{"id":11060,"date":"2021-03-19T09:23:26","date_gmt":"2021-03-19T07:23:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11060"},"modified":"2021-05-31T16:09:53","modified_gmt":"2021-05-31T14:09:53","slug":"prava-nacionalnih-manjina-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2\/","title":{"rendered":"Prava nacionalnih manjina"},"content":{"rendered":"
*\u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavlju “Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a>“.<\/h5>\n

Nacionalizam, povijesni revizionizam i antimanjinska retorika, u najve\u0107oj mjeri usmjereni prema pripadnicima srpske i romske nacionalne manjine, u javnom i politi\u010dkom diskursu postupno zamjenjuje senzibilitet prema multikulturalnosti. Uklju\u010divanje manjinskih predstavnika u parlamentarnu ve\u0107inu, potpredsjedni\u010dka pozicija u Vladi, zajedni\u010dko komemoriranje \u017ertava rata, provedba Operativnih programa za nacionalne manjine 2017.-2020. te dono\u0161enje novih za razdoblje 2021.-2024., me\u0111usobno uva\u017eavanje i razvijanje kulture tolerancije, nu\u017ean su odgovor na djelovanja dru\u0161tvenih i politi\u010dkih aktera koji promoviraju isklju\u010divost i di\u017eu tenzije protiv pripadnika manjina.<\/p>\n

Normativni okvir prava nacionalnih manjina na visokoj je razini, kao i podr\u0161ka kulturnoj autonomiji.
\nNo, u nekim podru\u010djima i dalje ima pote\u0161ko\u0107a, poput provedbe prava na slu\u017ebenu i javnu upotrebu
\nmanjinskih jezika i pisama, zastupljenosti me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u, pristupu javnim
\nmedijima te obrazovanju, posebno u registraciji \u0161kola kao ustanova s nastavom na srpskom jeziku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kulturna autonomija, informiranje o bolesti COVID 19 i pristup <\/strong>sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/strong><\/p>\n

U 2020. Vlada je znatno pove\u0107ala sredstva namijenjena za projekte kulturne autonomije. Iako su
\npojedine aktivnosti, poput manifestacija i javnih djelovanja manjinskih folklornih dru\u0161tava, zbog
\nepidemije bile reducirane, odgo\u0111ene ili otkazane, sredstva nisu smanjivana, nego je omogu\u0107eno
\nnjihovo kori\u0161tenje za nabavu opreme te stvaranje prostornih i drugih uvjeta za djelovanje manjinskih
\norganizacija, \u0161to \u0107e u budu\u0107nosti zasigurno pospje\u0161iti njihovo funkcioniranje.<\/p>\n

Pored ve\u0107 postoje\u0107ih sredi\u0161njih knji\u017enica nacionalnih manjina, tijekom 2020. otvorena je i Sredi\u0161nja
\nknji\u017enica Roma, a povodom Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na romske \u017ertve genocida u Drugom
\nsvjetskom ratu – Samudaripen, u U\u0161tici kod Jasenovca otvoren je Romski memorijalni centar.<\/p>\n

Informacije o epidemiji objavljivane su na manjinskim jezicima u tiskovinama koje financira Savjet za
\nnacionalne manjine, a napore kako bi se informacije i preporuke prenijele na manjinskim jezicima
\npoduzele su neke jedinice samouprave, primjerice Op\u0107ina Kne\u017eevi Vinogradi na ma\u0111arskom jeziku,
\nIstarska \u017eupanija na talijanskom; u Me\u0111imurskoj \u017eupaniji su edukativni zdravstveni letci prevedeni na
\nbaja\u0161ki, o \u010demu pi\u0161emo u slijede\u0107em poglavlju, a zavod za javno zdravstvo u suradnji s Vije\u0107em
\nromske manjine Grada Zagreba letke je preveo na romski jezik.<\/p>\n

Dok se novine na nekim manjinskim jezicima objavljuju tjedno (\u010de\u0161kom, ma\u0111arskom i srpskom), a na
\ntalijanskom dnevno, \u0161to \u010dak i prema\u0161uje obveze RH prema Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima, prisutnost nacionalnih manjina na javnoj televiziji jo\u0161 je nedostatna. Posebna manjinska redakcija nije osnovana, manjine bi trebale biti zastupljenije u op\u0107em programu, emisije Prizma i Manjinski mozaik su prekratke, u prilozima se neredovito koriste manjinski jezici, a neki se uop\u0107e ne koriste. Nedostaje i televizijskih programa za djecu na jezicima manjina, koji bi bili potpora njihovom njegovanju i kori\u0161tenju u RH.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ravnopravna slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/strong><\/p>\n

