{"id":11047,"date":"2021-03-20T10:34:46","date_gmt":"2021-03-20T08:34:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11047"},"modified":"2021-05-31T12:06:43","modified_gmt":"2021-05-31T10:06:43","slug":"sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju\/","title":{"rendered":"Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju"},"content":{"rendered":"
*\u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete preuzeti\u00a0ovdje<\/a>.<\/h5>\n

Prilikom analize sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristimo slu\u017ebene statisti\u010dke podatke MPU te sudske odluke koje nam dostavljaju op\u0107inski, upravni, Visoki prekr\u0161ajni i Visoki
\nupravni sud te pritu\u017eitelji, kao i relevantne javno dostupne odluke. S obzirom da u trenutku pisanja
\nizvje\u0161\u0107a nismo zaprimili statistiku MPU, ova analiza rezultat je uvida u odluke i statisti\u010dke podatke
\npojedinih sudova, pri \u010demu ne raspola\u017eemo svim presudama donesenim u 2020. niti podatcima o
\nukupnom broju novozaprimljenih predmeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111anski i radni predmeti<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Iako je sudski postupak jedan od na\u010dina za\u0161tite prava na jednakost, znatan broj slu\u010dajeva diskriminacije, naro\u010dito onih koji bi mogli biti predmetom gra\u0111anskih i radnih sudskih postupaka, ostaje neutu\u017een. Pritu\u017eitelji navode, a OCD-i koji pru\u017eaju BPP potvr\u0111uju kako se gra\u0111ani se te\u0161ko odlu\u010duju na podno\u0161enje prijava povodom diskriminacije, a naro\u010dito na podno\u0161enje tu\u017ebe za za\u0161titu od diskriminacije u podru\u010dju rada. Razlog tomu je strah od gubitka radnog mjesta, \u0161to je uvjetovano i lo\u0161om situacijom na tr\u017ei\u0161tu rada, velikim brojem nezaposlenih i te\u0161kim pronala\u017eenjem novog zaposlenja. Obzirom na nepovoljne gospodarske posljedice epidemije te pove\u0107anje broja nezaposlenih, za o\u010dekivati je da \u0107e u godinama gospodarskog oporavka strah od gubitka radnog mjesta igrati jo\u0161 ve\u0107u ulogu kod dono\u0161enja odluke o za\u0161titi prava na rad sudskim putem.<\/p>\n

S obzirom na nepovoljne gospodarske posljedice epidemije te pove\u0107anje broja nezaposlenih, za o\u010dekivati je da \u0107e u godinama gospodarskog
\noporavka strah od gubitka radnog mjesta
\nigrati jo\u0161 ve\u0107u ulogu kod dono\u0161enja odluke
\no za\u0161titi prava na rad sudskim putem.<\/p><\/blockquote>\n

Neprocesuiranju diskriminacije pridonosi i \u0161to su \u017ertve naj\u010de\u0161\u0107e slabijeg imovinskog stanja od poslodavca te ne mogu ili im je te\u0161ko snositi tro\u0161kove sudskog postupka, za koji ne znaju koliko \u0107e trajati. Sukladno statisti\u010dkim podatcima sudova, ve\u0107ina postupaka traje dulje od godinu dana, \u0161to uvjetuje i tro\u0161ak postupka. Dodatna otegotna okolnost je mogu\u0107nost gubitka spora, kada tu\u017eitelji podmiruju i parni\u010dne tro\u0161kove tu\u017eenika. Pritom pojedini OCD-i isti\u010du da sekundarna BPP ne pru\u017ea adekvatno rje\u0161enje, s obzirom na visoko postavljeni imovinski cenzus i dugotrajnost njenog odobravanja.<\/p>\n

Prema sudskim odlukama, najvi\u0161e postupaka u kojima se tu\u017eitelji pozivaju na diskriminaciju je u
\npodru\u010dju rada, a \u010dlanstvo u sindikatu, dob, bra\u010dni i obiteljski status te dru\u0161tveni polo\u017eaj su naj\u010de\u0161\u0107e
\nosnove. Sporovi se u pravilu pokre\u0107u nakon duljeg nepovoljnog postupanja na radnom mjestu i
\nnemogu\u0107nosti nastavka radnog odnosa ili nakon njegovog prestanka. Pritom neki tu\u017eitelji u istom
\npostupku osporavaju zakonitost odluke o otkazu ugovora o radu i tra\u017ee za\u0161titu prava zbog
\ndiskriminacije, dok neki pokre\u0107u odvojene postupke.<\/p>\n

