0111ivanje hrvatskog<\/strong>
\ndr\u017eavljanstva iz \u010dl. 30.a st. 2.;<\/strong><\/p>\n

89. Ministarstvu unutarnjih poslova, da izradi prijedlog potrebnih izmjena Zakona o strancima koji \u0107e <\/strong>sadr\u017eavati odredbu kojom se omogu\u0107ava da podnositelji zahtjeva za reguliranje boravka mogu <\/strong>ostati u RH i nakon podno\u0161enja pravnog lijeka protiv rje\u0161enja o odbijanju zahtjeva;<\/strong><\/p>\n

90. Ministarstvu unutarnjih poslova, da u postupcima reguliranja statusa osobama koje su ro\u0111ene ili <\/strong>\u017eive u RH desetlje\u0107ima ili imaju s njom drugu \u010dvrstu vezu, postupa uva\u017eavaju\u0107i stajali\u0161te Ustavnog <\/strong>suda kako se radi o pravnoj situaciji koja ima tranzicijske elemente i u kojoj reguliranje statusa <\/strong>predstavlja za\u0161titu ljudskog prava.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\n

Branitelji i civilne \u017ertve rata<\/a><\/p>\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\n

Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prebivali\u0161te U prethodnim izvje\u0161\u0107ima ukazivali smo da je policija gra\u0111anima odjavljivala prebivali\u0161ta po slu\u017ebenoj du\u017enosti, \u0161to Zakon o prebivali\u0161tu (ZOP) omogu\u0107uje, no gra\u0111ani su nam se pritu\u017eivali da \u010dinjeni\u010dno stanje nije to\u010dno utvr\u0111eno, kao i da nisu znali da se takav postupak uop\u0107e vodi. O odjavi prebivali\u0161ta i poni\u0161tenju osobne iskaznice saznali su naknadno, u […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11081,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[432,1923,1981,1865,433,1848,1288],"class_list":["post-11080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-nacionalne-manjine","tag-branitelji","tag-izvjesce-2020","tag-migranti","tag-nacionalni-preventivni-mehanizam-npm","tag-statusna-prava","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11080"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11729,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11080\/revisions\/11729"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}