{"id":11064,"date":"2021-03-18T15:41:51","date_gmt":"2021-03-18T13:41:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11064"},"modified":"2021-08-30T14:51:08","modified_gmt":"2021-08-30T12:51:08","slug":"diskriminacija-temeljem-rase-etnicke-pripadnosti-ili-boje-koze-te-nacionalnog-podrijetla-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rase-etnicke-pripadnosti-ili-boje-koze-te-nacionalnog-podrijetla-2\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla"},"content":{"rendered":"\r\n\r\n\r\n
\"\"<\/h5>\r\n
*\u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavlju “Prava nacionalnih manjina<\/a>“.<\/h5>\r\n\r\n\r\n\r\n

Problem nejednakosti op\u0107enito, a osobito temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla, prisutan je i u najrazvijenijim dru\u0161tvima svijeta, \u0161to smo u 2020. vidjeli na primjeru pokreta Black Lives Matter u SAD-u. Ovaj i sli\u010dni pokreti potakli su rasprave i ukazali na razmjer zastupljenosti rasizma i rasne diskriminacije, osobito strukturne, diljem svijeta, pa tako i u EU. Radi suzbijanja ovih pojava, koje slabe i razjedinjuju dru\u0161tvo, u rujnu 2020. je EK objavila petogodi\u0161nji akcijski plan protiv rasizma, usmjeren osobito ka suzbijanju strukturalnog rasizma. Naime, vi\u0161e od 50% Europljana vjeruje da je diskriminacija \u0161iroko prisutna, dok se prema podatcima Europske agencije za temeljna prava (FRA), 45% stanovnika EU afri\u010dkog podrijetla i 41% Roma smatra diskriminiranima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Strukturalni rasizam mogu\u0107e je razotkriti i suzbiti samo pa\u017eljivim pra\u0107enjem broj\u010danih i drugih pokazatelja te revizijom politika koje ga, uslijed nedostatnih pokazatelja da je prisutan, ne prepoznaju. Stoga, sli\u010dno kao i u ranijim izvje\u0161\u0107ima, nagla\u0161avamo potrebu prikupljanja podataka o nacionalnoj i etni\u010dkoj pripadnosti korisnika javnih servisa, a osobito u podru\u010dju zdravlja, zdravstvenog osiguranja, unutarnjih poslova, socijalne skrbi i obrazovanja. Pozdravljamo napredak koji je ostvario HZJZ uspostavljanjem suradnje s MUP-om, uz pozitivno mi\u0161ljenje AZOP-a, radi unaprje\u0111enja pra\u0107enja zdravstvenog stanja i socijalnih determinanti zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine. Ovo je jedna od mjera Akcijskog plana za provo\u0111enje Nacionalne strategije za uklju\u010divanje Roma, \u010dije pra\u0107enje je sada mogu\u0107e i putem NSUR\u00a0<\/a> temeljem koje je pripremljeno Izvje\u0161\u0107e o provedbi Akcijskog plana u 2019.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Preduvjet suzbijanja strukturalnog rasizma jest sustavno prikupljanje podataka o nacionalnoj i etni\u010dkoj pripadnosti korisnika javnih servisa, osobito u podru\u010dju zdravlja, zdravstvenog osiguranja, unutarnjih poslova, socijalne skrbi i obrazovanja.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Na\u017ealost, nakon pojave epidemije u RH, porastao je broj javnih izraza diskriminacije prema Kinezima,
izbjeglicama, Romima, a u Splitu je osvanuo i grafit s prijetnjom smrti Novaku \u0110okovi\u0107u, organizatoru
teniskog turnira u Zadru na kojem se pojavio virus. Osim toga, epidemija je osobito nepovoljno
utjecala na najranjivije pripadnike manjina, koji su i ina\u010de izlo\u017eeni vi\u0161estrukoj diskriminaciji, poput