Tijekom 2020. nije ostvaren napredak u podru\u010dju ravnopravne slu\u017ebene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina. U \u0160estom izvje\u0161\u0107u Odbora stru\u010dnjaka o primjeni Europske povelje, na temelju kojega je Odbor ministara VE u prosincu donio preporuke za RH, navedeno je da je zakonski prag od najmanje tre\u0107ine stanovni\u0161tva pripadnika pojedine manjine u JLP(R)S za uvo\u0111enje ravnopravne slu\u017ebene uporabe manjinskog jezika i pisma previsok, da nije u skladu s Europskom poveljom te da isklju\u010duje one jedinice u kojima su pripadnici manjina naseljeni u zna\u010dajnoj mjeri, no u udjelu ni\u017eem od tre\u0107ine stanovni\u0161tva. Ovaj je problem samo djelomi\u010dno ubla\u017een mogu\u0107no\u0161\u0107u da jedinice samoinicijativno statutom uvedu manjinske jezike u ravnopravnu i slu\u017ebenu uporabu, jer se to u praksi neujedna\u010deno provodi.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tako je srpski jezik na temelju\u00a0 zakona, jer pripadnici ove zajednice \u010dine vi\u0161e od tre\u0107ine stanovni\u0161tva, uveden u 23, a na osnovi statuta u samo jednu JLS, talijanski u jednu na temelju zakona, a na osnovi statuta u \u010dak 19 jedinica lokalne i jednu podru\u010dne samouprave, ma\u0111arski u jednu JLS po zakonu i tri na osnovi statuta, \u010de\u0161ki u jednu po zakonu i dvije po statutu, slova\u010dki u jednu po zakonu te rusinski u jednu na osnovi statuta.<\/p>\n

Ovi podatci ukazuju kako je talijanski jezik prihva\u0107en i prisutan u javnoj domeni i u jedinicama u kojima ne postoji zakonska obveza za njegovim uvo\u0111enjem, dok su ostali jezici uvedeni u znatno manjoj mjeri. Kako se Europska povelja odnosi i na jedinice u kojima pripadnici manjine ne \u010dine tre\u0107inu stanovni\u0161tva, ali postoji zna\u010dajan broj govornika jezika, u Izvje\u0161\u0107u Odbora stru\u010dnjaka navedeno je kako postoji znatan broj jedinica s dovoljnim udjelom pripadnika manjina koje bi mogle uvesti manjinski jezik u ravnopravnu slu\u017ebenu uporabu. Primjerice, u Glini je 27,46%, a Ogulinu 17,72% Srba, u op\u0107ini Dra\u017e 24,58% Ma\u0111ara, u Grubi\u0161nom Polju 17,12% \u010ceha, a u Iloku 13,82% Slovaka.<\/p>\n

Zakonski prag od najmanje tre\u0107ine stanovni\u0161tva za uvo\u0111enje ravnopravne slu\u017ebene uporabe manjinskog
\njezika i pisma previsok je i nije u skladu s Europskom poveljom. Nije uveden zakonski mehanizam kada JLP(R)S ne provode obveze iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina ili ga opstruiraju,
\na nisu postavljene niti dvojezi\u010dne topografske oznake.<\/p><\/blockquote>\n

Osim toga, u jedinicama u kojima su jezici manjina uvedeni u jednaku i slu\u017ebenu uporabu, situacija se
\nuvelike razlikuje: od u\u010dinkovite upotrebe talijanskog do samo usmene i simboli\u010dne pisane upotrebe
\nostalih jezika, koja se uglavnom svodi na dvojezi\u010dne natpise na zgradama lokalne vlasti. Tako je Pula-Pola, u kojoj je (samo) 4,43% Talijana, primjer dobre prakse u kori\u0161tenju manjinskog jezika, jer ima dvojezi\u010dne natpise institucija i naziva ulica, slu\u017ebenici grada koriste talijanski, dvojezi\u010dni su slu\u017ebeni list i web stranica, a mo\u017ee se koristiti i u raspravama u gradskom vije\u0107u.<\/p>\n