Prije prestanka radnog odnosa radnici znaju trpjeti degradaciju na poslu, uskratu sredstava rada,
\ndavanje radnih zadataka koji nisu obuhva\u0107eni ugovorom o radu, smanjenje pla\u0107e, tretira ih se kao
\n\u201epsihi\u010dki bolesne\u201c i sli\u010dno. Neki isti\u010du da su dodatno viktimizirani jer su prije obra\u0107anja sudu za\u0161titu
\nsvojih prava tra\u017eili od pravobraniteljske institucije, na \u010diji se zaklju\u010dak pozivaju u prilog osnovanosti
\ntu\u017ebenog zahtjeva. Iako su sudovi neovisni i samostalni, zaklju\u010dak pravobranitelja o vjerojatnosti
\ndiskriminacije mo\u017ee osna\u017eiti pravnu argumentaciju tu\u017eitelja u sudskom postupku.<\/p>\n

Nadalje, radnici koji odlu\u010de za\u0161titu prava tra\u017eiti pred sudom suo\u010davaju se s nizom izazova koje ve\u0107ina
\nne uspijeva prevladati. Iako tu\u017eitelji u ovim postupcima trebaju dokazati vjerojatnost diskriminacije,
\nnakon \u010dega teret dokazivanja prelazi na tu\u017eenika, tu\u017eitelji te\u0161ko prelaze dokazni prag prima facie
\ndiskriminacije. Naime, nerijetko se kao svjedoci pozivaju ostali radnici, koji negiraju navode o diskriminaciji ili iskazuju da nemaju relevantnih saznanja, \u0161to mo\u017ee biti uvjetovano strahom od
\nviktimizacije te djelovati odvra\u0107uju\u0107e. Radnici koji odlu\u010de svjedo\u010diti o nezakonitom postupanju
\nposlodavca i sami ponekad trpe \u0161tetne posljedice, \u0161to djeluje demotiviraju\u0107e na ostale potencijalne
\nsvjedoke. Jo\u0161 je slo\u017eenije u predmetima gdje tu\u017eitelj navodi da je \u017ertva diskriminacije koju istovremeno provode kolege i nadre\u0111eni, \u0161to je osobito zahtjevno dokazati. Ukoliko tu\u017eitelj predlo\u017ei saslu\u0161anje \u010dlanova obitelji ili prijatelja koji imaju saznanja o diskriminatornom postupanju, ona su naj\u010de\u0161\u0107e posredna, \u0161to im ne daje jednaku dokaznu snagu kao neposredna saznanja kolega.<\/p>\n

Kada radnici trpe \u0161tetne radnje isklju\u010divo od drugih kolega, \u010dinjenica da se nadre\u0111eni ne \u017eele mije\u0161ati
\nu naru\u0161ene me\u0111usobne odnose radnika, poslodavca ne izuzima od odgovornosti, obzirom je
\nobvezan osigurati radne procese te \u0161tititi dostojanstvo radnika. Kod nekih tu\u017eitelja su posljedice
\nnepovoljnog postupanja vrlo ozbiljne te dovode do PTSP-a, anksiozne depresije i drugih te\u0161ko
\nnaru\u0161enih zdravstvenih stanja. Pritom, ukoliko radnik potra\u017euje naknadu \u0161tete zbog povrede prava
\nosobnosti u podru\u010dju rada i radnih uvjeta, nije odlu\u010dno dijagnosticirati i njegovu bolest koja bi bila
\nposljedica nezakonitog postupanja poslodavca.<\/p>\n

Osim izostanka dokaza o diskriminaciji, nepovoljni ishod ovih postupka uvjetovan je i nerazumijevanjem zakonskih uvjeta za njeno utvr\u0111enje. Unato\u010d bogatoj sudskoj praksi, pojedini tu\u017eitelji diskriminacijom smatraju svako pona\u0161anje koje do\u017eivljavaju kao nepovoljno ili nepravedno, bez obzira postoji li diskriminacijska osnova ili osoba u usporedivoj situaciji, dok neki i dalje ne razlikuju diskriminaciju od zlostavljanja na radu (mobinga).<\/p>\n