djece i mladih, starijih osoba i \u017eena u romskim i migrantskim zajednicama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Naime, u\u010denicima pripadnicima manjina, posebno romske te u\u010denicima izbjeglicama i migrantima kojima hrvatski jezik nije materinji, o \u010demu pi\u0161emo i u prethodnom poglavlju, pristup nastavi na daljinu je bio ograni\u010den zbog nedovoljnog znanja hrvatskog jezika. Tako\u0111er, u\u010denici i obitelji koji \u017eive u siroma\u0161tvu ili u riziku od siroma\u0161tva, \u0161to se odnosi i na 83% Roma, zbog zatvaranja \u0161kola izgubili su i razli\u010dite oblike podr\u0161ke, poput obroka za dijete, psiholo\u0161ke ili podr\u0161ke u u\u010denju. Osim toga, ve\u0107ina njih si ne mo\u017ee priu\u0161titi niti informati\u010dku opremu pa samo 19,6% romske djece u ku\u0107anstvu ima osobno ra\u010dunalo, laptop ili tablet. Stoga su, zbog mogu\u0107e povrede prava na pristup obrazovanju te diskriminaciju djece kojima hrvatski nije materinji jezik u provedbi nastave na daljinu, OCD-i uputile pritu\u017ebu UN-ovu Odboru za prava djeteta temeljem Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku povodom pritu\u017ebi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Srpska nacionalna manjina<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\"\"<\/p>\r\n

Vi\u0161e godina sustavno pratimo doga\u0111aje koji su \u010desto okarakterizirani kao \u201esukobi me\u0111u navija\u010dkim skupinama\u201c u Vukovaru. Oni, iako uglavnom izme\u0111u navija\u010dkih skupina, gotovo uvijek imaju i obilje\u017eja etni\u010dke netrpeljivosti, budu\u0107i da se, prema na\u0161im saznanjima, radi isklju\u010divo o sukobima izme\u0111u navija\u010da hrvatskih i srpskih klubova. Tako smo tijekom 2020. pozorno pratili fizi\u010dke sukobe u svibnju, lipnju i kolovozu, o \u010demu pi\u0161emo i u dijelu o zlo\u010dinima iz mr\u017enje. I UNHCR je tijekom 2020. primijetio porast netrpeljivosti prema Srbima, zabilje\u017eiv\u0161i 10 incidenata, kao i veliki broj slu\u010dajeva govora mr\u017enje prema njima, a svoju je zabrinutost prenio ULJPPNM-u. U takvom ozra\u010dju, odlazak potpredsjednika Vlade Milo\u0161evi\u0107a na obilje\u017eavanje VRA Oluja u Kninu te potpredsjednika Vlade Medveda na komemoraciju za poginule civilne \u017ertve rata u Gruborima, kao i kasniji odlazak predsjednika Vlade u Varivode i potpredsjednika Milo\u0161evi\u0107a u Vukovar, dobar su poticaj smanjenju me\u0111uetni\u010dke napetosti i konflikata, koji su u prvoj polovici godine bili dodatno zao\u0161treni predizbornom kampanjom za Hrvatski sabor.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Pripadnici srpske manjine, osobito na podru\u010djima naseljenim uglavnom povratnicima, suo\u010davaju se s
nejednakim gospodarskim razvojem i nedostatnom infrastrukturom, \u0161to je osobito tragi\u010dno ogoljeno pri potresima u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji, kada je postalo bolno vidljivo u kakvoj dubokoj materijalnoj
deprivaciji ve\u0107ina povratnika na tom podru\u010dju \u017eivi.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim netrpeljivosti i diskriminacije, pripadnici srpske manjine, osobito na podru\u010djima naseljenim uglavnom povratnicima, suo\u010davaju se i s nejednakim gospodarskim razvojem i nedostatnom infrastrukturom, \u0161to je osobito ogoljeno pri potresima u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji, kada je
postalo vidljivo u kakvoj dubokoj materijalnoj deprivaciji ih ve\u0107ina \u017eivi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Napori koji se ula\u017eu kako bi se ovakvo stanje popravilo za sada nisu doveli do zna\u010dajnih pomaka.