S druge strane, neke jedinice koje su obvezne uvesti srpski jer Srbi \u010dini vi\u0161e od tre\u0107ine stanovni\u0161tva i
\ndalje nisu uskladile statut s UZPNM-om (Gra\u010dac) ili su to u\u010dinile, ali dvojezi\u010dnost ne primjenjuju (Vrbovsko i Donji Kukuruzari), \u010dak ni postavljanjem dvojezi\u010dnih plo\u010da na zgradu op\u0107ine. Iako je Ustavni sud 2019. podsjetio na nalog koji je jo\u0161 2014. dao Vladi, o potrebi uspostavljanja pravnog mehanizma kada JLS ne provode obveze iz Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, ili opstruiraju njegovu uporabu te joj nalo\u017eio da ga provede, u Mi\u0161ljenju Vlade na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. izostalo je o\u010ditovanje na preporuku kojom je ukazano na nalog Ustavnog suda.<\/p>\n

Gradsko vije\u0107e Vukovara, drugu godinu zaredom, formalno je ispo\u0161tovalo nalog Ustavnog suda da
\nsvake godine provede raspravu te odlu\u010di o eventualnom pro\u0161irenju prava na upotrebu srpskog jezika
\ni \u0107irilice, no kao i 2019., zaklju\u010dilo je kako zbog \u201esustavnog odga\u0111anja provo\u0111enja postupaka protiv
\npo\u010dinitelja ratnih zlo\u010dina, nisu u\u010dinjeni potrebni preduvjeti za priznavanje novih posebnih prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpskoj nacionalnoj manjini\u2019.\u201c Time se fakti\u010dki, zbog neefikasnosti tijela progona u procesuiranju po\u010dinitelja zlo\u010dina, kompletnoj srpskoj zajednici uskra\u0107uje pro\u0161irenje prava na uporabu vlastitog jezika i pisma.<\/p>\n

Iako je va\u017ena simboli\u010dka vrijednost dvojezi\u010dnih topografskih plo\u010da, kao potvrda jezi\u010dne raznolikosti
\ni dijeljenja odre\u0111enog prostora razli\u010ditih nacionalnih\/jezi\u010dnih grupa, latini\u010dno-\u0107irili\u010dni znakovi i dalje
\nnisu postavljeni u ve\u0107ini op\u0107ina koje su statutima to predvidjele, a Vlada se nije o\u010ditovala na preporuku o potrebi izrade akcijskog plana postavljanja ovih znakova.<\/p>\n

O polo\u017eaju srpskog jezika govori i istra\u017eivanje, prema kojemu \u010dak polovina srednjo\u0161kolaca u nastavi
\nna srpskom jeziku na vukovarskom podru\u010dju, namjerava nastaviti fakultetsko obrazovanje u Srbiji,
\n\u0161to, zaklju\u010duje se, upu\u0107uje i na do\u017eivljaj diskriminiranosti, nepripadanja (osim neposrednom zavi\u010daju)
\ni tjeskobe da jezik kojim govore ne\u0107e biti prihva\u0107en u drugim hrvatskim gradovima u kojima bi mogli
\nstudirati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u zastupni\u010dkim <\/strong>tijelima, dr\u017eavnoj upravi, pravosu\u0111u te upravnim tijelima JLP(R)S<\/strong><\/p>\n

Izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru osigurana je propisana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina. S obzirom na primjedbe kako ipak nisu sve manjine adekvatno zatupljene, jer nemaju direktne predstavnike, pohvalno je \u0161to su aktivnosti novih Operativnih programa usmjerene prema svim manjinama, \u0161to ranije nije bio slu\u010daj.<\/p>\n

Razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u TDU i pravosu\u0111u te zastupljenost u
\nupravnim tijelima JLP(R)S manjinsko je pravo koje se najte\u017ee ostvaruje. Iako je njihov udio u
\nstanovni\u0161tvu RH 7,67%, prema podatcima MPU me\u0111u zaposlenima u TDU tek ih je 3,07%, me\u0111u
\ndu\u017enosnicima u sudovima 2,99%, a me\u0111u du\u017enosnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima 3,43%.
\nIako dio javnosti smatra da UZPNM omogu\u0107ava zapo\u0161ljavanje pripadnika manjina po etni\u010dkom
\nklju\u010du, to nije to\u010dno, jer postoje\u0107i mehanizam prednosti pri zapo\u0161ljavanju nacionalnu pripadnost
\nkandidata ne stavlja ispred njihove stru\u010dnosti. Osim toga, ovaj mehanizam ne dovodi niti do
\npostizanja njihove barem pribli\u017ene razmjerne zastupljenosti me\u0111u zaposlenima u TDU i pravosu\u0111u.<\/p>\n