Nadalje, kao povod nepovoljnom postupanju ponekad se navode vanjski izgled, osobnost, radne
\nsposobnosti, \u0161to nisu osnove regulirane ZSD-om, dok neke koje jesu, poput dru\u0161tvenog polo\u017eaja,
\ndrugog uvjerenja ili genetskog naslje\u0111a, znaju pogre\u0161no tuma\u010diti. Tu\u017eitelji kao razlog nepovoljnog
\npostupanja navode i ukazivanje na nepravilnosti u radu poslodavca, \u0161to tako\u0111er ne predstavlja
\nosnovu iz ZSD-a i radi \u010dega povredu svojih prava mogu tra\u017eiti temeljem Zakona o za\u0161titi prijavitelja
\nnepravilnosti, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u posebnom poglavlju.<\/p>\n

Iz sudske prakse proizlazi da tu\u017eitelj treba jasno precizirati temeljem koje diskriminacijske osnove je
\nstavljen u nepovoljan polo\u017eaj, jer se u suprotnom tu\u017ebeni zahtjev odbija, \u0161to ukazuje na potrebu
\ndaljnje edukacije odvjetnika o antidiskriminacijskom pravu.Obzirom na dokaze i vrstu tu\u017ebenog zahtjeva, u predmetima u kojima nije bilo uvjeta za utvr\u0111enje diskriminacije, sud je ocjenjivao ostvaruje li radnik pravo na naknadu \u0161tete po propisima obveznog prava, primjenjuju\u0107i ZoR i ZOO. Pritom, ukoliko je rije\u010d o mobingu, a ne diskriminaciji, tu\u017eitelji ne u\u017eivaju blagodat primjene na\u010dela prebacivanja tereta dokazivanja. Me\u0111utim, ispravno postavljeni tu\u017ebeni zahtjev s dokazima u prilog njegove osnovanosti, osnovni je preduvjet ostvarenja sudske za\u0161tite od diskriminacije.<\/p>\n

Tijekom 2020. mediji su izvje\u0161tavali o diskriminaciji temeljem bra\u010dnog ili obiteljskog statusa, kada je
\ntu\u017eiteljicu zbog izostanka s posla radi brige o djetetu, poslodavac stavio u nepovoljniji polo\u017eaj nude\u0107i
\njoj znatno lo\u0161ije uvjete rada, zbog \u010dega je dala otkaz. Iako je sud utvrdio diskriminaciju, odbio je
\nzahtjev za naknadom \u0161tete ocijeniv\u0161i da tu\u017eiteljica nije dokazala koju je i koliku \u0161tetu do\u017eivjela kao
\nposljedicu uznemiravanja. Ne ulaze\u0107i u osnovanost konkretne sudske odluke povodom koje je
\nnajavljeno podno\u0161enje revizije, antidiskriminacijsko pravo definira sankcije kao jedan od osnovnih
\nelemenata suzbijanja i prevencije diskriminacije te za\u0161tite \u017ertve. Pritom sankcije trebaju biti
\ndjelotvorne, proporcionalne i odvra\u0107aju\u0107e te je osim formalne regulacije nu\u017ena i njihova u\u010dinkovita
\nprimjena, a odnose se kako na sankcije u kaznenim, prekr\u0161ajnim, disciplinskim ili upravnim
\npostupcima, tako i na naknadu \u0161tete u gra\u0111anskim postupcima, uz uvjet ostvarenja svih elemenata
\nza usvajanje od\u0161tetnog zahtjeva. Iz raspolo\u017eivih sudskih odluka proizlazi da se zahtjevi za naknadom
\nneimovinske \u0161tete naj\u010de\u0161\u0107e postavljaju do visine od 100.000 kn, dok su dosu\u0111eni iznosi ni\u017ei i kre\u0107u
\nse od 10.000 do 70.000 kn, uz izuzetak ne\u0161to ve\u0107ih iznosa dogovorenih sudskom nagodbom.
\nMe\u0111utim, obzirom na mali broj usvojenih tu\u017ebenih zahtjeva u ovoj vrsti predmeta, tu\u017eiteljima je
\nnajve\u0107i izazov prije\u0107i dokazni prag prima facie diskriminacije, kako bi uop\u0107e dobili mogu\u0107nost
\nobrazlagati osnovanost postavljene visine zahtjeva za naknadom \u0161tete.<\/p>\n