Naime, istra\u017eivanje utjecaja EU strukturnih fondova u financijskom periodu od 2014. do 2020.
ukazuje da u JLS s vi\u0161e od 15% Srba nisu ostvareni \u017eeljeni u\u010dinci projekata koji se financiraju iz
fondova. U tih 47 op\u0107ina i gradova \u017eivi ukupno 211.068 stanovnika, ili 4,92%, a najve\u0107i ih broj, 28,
spada u skupinu najnerazvijenijih, dok su ostale, uz izuzetke Ogulina i Plitvi\u010dkih Jezera, ispodprosje\u010dno razvijene. Od dostupnih 69 milijardi kuna iz EU fondova u te je sredine dospjelo oko 3%, a iz doma\u0107ih fondova ruralnog razvoja oko 8% sredstava. Osim toga, bilo bi dobro i da nerazvijena naselja u gradovima imaju kapacitete i mogu\u0107nosti prijavljivati projekte, s obzirom da se radi o skupim, dugotrajnim i slo\u017eenim postupcima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Spomenuto istra\u017eivanje ukazuje da su od sedam podru\u010dja u kojima EU mjeri utjecaj svojih fondova
na kvalitetu \u017eivota stanovni\u0161tva, pomaci postignuti u dvama: pristupu socijalnim uslugama za starije
i nemo\u0107ne te ne\u0161to ve\u0107em zapo\u0161ljavanju, \u0161to se mo\u017ee vezati uz dva projekta financirana EU
fondovima – \u201eZa\u017eeli\u201c i javnim radovima. Dobar primjer u\u010dinkovitog projekta na slabije razvijenim
podru\u010djima naseljenim uglavnom povratnicima je i \u201dOd vrata do vrata\u201c, kojim se \u017eeli pobolj\u0161ati
pristup uslugama i kvaliteta \u017eivota starijih od 65 te smanjiti njihova socijalna isklju\u010denost, za koji je
SNV iz ESF osiguralo oko 1,5 milijuna kuna te za 120 osoba na podru\u010dju Gline, Benkovca, Donjeg
Lapca i okolnih naselja nudi besplatne usluge prijevoza i pratnje za obavljanje poslova izvan doma.
Kako u Operativnim programima za nacionalne manjine 2017.-2020. nisu provedene sve predvi\u0111ene
aktivnosti, dobro je da Vlada planira usvojiti vi\u0161egodi\u0161nji Program financiranja projekata lokalne
infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetni\u0161tva i obrta na podru\u010djima naseljenim pripadnicima
nacionalnih manjina u okviru novih Operativnih programa 2021.-2024. Oni predvi\u0111aju i poduzimanje
svih mjera radi zavr\u0161etka procesa re-elektrifikacije podru\u010dja koja su bila obuhva\u0107ena ratnim
stradanjima i razaranjima, kako bi svi dr\u017eavljani RH imali jednake uvjete u pogledu elektroenergetske
infrastrukture. Potres u SM\u017d posebno je istaknuo vi\u0161edesetljetno zaostajanje u provo\u0111enju obnove
niskonaponske mre\u017ee pa je dobro da HEP nastavlja razvijati i provoditi program re-elektrifikacije tih
podru\u010dja, za koji je namijenjeno 45,8 milijuna kn u dvije godine.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Romska nacionalna manjina\u00a0\u00a0<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\"\"<\/p>\r\n

2020. je\u00a0zapo\u010dela javnim optu\u017ebama kako je \u017dupanijska bolnica u \u010cakovcu namjerno zatajila da je prva beba ro\u0111ena u \u017eupaniji Rom, zbog \u010dega se ravnatelj javno ispri\u010dao. Polo\u017eaj i \u017eivot pripadnika romske nacionalne manjine u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji bio je u fokusu javnosti i u velja\u010di, nakon ubojstva Romkinje, majke devetero djece koju je usmrtio nevjen\u010dani suprug i koje je potaklo o\u0161tru raspravu izme\u0111u \u017eupana, saborskog zastupnika romske nacionalne manjine i ostalih dionika na javnoj televiziji, kao i inicijativa uvo\u0111enja vau\u010dera za korisnike socijalnih potpora, na tom podru\u010dju ve\u0107inom Roma.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ove rasprave prekinula je epidemija, koja je romskoj manjini u cijeloj RH, osim ve\u0107 spomenutih pote\u0161ko\u0107a s obrazovanjem na daljinu, donijela i niz novih. Saborski zastupnik romske nacionalne
manjine upozorio je na va\u017enost prevencije u romskim naseljima kako bi se sprije\u010dilo \u0161irenje
epidemije. Unato\u010d tome, napori da im se osiguraju dodatni uvjeti i sredstva za odr\u017eavanje higijene