Podatci o ostvarivanju ovog prava su se po\u010deli prikupljivati, kako bi se moglo do\u0107i do zaklju\u010daka o
\nefikasnosti ili neefikasnosti mehanizma prednosti pri zapo\u0161ljavanju iz UZPNM-a, pa nas je MPU
\nobavijestilo kako su tijekom 2019. u TDU i stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade bili raspisani javni
\nnatje\u010daji i oglasi za 1.433 radna mjesta, za 1.675 izvr\u0161itelja, pri \u010demu su se 62 kandidata pozvala na
\npravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini, od kojih je osam zaposleno \u201ena temelju
\nnajve\u0107eg broja ostvarenih bodova na testiranju i intervjuu\u201c. U JLP(R)S u kojima postoji obveza
\nzapo\u0161ljavanja pripadnika nacionalnih manjina, raspisani su natje\u010daji za 220 radnih mjesta, za 230
\nizvr\u0161itelja, a od 12 kandidata koji su se pozvali na pravo prednosti, zaposleno ih je sedam.<\/p>\n

Iako se radi o vrlo malom udjelu me\u0111u novozaposlenima, odgovor MPU zapravo ne govori je li itko
\nod novozaposlenih pripadnika nacionalnih manjina zaista ostvario pravo prednosti iz UZPNM-a.
\nNaime, ono se primjenjuje samo ukoliko je kandidat koji je pripadnik nacionalne manjine i koji se na
\novo pravo pozvao, bodovno izjedna\u010den s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili se na pravo nije
\npozvao. Ukoliko ne dijeli najbolji rezultat s drugim kandidatom, nego je sam na vrhu bodovne liste,
\npozivanje ne pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini niti ne dolazi do izra\u017eaja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina<\/strong><\/p>\n

U podru\u010dju odgoja i obrazovanja postignut je pomak dono\u0161enjem kurikuluma za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine, \u0161to bi romskim u\u010denicima trebalo omogu\u0107iti u\u010denje vlastitog jezika i kulture po modelu C, nekoliko sati tjedno. To \u0107e doprinijeti da romski u\u010denici \u0161kolu prihvate kao poznato i prijateljsko okru\u017eenje, u kojemu u\u010de i njeguju vrijednosti vlastitog naroda, \u0161to do sada nije bio slu\u010daj. U praksi se nastava manjinskog jezika i kulture po modelu C odr\u017eava uglavnom tek dva sata tjedno, \u0161to je nedovoljno, iako je predvi\u0111eno da se mo\u017ee odvijati od dva do pet sati, istaknuto je u \u0160estom izvje\u0161\u0107u Odbora stru\u010dnjaka.<\/p>\n

Donijet je kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine,\u00a0 no nastava manjinskog jezika i kulture po Modelu C uglavnom se odvija tek dva sata tjedno te nema napretka u prijenosu osniva\u010dkih prava i registraciji \u0161kola na srpskom jeziku i pismu niti u po\u0161tivanju obveze imenovanja razmjernog broja pripadnika manjine u odborima \u0161kola u kojima se nastava izvodi (i) na manjinskom jeziku.<\/p><\/blockquote>\n

U pogledu prijenosa osniva\u010dkih prava na op\u0107ine i registracije \u0161kola kao ustanova s nastavom na srpskom jeziku i pismu nema nikakvog napretka, a neke \u0161kole u kojima se nastava odvija (i) na jeziku i pismu nacionalne manjine ne po\u0161tuju obvezu imenovanja razmjernog broja manjinskih pripadnika u \u0161kolskim odborima. S obzirom da nije propisano kako provoditi i nadzirati obvezu iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, o potrebi razmjernog imenovanja, u Izvje\u0161\u0107u za 2019. preporu\u010dili smo MZO-u da pripremi njegove izmjene, no u Mi\u0161ljenju Vlade nema o\u010ditovanja niti o ovoj preporuci.<\/p>\n