U 2020. nismo zaprimili niti jednu presudu donesenu temeljem udru\u017ene tu\u017ebe radi diskriminacije.
\nStoga je potrebno nastaviti ja\u010danje kapaciteta OCD-a koji su bili aktivni u iniciranju ovakvih postupaka
\nkao i prilikom mije\u0161anja u sudske postupke na strani tu\u017eitelja. Naime, neke skupine diskriminiranih
\nosoba sklonije su obratiti se za pomo\u0107 upravo u neformalnom okru\u017eenju OCD-a, zbog \u010dega ih je
\nnu\u017eno dovoljno osna\u017eiti kako bi pru\u017eili potrebnu pomo\u0107 ranjivim skupinama, uklju\u010duju\u0107i i sudsku
\nza\u0161titu.<\/p>\n

Upravni sporovi\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Za razliku od op\u0107inskih gra\u0111anskih i radnih sudova koji postupaju po tu\u017ebama radi utvr\u0111enja, otklanjanja ili naknade \u0161tete zbog diskriminacije, nadle\u017enost upravnih sudova odnosi se na postupanje javnopravnih tijela i njihovo dono\u0161enje pojedina\u010dnih odluka, upravne ugovore i njihovo izvr\u0161avanje. Me\u0111utim, kao i op\u0107inski, i upravni sudovi prilikom odlu\u010divanja primjenjuju EKLJP, njezine Protokole, ZSD i druge izvore antidiskriminacijskog prava te kroz svoju sudsku praksu omogu\u0107uju provedbu na\u010dela jednakosti u raznim segmentima \u017eivota. Stoga ne iznena\u0111uje da se tu\u017eitelji u upravnim sporovima nerijetko pozivaju na diskriminaciju, pri \u010demu je rije\u010d o razli\u010ditim vrstama postupaka, poput pokrenutih radi ostvarenja prava iz socijalne skrbi, upisa \u010dinjenice sklapanja \u017eivotnog partnerstva u inozemstvu u registar \u017eivotnih partnerstva, ostvarenja prava upisa u strukovne organizacije, postupka javne nabave, naknade za oduzetu imovinu, izdavanja gra\u0111evinske dozvole, utvr\u0111ivanja koeficijenta slo\u017eenosti poslova i drugih.<\/p>\n

Diskriminaciju kao razlog pobijanja upravnog akta, tu\u017eitelji naj\u010de\u0161\u0107e isti\u010du uz druge razloge i povrede
\nljudskih prava, poput povrede prava na pravi\u010dno su\u0111enje, nejednakosti pravnih instrumenata i
\ndrugih. Me\u0111utim, u znatnom broju ovih sporova, navodi tu\u017eitelja o diskriminaciji su pau\u0161alni i bez
\nisticanja diskriminacijske osnove, dok pojedini, iako isti\u010du diskriminacijsku osnovu, ne uspijevaju
\ndokazati njezinu povezanost s nepovoljnim postupanjem. Nerazumijevanje zakonskih kriterija
\ndiskriminacije razvidno je i iz sporova u kojima se tu\u017eitelji pozivaju na diskriminaciju jer rje\u0161enje o
\nodbijanju zahtjeva za ostvarenje odre\u0111enoga prava nije dostatno obrazlo\u017eeno, \u0161to iako mo\u017ee biti
\npredmetom njegovog pobijanja, nije diskriminacija. Nadalje, pojedini tu\u017eitelji od upravnog suda
\ntra\u017ee utvr\u0111enje diskriminacije kako je to regulirano \u010dl. 17. st. 1. ZSD-a, za \u0161to su nadle\u017eni op\u0107inski i
\n\u017eupanijski, a ne upravni sudovi, slijedom \u010dega su takvi tu\u017ebeni zahtjevi odbijeni.<\/p>\n