bili su sporadi\u010dni ili isti kao za ve\u0107insko stanovni\u0161tvo, koje \u017eivi u boljim uvjetima. Kako je utjecaj epidemije ja\u010dao, mnogi su Romi ostali bez posla. Uz privremeno i stalno zaposlene, bez prihoda su ostali i mnogi koji su radili neprijavljeno, kao i oni koji su se bavili skupljanjem sekundarnih sirovina, zbog zabrane napu\u0161tanja mjesta prebivali\u0161ta i stalnog boravka. Zbog ukidanja redovnih autobusnih linija i nedostatka organiziranog prijevoza, Romima je bila ote\u017eana i dostupnost institucija u https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnim sjedi\u0161tima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Dobar model za prevladavanje ovih epidemijom uzrokovanih pote\u0161ko\u0107a razvijen je u Me\u0111imurskoj
\u017eupaniji, u kojoj se od studenog 2019. provodi projekt PRO HEALTH FOR ROMA, s ciljem pobolj\u0161anja
pristupa Roma zdravstvenim ustanovama. U okviru projekta zaposlena su tri Roma suradnika u zajednici, radi informiranja, savjetovanja i pru\u017eanja podr\u0161ke u ostvarivanju prava i usluga zdravstvene za\u0161tite, koji su u suradnji s HZJZ-om, \u017dupanijom i Gradskim dru\u0161tvom CK \u010cakovec sudjelovali u prijevodu edukativnih letaka o odr\u017eavanju higijene i smanjivanju \u0161irenja virusa, kao i ostalih bitnih informacija, na romski jezik. Kroz projekt je nabavljeno i vozilo za mobilni ured i obilazak romskih naselja te provedbu edukativno-informativnih aktivnosti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Budu\u0107i da HZJZ i ULJPPNM smatraju da bi realisti\u010dni pokazatelji utjecaja epidemije na zdravlje romskih zajednica mogli biti ustanovljeni naknadnim terenskim analizama i istra\u017eivanjima, a kreiranje konkretnih mjera trebalo bi biti u skladu s tako definiranim potrebama, ovakav bi model mogao biti koristan u svim romskim zajednicama pa bi se, s obzirom na novo programsko razdoblje u ESI fondovima, mogao uzeti u obzir pri programiranju, posebice ESF-a.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

U Me\u0111imurskoj \u017eupaniji razvijen je dobar projekt kojim je pobolj\u0161an pristup romskog stanovni\u0161tva zdravstvenim ustanovama, u okviru kojeg su zaposlena tri Roma suradnika u zajednici, te su na romski jezik prevedeni edukativni letci o odr\u017eavanju higijene i smanjivanja \u0161irenja COVID 19.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim mjera posve\u0107enih za\u0161titi i pobolj\u0161anju zdravlja, za smanjenje nejednakosti Roma va\u017ene su i mjere u podru\u010dju obrazovanja, posebno radi postizanja dugoro\u010dne i odr\u017eive uklju\u010denosti u dru\u0161tvo te ih, iako su primarno u nadle\u017enosti pravobraniteljice za djecu, pratimo s osobitom pozorno\u0161\u0107u.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Izvje\u0161\u0107e o provedbi AP za provo\u0111enje Nacionalne strategije za uklju\u010divanje Roma u 2019., usvojeno 30. prosinca 2020., isti\u010de smanjenje broja razrednih odjela u koje su uklju\u010dena samo romska djeca, kao i da ih je u 2019. 15,15% vi\u0161e bilo uklju\u010deno u integrirane programe pred\u0161kolskog odgoja nego u 2018. Podatcima za 2020. u trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a ne raspola\u017eemo, budu\u0107i da ih MZO tek obra\u0111uje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Me\u0111utim, tijekom 2019. u osnovno\u0161kolskom je obrazovanju bilo 6,94% manje romskih u\u010denika nego 2018., a 14,16% manje ih je bilo uklju\u010deno u produ\u017eeni boravak i dodatne aktivnosti obrazovne i socijalne integracije. U 2019. je bilo i 5,13% manje Roma u srednjim \u0161kolama nego 2018., za 3,68 % je smanjen broj redovitih u\u010denika kojima su osigurane mjese\u010dne srednjo\u0161kolske stipendije, a za 11,54% je smanjen njihov broj u u\u010deni\u010dkim domovima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Stoga \u0107e biti potrebno ulaganje dodatnih napora radi pove\u0107anja broja romskih u\u010denika, osobito u