Tijekom 2020. zaprimili smo pritu\u017ebe zbog nedostatka ud\u017ebenika i nastavnih materijala za nastavu
\nna jezicima manjina, zbog ka\u0161njenja prijevoda ud\u017ebenika; izostanka televizijske nastave na jezicima
\nnacionalnih manjina, kao i televizijske pripremne nastave hrvatskog jezika, \u0161to poga\u0111a romsku djecu
\nkoja nedovoljno poznaju hrvatski jezik, kao i djecu migrante. Sukladno sporazumu o suradnji izme\u0111u
\npravobraniteljskih institucija, ove smo pritu\u017ebe ustupili pravobraniteljici za djecu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina<\/strong><\/p>\n

Izmjenama i dopunama Ovr\u0161nog zakona napokon su izuzeta od ovrhe sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, ako su ispla\u0107ena na poseban namjenski ra\u010dun i vode se odvojeno od sredstava osobe koja obna\u0161a du\u017enost manjinskog predstavnika, \u010dime je ispunjena preporuka koju smo ponavljali u ranijim izvje\u0161\u0107ima.<\/p>\n

Manjinski predstavnici i dalje isti\u010du zadovoljstvo dono\u0161enjem Zakona o izborima vije\u0107a i predstavnika nacionalnih manjina, no i dalje navode da jedinice samouprave zanemaruju odredbe UZPNM-a o
\nsudjelovanju vije\u0107a i predstavnika, dok neke zakonsku obvezu osiguranja sredstava za rad vije\u0107a i
\npredstavnika shva\u0107aju kao teret te smatraju da bi ih trebala osigurati dr\u017eava. Zbog toga je potrebno
\nnastaviti s edukacijama o ulozi, pravima i obvezama, kako \u010dlanova vije\u0107a i predstavnika nacionalnih
\nmanjina, tako i du\u017enosnika i djelatnika jedinica samouprave.<\/p>\n

Nemogu\u0107nost promjene podataka o nacionalnosti u matici ro\u0111enih Sloboda izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti osnovno je manjinsko pravo, a pripadnost odre\u0111enoj naciji subjektivan je osje\u0107aj pojedinca. Samo je pojedinac ovla\u0161ten odlu\u010diti biti ili ne biti pripadnikom neke nacije te ima pravo da ga se takvim smatra. No, od 2016. smo zaprimili vi\u0161e pritu\u017ebi zbog odbijanja zahtjeva za izmjenom podatka o nacionalnosti upisanog u maticu ro\u0111enih.<\/p>\n

U RH je upis ovih podataka uveden Zakonom o dr\u017eavnim maticama 1994., a taksativno su navedeni
\npodatci koji se upisuju kod temeljnog upisa, kao i naknadni upisi i bilje\u0161ke. Pri tome, svi podatci upisani pri temeljnom upisu, osim nacionalnosti djeteta te zanimanja, prebivali\u0161ta i adrese stanovanja roditelja, mogu se promijeniti, pa tako, primjerice, i osobno ime, spol i dr\u017eavljanstvo djeteta.<\/p>\n

Za razliku od zanimanja ili adrese stanovanja roditelja u trenutku ro\u0111enja djeteta, nacionalna
\npripadnost, u dru\u0161tvu jo\u0161 optere\u0107enom traumama me\u0111uetni\u010dkog ratnog sukoba, znatnom dijelu
\ngra\u0111ana predstavlja bitnu identitetsku odrednicu. Iako je pripadnost odre\u0111enoj naciji osoban osje\u0107aj
\npojedinca koji ne mora koincidirati s pripadno\u0161\u0107u koju su mu odredili roditelji po ro\u0111enju, MPU
\nsmatra kako dopu\u0161tanje izmjene nije nu\u017eno jer se maticom ro\u0111enih dokazuje ro\u0111enje, a ne nacionalnost, da nitko ne brani slobodno izja\u0161njavanje o nacionalnosti bez obzira na onu upisanu u matici, da se pripadnost narodu ne dokazuje ispravama ve\u0107 se o njoj osoba izja\u0161njava, da upis nacionalnosti u mati\u010dnim knjigama ne utje\u010de na osobni status, kao i da, neovisno o tom upisu, osobi nitko ne brani da se za potrebe drugih slu\u017ebenih evidencija, primjerice registra bira\u010da, druga\u010dije izja\u0161njava.<\/p>\n