U sporovima u kojima tu\u017eitelji iskazuju nezadovoljstvo zakonskim ure\u0111enjem ostvarenja odre\u0111enog
\nprava pozivaju\u0107i se na diskriminaciju bez isticanja osnove, upravni sud je obrazlo\u017eio da takvo nezadovoljstvo ne daje pravo odstupati od zakonskih normi. Tako neki smatraju diskriminatornom
\nobvezu izgradnje gra\u0111evina to\u010dno odre\u0111ene namjene prema prostornom planu, iako je rije\u010d o
\nograni\u010denjima gradnje koja upravna tijela i sud nalaze zakonitima, razmjernima i opravdanima.
\nTako\u0111er, normirane razlike izme\u0111u pojedinih radnih mjesta razli\u010ditog koeficijenta slo\u017eenosti poslova
\nu odnosu na tra\u017eeni stupanj obrazovanja i radno iskustvo, ne predstavljaju diskriminaciju izme\u0111u
\nslu\u017ebenika. Dakle, svako nejednako postupanje samo po sebi nije diskriminacija te ako stranke
\nnemaju odre\u0111eno pravo, ne mo\u017ee postojati niti diskriminacija zbog njegove uskrate, na \u0161to je upravni
\nsud ukazao u presudama. Pritom, ukoliko sud ili tu\u017eitelj smatra da odre\u0111eno zakonsko ure\u0111enje ima
\ndiskriminatorna obilje\u017eja, ono mo\u017ee biti predmetom ocjene ustavnosti.<\/p>\n

Tu\u017eitelji sve \u010de\u0161\u0107e isti\u010du diskriminaciju
\nkao razlog neosnovanosti pobijanog
\nupravnog akta te upravni sudovi imaju sve
\nzna\u010dajniju ulogu u za\u0161titi prava jednakosti
\nu raznim podru\u010djima \u017eivota gra\u0111ana.<\/p><\/blockquote>\n

Gra\u0111ani su tako\u0111er od Visokog upravnog suda tra\u017eili pokretanje postupaka ocjene zakonitosti akata koje su smatrali diskriminatornim. Jednom od takvih odluka je za pojedine kategorije osoba propisana visina naknade u vezi izbora u zvanje predava\u010da, dok je u drugom slu\u010daju propisana visina upisnine za bavljenje profesijom koju su podnositelji smatrali previsokima i time diskriminiraju\u0107ima za kandidate slabijeg imovinskog stanja. U oba je slu\u010daja otklonjeno pokretanje postupka ocjene zakonitosti po slu\u017ebenoj du\u017enosti, u prvom jer sud nije prona\u0161ao diskriminacijsku osnovu u pobijanoj odluci, dok je u drugome ocijenjeno opravdanim propisivanje razli\u010ditih financijskih uvjeta za pojedine skupine osoba koje se \u017eele baviti ciljanom profesijom, ne ulaze\u0107i u ocjenu samog iznosa upisnine. Me\u0111utim, upravo visina upisnine ili naknade mo\u017ee biti razlog za\u0161to neke profesije ostaju nedostupne gra\u0111anima lo\u0161ijeg imovinskog stanja, iako ispunjavaju zakonske uvjete da se njima bave, \u0161to smo i isticali pri postupanju po takvim pritu\u017ebama.<\/p>\n

U predmetima u kojima tu\u017eitelji osnovano isti\u010du navode o diskriminaciji, upravni sudovi su u obrazlo\u017eenjima svojih odluka ukazali na primjenu nacionalnih i me\u0111unarodnih izvora
\nantidiskriminacijskog prava te neke od upravnih presuda donesenih u 2020. predstavljaju va\u017ean
\npresedan u za\u0161titi prava jednakosti. Tako je u upravnom sporu radi upisa \u010dinjenice sklopljenog
\nistospolnog braka u inozemstvu u registar \u017eivotnog partnerstva, Visoki upravni sud potvrdio
\nprvostupanjsku presudu kojom se primjenjuje na\u010delo jednakosti \u017eivotnog partnerstva i bra\u010dnih
\nzajednica, potvr\u0111uju\u0107i usvojeni tu\u017ebeni zahtjev. Sud je zauzeo stav da \u017eivotni partneri imaju jednaka
\npostupovna prava i status kao i bra\u010dni drugovi, slijedom \u010dega ostvaruju pravo za upis \u010dinjenice
\nsklopljenog istospolnog braka u inozemstvu u registar \u017eivotnog partnerstva, kao \u0161to se \u010dinjenica
\nsklapanja braka u inozemstvu upisuje u maticu vjen\u010danih. Druga\u010dije postupanje bi predstavljalo
\ndiskriminaciju temeljem spolne orijentacije pa je ova presuda presedan u ostvarenju prava upisa
\n\u010dinjenice sklopljenog istospolnog braka u inozemstvu u registar \u017eivotnog partnerstva.<\/p>\n