srednjo\u0161kolskom obrazovanju, \u0161to je osobito va\u017eno jer i dalje ve\u0107ina nezaposlenih Roma nema
zavr\u0161enu osnovnu \u0161kolu, a vrlo je zna\u010dajan pad broja odraslih Roma, od \u010dak 45,47%, koji poha\u0111aju
programe opismenjavanja i osposobljavanja za prvo zanimanje, za \u0161to nam nisu poznati razlozi. No,
pove\u0107an je broj studenata, budu\u0107i da je u 2019. stipendije dobilo 25 Roma, tri vi\u0161e nego 2018., a
2020. ih je primalo 45, najvi\u0161e ikad, \u0161to se vjerojatno mo\u017ee povezati i s pove\u0107anim iznosom. Nadamo
se da \u0107e sli\u010dan u\u010dinak posti\u0107i i uve\u0107ane stipendije za u\u010denike srednjih \u0161kola, kao i jednokratne
nov\u010dane pomo\u0107i redovitim romskim u\u010denicima koji su u 2020. zavr\u0161ili srednju \u0161kolu – 1.500 kuna za
trogodi\u0161nje te 3.000 kuna za \u010detverogodi\u0161nje ili petogodi\u0161nje srednjo\u0161kolske programe.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Napretku se nadamo i kroz dugo o\u010dekivane izmjene ZSS-a, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o
socijalnoj skrbi, u kojem treba izmijeniti potencijalno diskriminatorne odredbe koje korisnike ZMN-a
prije\u010de da posjeduju vlastito ili koriste tu\u0111e vozilo, \u0161to osobito te\u0161ko poga\u0111a romske obitelji, koje
tradicionalno imaju vi\u0161e djece i \u017eive u prometno izoliranim, izdvojenim naseljima, te ih se time
neizravno diskriminira. Napredak je i posjet predsjednika Republike naselju Parag, koji je u listopadu
2020. bio prvi predsjednik koji je posjetio ovu romsku zajednicu u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji te saslu\u0161ao
njihove probleme i potrebe.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Migranti<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

EK je krajem 2020. predstavila novi akcijski plan za integraciju i uklju\u010divanje od 2021. do 2027. kojim
se promi\u010de uklju\u010divanje svih ljudi, uva\u017eavaju\u0107i njihove razlike. Gotovo 34 milijuna stanovnika EU (oko
8%) ro\u0111eno je izvan EU. Migranti i gra\u0111ani EU migrantskog podrijetla imaju vrlo va\u017enu ulogu u
europskom dru\u0161tvu i razli\u010ditim sektorima gospodarstva, a mnogi su radnici u klju\u010dnim sektorima koji
podnose najte\u017ei teret pandemije. Me\u0111utim, migranti se diljem EU, pa tako i u RH, i dalje suo\u010davaju
s preprekama pri obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, pristupu zdravstvenim uslugama i socijalnoj uklju\u010denosti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Stoga je uklju\u010diva integracija vrlo va\u017ena, jer omogu\u0107ava svima da doprinose dru\u0161tvu, migrantima da ostvare svoj potencijal, a dru\u0161tvima u koja se integriraju, koristi od njihovih doprinosa. Integracija migranata u RH, na\u017ealost, obuhva\u0107a samo osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, a ne i tra\u017eitelje. Posljednje dostupno Izvje\u0161\u0107e o provedbi mjera iz Akcijskog plana za njihovu integraciju datira iz 2019., a su\u010delje<\/a>, kreirano 2017. kao alat za pra\u0107enje, ne daje uvid u podatke o provedbi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

U dosada\u0161njem Akcijskom planu u integraciju nije bio
uklju\u010den aspekt socijalno-ekonomskog osna\u017eivanja i socijalne participacije osoba s odobrenom me\u0111unarodnom za\u0161titom, ve\u0107 je bio usredoto\u010den na socijalna prava te je imao velika o\u010dekivanja od samih