Podatak o nacionalnosti ne bi trebalo upisivati u dr\u017eavne matice, a ukoliko tako ipak ostane, trebalo bi omogu\u0107iti i njegovu izmjenu, jer u suprotnom to mo\u017ee
\nnegativno utjecati na slobodno izja\u0161njavanje u drugim situacijama, primjerice pri popisu stanovni\u0161tva ili odluci pojedinca da podatak u registru bira\u010da uskladi sa subjektivnim osje\u0107ajem o nacionalnoj pripadnosti.<\/p><\/blockquote>\n

No, tretira li pojedinca pripadnikom neke nacije ili ne,\u00a0 dr\u017eava pokazuje i daju\u0107i ili ne daju\u0107i mogu\u0107nost da izvaci iz slu\u017ebenih evidencija budu uskla\u0111eni sa njegovim subjektivnim osje\u0107ajem o nacionalnoj pripadnosti, a time i da ga svi koji dolaze u doticaj s tim izvacima, do\u017eivljavaju kao pripadnika neke nacije.(Normativno) onemogu\u0107avanje izmjene podataka o nacionalnosti u matici ro\u0111enih, kao odraz dominantne politi\u010dke klime u vrijeme dono\u0161enja zakona, i danas mo\u017ee negativno utjecati na slobodno izja\u0161njavanje gra\u0111ana o nacionalnoj pripadnosti u drugim situacijama, primjerice pri popisu stanovni\u0161tva, a mo\u017ee djelovati odvra\u0107uju\u0107e i na odluku da podatak o nacionalnosti u registru bira\u010da uskladi sa svojim subjektivnim osje\u0107ajem. U kona\u010dnici, to mo\u017ee negativno djelovati i na ostvarivanje (kolektivnih) manjinskih prava.<\/p>\n

Ako je podatak o nacionalnosti u matici ro\u0111enih nebitan, \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti iz stava MPU,
\nzakonskim izmjenama trebalo bi ga izuzeti iz podataka koji se upisuju u ovu evidenciju. Ukoliko se,
\npak, ostane pri stavu da ga je i dalje potrebno upisivati, trebalo bi omogu\u0107iti njegovu izmjenu.
\nKako preporuke o potrebi ovih izmjena Zakona iz ranijih izvje\u0161\u0107a nisu prihva\u0107ene, o ovome smo
\ntijekom 2020. objavili opse\u017enu analizu, dostupnu ovdje.<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Popis stanovni\u0161tva i slobodno izra\u017eavanje nacionalne pripadnosti \u2013 preduvjet ostvarivanja manjinskih prava<\/strong><\/p>\n

Rezultati popisa stanovni\u0161tva, koji \u0107e se provesti 2021., bit \u0107e preduvjet za ostvarivanje manjinskih prava. Zbog toga ga je potrebno provesti u atmosferi tolerancije i uva\u017eavanja, za razliku od rasprave u Hrvatskom saboru koja je prethodila dono\u0161enju Zakona o popisu stanovni\u0161tva 2020. Pripadnike manjina potrebno je osvijestiti o zna\u010daju popisa te ohrabriti da slobodno izraze svoju pripadnost, a povjerenje u sustav mogu\u0107e je podi\u0107i i anga\u017eiranjem razmjernog broja manjinskih popisiva\u010da u op\u0107inama i gradovima nastanjenima pripadnicima manjina, kao i osiguranjem popisnih obrazaca na manjinskim jezicima i pismu. S obzirom na vi\u0161estruke identitete dijela gra\u0111ana, potrebno je upoznati ih s mogu\u0107no\u0161\u0107u izja\u0161njavanja vi\u0161estrukih pripadnosti. Takve podatke potrebno je adekvatno obraditi i prikazati, kako ne bi bile svrstane u kategorije \u201eostalo\u201c i negativno utjecale kod primjene pragova za ostvarivanje manjinskih prava.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, nu\u017eno je normativno zajam\u010dena prava pripadnika nacionalnih manjina zaista i provoditi
\nte unaprje\u0111ivati postoje\u0107i zakonski okvir. Ratna stradanja potrebno je obilje\u017eavati i komemorirati, a
\npo\u010dinitelje zlo\u010dina procesuirati, no to ne mo\u017ee biti kriterij ostvarivanja manjinskih prava. Kako dio
\npoliti\u010dkog spektra i \u0161ire javnosti jo\u0161 ne prihva\u0107a ili ne shva\u0107a demokratske procese niti ulogu, zna\u010daj
\ni polo\u017eaj nacionalnih manjina, sve razine vlasti trebaju ulo\u017eiti napore u daljnje podizanje svijesti o
\npotrebi za\u0161tite manjinskih prava te pojasniti kako uzajamnost me\u0111u dr\u017eavama nije kriterij za za\u0161titu
\nnacionalnih manjina, jer su svi pripadnici nacionalnih manjina hrvatski gra\u0111ani, a nacionalna je
\nravnopravnost jedna od najvi\u0161ih vrednota ustavnog poretka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\n