Nadalje, u upravnom sporu radi razreza poreza na promet nekretnina, VUS je, pozivaju\u0107i se na
\nodredbe ZSD-a, EKLJP i Protokol 12 te odluku Ustavnog suda broj U-III-3034\/2012 iz 2017. istaknuo
\nnu\u017enost otklanjanja razlika izme\u0111u bra\u010dnih i izvanbra\u010dnih drugova kada je rije\u010d o imovinskim pravima
\ni naslje\u0111ivanju imovine. Stoga je napu\u0161tanjem uskog i mehani\u010dkog tuma\u010denja pojma \u201ebra\u010dni drug\u201c
\nu primjeni Zakona o porezu na promet nekretnina, porezno oslobo\u0111enje primijenjeno i na
\nizvanbra\u010dnu suprugu ostavitelja. Pritom je VUS slijedio tuma\u010denje Ustavnog suda o nastupanju bitnih
\npromjena u pristupu izvanbra\u010dnoj zajednici u smislu izjedna\u010davanja polo\u017eaja osobe obzirom na
\nnjezin bra\u010dni, odnosno izvanbra\u010dni status te napu\u0161tanja https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativne i sudske prakse uskog i
\nmehani\u010dkog tuma\u010denja pojma \u201ebra\u010dni drug\u201c.<\/p>\n

Navedene presude ukazuju da tu\u017eitelji sve \u010de\u0161\u0107e nejednako postupanje smatraju isklju\u010divim razlogom neosnovanosti pobijanog upravnog akta, slijedom \u010dega upravni sudovi preuzimaju sve zna\u010dajniju ulogu u edukaciji stranaka o zabrani diskriminacije i njezinoj zakonskoj regulaciji, ali i u o\u010duvanju na\u010dela jednakosti u raznim podru\u010djima dru\u0161tvenog \u017eivota. Stoga bi u ujedna\u010davanju i pra\u0107enju sudske prakse u ovim predmetima korisno bilo vo\u0111enje evidencije, \u0161to je bila jedna od preporuka Izvje\u0161\u0107u za 2019. i na \u010demu ustrajemo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prekr\u0161ajni predmeti<\/strong><\/p>\n

Uvjerljivo naj\u010de\u0161\u0107i motiv po\u010dinjenja prekr\u0161aja motiviranih diskriminacijom u dostupnim presudama
\njest nacionalno podrijetlo. To se podudara s podatcima iz prethodnih godina, kada je tako\u0111er bila
\nnaj\u010de\u0161\u0107im povodom inkriminiranog postupanja po\u010dinitelja. Uz to, u nekoliko predmeta pojedinci su
\nbili metama uznemiravanja zbog vjerske pripadnosti, koja se ponekad javlja u kombinaciji s
\nnacionalnom pripadno\u0161\u0107u. Ostale osnove u analiziranim presudama su rasa ili etni\u010dka pripadnost ili
\nboja ko\u017ee, spol te spolno opredjeljenje. Najve\u0107i broj postupaka u kojima su donesene presude vo\u0111en
\nje zbog prekr\u0161aja iz \u010dl. 25. ZSD-a, nakon toga zbog prekr\u0161aja s elementima diskriminacije iz Zakona
\no prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira, a manji broj zbog prekr\u0161aja vezanih uz spol odnosno spolno
\nuznemiravanje, propisanih \u010dl. 26. ZSD-a te Zakonom o ravnopravnosti spolova.<\/p>\n