izbjeglica, bez prave podr\u0161ke dru\u0161tva i institucija.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Novi Akcijski plan je u izradi i njegovo dono\u0161enje se o\u010dekuje tijekom 2021. Pri tome bi va\u017eno bilo uzeti u obzir stajali\u0161ta koordinacije udruga za integraciju, neformalne mre\u017ee OCD-a koje svojim radom pru\u017eaju podr\u0161ku izbjeglicama i ostalim migrantima u procesu integracije. Naime, oni smatraju da novi Akcijski plan, uzet u cjelini, ima uo\u010dljivu neuskla\u0111enost izme\u0111u ciljeva i mjera te su, osim toga, tek popis redovitih aktivnosti kojima dr\u017eava uspostavlja minimalne prakse vlastitih aktivnosti, dok je integracija osoba kojima je dodijeljena me\u0111unarodna za\u0161tita u drugom planu ili potpuno nevidljiva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Odnosno, i do sada va\u017ee\u0107i Akcijski plan nije sadr\u017eavao strate\u0161ki pogled na integraciju koji bi uklju\u010divao aspekt socijalno-ekonomskog osna\u017eivanja i socijalne participacije osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita, ve\u0107 je gotovo u potpunosti usredoto\u010den na socijalna prava i pola\u017ee velika o\u010dekivanja u njih same u smislu vlastite integracije, bez prave podr\u0161ke dru\u0161tva i institucija. Stoga bi novi Akcijski plan to trebao promijeniti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim toga, smatramo je u proces integracije, kao i dono\u0161enje novih strategija, izuzetno va\u017eno uklju\u010diti tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite koji borave u RH i \u010dekaju rje\u0161enje svojih zahtjeva, budu\u0107i da proces integracije zapo\u010dinje tek nakon odobravanja me\u0111unarodne za\u0161tite, na koju oni \u010dekaju godinu ili du\u017ee. ULJPPNM tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite u procese integracije planira uklju\u010diti u sklopu projekta \u201eINCLuDE\u201c, zapo\u010detog u 2020., uspostavom savjetodavnog tijela za migrante koje \u0107e sudjelovati u raspravama o razvoju hrvatskih integracijskih politika, \u010dije u\u010dinke \u0107emo svakako pratiti. Nadalje, pitanje financiranja integracijskih projekata, kao i sama integracija, uvelike je (p)ostavljeno u rukama MUP-a, tijela zadu\u017eenog i za provo\u0111enje azilnih i drugih statusnih postupaka, dok je integracija puno \u0161ira od nadle\u017enosti ovog Ministarstva te ne po\u010dinje niti zavr\u0161ava dobivanjem statusa.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Glavni izazovi za uspje\u0161nu integraciju i uklju\u010divanje osoba kojima je u RH priznato pravo na
me\u0111unarodnu za\u0161titu i dalje su nepoznavanje jezika (te\u010daj hrvatskog koji se financira iz prora\u010duna
zapo\u010deo je tek u prosincu 2019., a odvijao se u dva turnusa, od 9 do 12 h te od 16 do 19 h, \u0161to nije
prilago\u0111eno zaposlenima), pote\u0161ko\u0107e u priznavanju kvalifikacija i provjeri vje\u0161tina i u pronala\u017eenju
posla, dodatno ote\u017eani epidemijom. Problem je i nedovoljno uklju\u010div obrazovni sustav, negativan
prikaz migranata u medijima, lo\u0161e ili neto\u010dne informacije lokalnog stanovni\u0161tva o sustavu me\u0111unarodne za\u0161tite te nedostatak politike socijalnog stanovanja, upisa u sustav zdravstvenog osiguranja te napla\u0107ivanja ili uskra\u0107ivanja prava na zdravstvene usluge. MIPEX indeks uklju\u010denosti migranata u RH se samo neznatno pobolj\u0161ao u zadnjih pet godina te je i dalje ispod EU prosjeka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Upravo su nas ove okolnosti potakle da se tijekom 2020. pridru\u017eimo inicijativi OCD-a da se za trajanja
epidemije produlji dvogodi\u0161nji period subvencioniranog stanovanja, kojoj se pridru\u017eio i UNHCR. Inicijativa za sada nije nai\u0161la na odobravanje nadle\u017enih tijela, iako podatci SDUOSZ-a pokazuju da
su po\u010detkom 2020. potrebe za stambenim zbrinjavanjem osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom po
prvi puta bile u potpunosti zadovoljene. Osim toga, priljev tra\u017eitelja i osoba kojima je odobrena
me\u0111unarodna za\u0161tita tijekom 2020. je zna\u010dajno smanjen, a me\u0111unarodna za\u0161tita odobrena je za 42
osobe, \u0161to je 73% manje nego 2019. To navodi na zaklju\u010dak da sustav mo\u017ee podnijeti produ\u017eenje
smje\u0161taja nakon dvije godine, tim vi\u0161e \u0161to je u 2020. raskinuto 98 ugovora o najmu (za 245 osoba),