59. Vladi RH, da uva\u017ei preporuke Odbora ministara VE donesene na temelju \u0160estog izvje\u0161\u0107a Odbora <\/strong>stru\u010dnjaka o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima;<\/strong><\/p>\n

60. Vladi RH, da promi\u010de svijest i toleranciju prema manjinskim jezicima i kulturama, kao integralnim <\/strong>dijelovima kulturne ba\u0161tine Hrvatske, kako u obrazovanju tako i u medijima;<\/strong><\/p>\n

61. Jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave sa zna\u010dajnim brojem govornika<\/strong>
\nmanjinskih jezika, <\/strong>da informacije i upute o pona\u0161anju tijekom trajanja epidemije, <\/strong>kao i u drugim <\/strong>kriznim situacijama, objavljuju i distribuiraju i na manjinskom jeziku;<\/strong><\/p>\n

62. Vladi RH, <\/strong>da se pri zaklju\u010denju slijede\u0107eg ugovora s HRT-om <\/strong>zauzme za osnivanje redakcije za <\/strong>nacionalne manjine;<\/strong><\/p>\n

63. Hrvatskoj radioteleviziji, da pove\u0107a trajanje emitiranja programa na manjinskim jezicima te im <\/strong>dodijeli termine emitiranja;<\/strong><\/p>\n

64. Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, da izradi akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih plo\u010da <\/strong>s nazivima naseljenih mjesta u jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava;<\/strong><\/p>\n

65. Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj <\/strong>\u0161koli prenese osniva\u010dka prava nad osnovnim \u0161kolama u Borovu, Negoslavcima i Marku\u0161ici na <\/strong>istoimene op\u0107ine;<\/strong><\/p>\n

66. Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da pripremi izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u<\/strong>
\nosnovnoj i srednjoj \u0161koli kojima bi se omogu\u0107ila provedba obveze na imenovanje razmjernog<\/strong>
\nbroja pripadnika manjine u \u0161kolskim odborima u kojima se nastava odvija (i) na manjinskom jeziku <\/strong>i pismu;<\/strong><\/p>\n

67. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,\u00a0 <\/strong>da nastaviti provoditi edukacije o ulozi, <\/strong>zna\u010daju i unaprje\u0111enju rada vije\u0107a i predstavnika nacionalnih manjina;<\/strong><\/p>\n

68. Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da pripremi izmjene Zakona o dr\u017eavnim maticama kojima bi se <\/strong>omogu\u0107ila naknadna izmjena podatka o nacionalnosti u matici ro\u0111enih, ili kojima bi se ovaj <\/strong>podatak izuzeo od onih koji se upisuju u matice;<\/strong><\/p>\n

69. Dr\u017eavnom zavodu za statistiku, da pri provo\u0111enju popisa stanovni\u0161tva na podru\u010djima naseljenim <\/strong>nacionalnim manjinama kao popisiva\u010de uklju\u010di i pripadnike manjina, sukladno njihovom udjelu u <\/strong>stanovni\u0161tvu pojedinog podru\u010dja.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\n

Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n

Statusna prava<\/a><\/p>\n

Pravosu\u0111e<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*\u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavlju “Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla“. Nacionalizam, povijesni revizionizam i antimanjinska retorika, u najve\u0107oj mjeri usmjereni prema pripadnicima srpske i romske nacionalne […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11061,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[432,518,572,629,1981,1833,1836,1853,1848],"class_list":["post-11060","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-nacionalne-manjine","tag-pravosude","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-izvjesce-2020","tag-lokalna-i-regionalna-samouprava","tag-obrazovanje","tag-srpska-manjina","tag-statusna-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11060"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11060\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12024,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11060\/revisions\/12024"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}