Nov\u010dana kazna i dalje je naj\u010de\u0161\u0107a sankcija koja se izri\u010de po\u010diniteljima. Svega u nekolicini predmeta
\nsud se odlu\u010dio na druga\u010diju sankciju, kada se radilo o uvjetnoj osudi ili kazni zatvora. Kazna zatvora,
\nkao najte\u017ea kazna, izricana je kada je sud ocijenio da na strani po\u010dinitelja postoji niz otegotnih
\nokolnosti, odnosno kada se radilo o osudi za kazneno djelo za koje je ve\u0107 bio osu\u0111ivan.
\nOkolnosti koje dovode do po\u010dinjenja ovih prekr\u0161aja \u010desto su povezane s naru\u0161enim obiteljskim, partnerskim, a naj\u010de\u0161\u0107e me\u0111ususjedskim odnosima, koji ponekad uklju\u010duju nerije\u0161ene imovinskopravne odnose. Osim toga, \u010desto se radi o verbalnim incidentima u alkoholiziranom stanju u kojima po\u010dinitelj neprimjerenim pona\u0161anjem vrije\u0111a druge osobe, obi\u010dno u prisustvu vi\u0161e ljudi, bilo da se radi o ugostiteljskim objektima, sredstvima javnog prijevoza, u blizini zajedni\u010dke stambene zgrade i sli\u010dno. U tim okolnostima \u010dinjenica da uvredljivo pona\u0161anje i\/ili govor uklju\u010duje diskriminatorne elemente ne zna\u010di nu\u017eno da se radi o prekr\u0161aju s elementima diskriminacije, ve\u0107 bi takva pravna kvalifikacija trebala ovisiti o ocjeni svih relevantnih okolnosti, a ne samo o tome da je okrivljena osoba uputila drugome to\u010dno odre\u0111ene rije\u010di. Bitno je jesu li one izre\u010dene na uvredljiv na\u010din, odnosno s ciljem uvrede, poni\u017eavanja ili stra\u0161enja. Stoga je, osim pa\u017eljive ocjene svih objektivnih okolnosti, va\u017ean i subjektivan osje\u0107aj kod o\u0161te\u0107enika. Zamjetno je da u mnogim presudama takva ocjena izostaje te \u010desto sama upotreba pojedinih uvredljivih rije\u010di dovodi do osude za prekr\u0161aj s elementima diskriminacije, iako iz presude nije vidljivo na koji na\u010din se pogrdne rije\u010di dovode u vezu s namjerom po\u010dinitelja da zastra\u0161i odnosno uznemiri o\u0161te\u0107enika, niti to sud adekvatno obrazla\u017ee. To ukazuje na potrebu daljnje edukacije sudaca, ali i policijskih slu\u017ebenika koji podnose optu\u017ene prijedloge, o ovim prekr\u0161ajima.<\/p>\n

Iako su presude \u010desto nedostatno obrazlo\u017eene ili pak obrazlo\u017eenje izostaje u odnosu na utvr\u0111enje
\nprekr\u0161aja i njegove \u010dinjeni\u010dne i pravne elemente, iz nekih zaprimljenih presuda uo\u010dljiv je pozitivan
\npomak u promi\u0161ljanju i analizi diskriminatornih elemenata konkretnog prekr\u0161aja. Naime, u tim je
\npresudama razvidno razlikovanje izme\u0111u, primjerice, uvredljivih rije\u010di koje se mogu kvalificirati kao
\nprekr\u0161aj iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD-a te verbalnih prepirki uslijed kojih je iz bilo kojeg razloga, razli\u010ditog od
\nnamjere uzrokovanja poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog raspolo\u017eenja, izre\u010dena rije\u010d koja se mo\u017ee povezati
\ns nekim diskriminatornim obilje\u017ejem. Primjerice u jednoj presudi okrivljenik je tere\u0107en za po\u010dinjenje
\nprekr\u0161aja iz \u010dl. 25. ZSD-a jer je, izme\u0111u ostalog, o\u0161te\u0107enom rekao \u201eSrbine izdajni\u010de, poma\u017ee\u0161 mojoj
\n\u017eeni da mi oduzme djecu\u201c, kada je sud donio osloba\u0111aju\u0107u presudu, ocijeniv\u0161i kako iz opisa prekr\u0161aja
\nne proizlaze njegova zakonska obilje\u017eja, budu\u0107i da izostaje okrivljenikova namjera prouzro\u010denja
\nstraha odnosno neprijateljskog, poni\u017eavaju\u0107eg ili uvredljivog raspolo\u017eenja temeljem etni\u010dke
\npripadnosti o\u0161te\u0107enika, osobito s obzirom na specifi\u010dne osobne okolnosti i blizak prijateljski odnos
\nizme\u0111u okrivljenika i o\u0161te\u0107enika, budu\u0107i je okrivljenik bio prolazio kroz te\u0161ke osobne okolnosti, a
\no\u0161te\u0107enik je bio njegov vjen\u010dani kum.<\/p>\n