i to ve\u0107inom zbog isteka dvije godine u kojima imaju pravo na besplatan smje\u0161taj.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Dvije godine podr\u0161ke u osiguravanju smje\u0161taja bile bi dovoljne kada bi ostale integracijske mjere bile
u\u010dinkovite – kvalitetni, brzo i lako dostupni te sveobuhvatni te\u010dajevi jezika i informiranja o hrvatskom
dru\u0161tvu, lak\u0161e priznavanje postoje\u0107ih kvalifikacija, mogu\u0107nosti prekvalifikacije i dokvalifikacije i lak\u0161i
pronalazak posla. Osim toga, prema podatcima OCD-a, diskriminacije tra\u017eitelja i osoba pod
me\u0111unarodnom za\u0161titom najvi\u0161e ima pri najmu stanova, posebno vi\u0161e\u010dlanih obitelji. Kona\u010dno, vrlo
\u010desto nadle\u017ena tijela u nedostatku adekvatnih strategija uklju\u010divanja, teret u\u010dinkovite integracije
prepu\u0161taju OCD-ima, ali im ne osiguravaju stalna i dovoljna nov\u010dana sredstva, ve\u0107 aktivnosti ovise o
projektima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

70. Vladi RH, da tijela dr\u017eavne uprave i javne vlasti, osobito u podru\u010dju unutarnjih poslova, zdravlja, <\/strong>socijalne skrbi, rada, mirovinskog osiguranja i obrazovanja, obve\u017ee na prikupljanje i obradu <\/strong>posebnih kategorija osobnih podataka, \u0161to uklju\u010duje i one o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu, <\/strong>uz primjenu odgovaraju\u0107ih za\u0161titnih mjera;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

71. Nadle\u017enim dr\u017eavnim tijelima, da uvedu elektroni\u010dke postupke prijave projekata za sredstva iz EU <\/strong>fondova na podru\u010djima jedinica lokalne samouprave, skrate ih i ubrzaju, te pri tome prijavu <\/strong>projekata omogu\u0107e i nerazvijenim naseljima u sastavu gradova;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

72. Nadle\u017enim dr\u017eavnim tijelima, osobito na podru\u010dju zdravlja, zdravstvenog osiguranja, socijalne <\/strong>skrbi i obrazovanja, da terenskim istra\u017eivanjima utvrde utjecaj epidemije na romske zajednice te <\/strong>kreiraju mjere za njihovo otklanjanje;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

73. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osigura unos podataka o provedbi mjera <\/strong>Akcijskog plana za integraciju osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita (2017.-2019.) u\u00a0<\/strong>su\u010delje<\/a>;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

74. Ministarstvu unutarnjih poslova, da u procese integracije uklju\u010di i tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite <\/strong>koji borave u RH;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

75. Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da te\u010dajeve hrvatskog jezika organizira na na\u010din da ih mogu <\/strong>poha\u0111ati i zaposlene osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prava nacionalnih manjina<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pravosu\u0111e<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*\u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavlju “Prava nacionalnih manjina“. Problem nejednakosti op\u0107enito, a osobito temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla, prisutan je i u najrazvijenijim dru\u0161tvima svijeta, \u0161to smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11071,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[432,572,629,1981,1865,1836,1853],"class_list":["post-11064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-nacionalne-manjine","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-izvjesce-2020","tag-migranti","tag-obrazovanje","tag-srpska-manjina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11064"}],"version-history":[{"count":59,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12428,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11064\/revisions\/12428"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11071"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}