PA nas je obavijestila o odr\u017eavanju \u0161est jednodnevnih radionica pod nazivom \u201ePrekr\u0161aji iz podru\u010dja
\njavnog reda i mira i javne sigurnosti s obilje\u017ejem mr\u017enje\u201c za prekr\u0161ajne suce i sudske savjetnike te
\nzamjenike i dr\u017eavnoodvjetni\u010dke savjetnike op\u0107inske razine. S obzirom da ne znamo njihov sadr\u017eaj,
\nne mo\u017eemo ocjenjivati doprinos boljem razumijevanju problematike, no samo njihovo postojanje je
\nsvakako poticajno radi skretanja pozornosti na osobitosti postupanja u ovim prekr\u0161ajima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kazneni predmeti<\/strong><\/p>\n

Analiza kaznenih predmeta vezanih uz diskriminaciju izra\u0111ena je temeljem presuda koje su nam
\ndostavili op\u0107inski sudovi, kojih je najmanje od diskriminacijskih sudskih postupaka. MPU jo\u0161 obra\u0111uje
\npodatke o broju ovih postupaka u 2020., a prema dostupnima tijekom 2019. vo\u0111eno ih je 24, a u
\n2018. godini 19. Pri tome, ne radi se o zlo\u010dinima iz mr\u017enje, o kojima pi\u0161emo u zasebnom poglavlju,
\nve\u0107 o kaznenim djelima koje uklju\u010duju odre\u0111eni oblik povrede osobnih prava i sloboda odnosno
\nnejednakog postupanja prema pripadnicima ranjivih skupina, koji su propisani kao zasebna kaznena
\ndjela. Iz analize malobrojnih dostupnih presuda proizlazi da se radi o kaznenim djelima javnog
\npoticanja na nasilje i mr\u017enju i spolnog uznemiravanja.<\/p>\n

Analiza malog broja presuda koje su nam pak dostavili sudovi, pokazuje kako je glavnina postupaka
\nokon\u010dana osu\u0111uju\u0107om presudom, a okrivljenicima su izricane uvjetne osude. Iako odluka o vrsti i
\nvisini kaznenopravne sankcije ovisi o mnogim faktorima, pitanje je za\u0161to se gotovo isklju\u010divo radi o
\nuvjetnim osudama, ponekad \u010dak i kada je po\u010dinitelju kao otegotna okolnost uzeta prija\u0161nja
\nka\u017enjavanost zbog istovrsnog kaznenog djela. Tako se po\u010diniteljima, osobito recidivistima, \u0161alje
\nporuka o izostanku sna\u017ene dru\u0161tvene osude, izostaje u\u010dinak prevencije, a \u017ertve se obeshrabruje na
\nprijavljivanje i sudjelovanje u kaznenom postupku pa je upitno ostvarenje svrhe ka\u017enjavanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\n

51. Pravosudnoj akademiji, da u okviru programa cjelo\u017eivotnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja za pravosudne <\/strong>du\u017enosnike provodi edukacije o europskoj i nacionalnoj antidiskriminacijskoj sudskoj praksi te da <\/strong>nastavi s edukacijama o prekr\u0161ajima s diskriminatornim obilje\u017ejima radi unaprje\u0111enja znanja o <\/strong>osobitostima ovih prekr\u0161aja;<\/strong><\/p>\n

52. Policijskoj akademiji, da provodi edukacije o prekr\u0161ajima s obilje\u017ejima diskriminacije, kako <\/strong>bi <\/strong>policijski slu\u017ebenici, kada policija postupa kao ovla\u0161teni tu\u017eitelj, unaprijedili znanje o osobitostima <\/strong>ovih prekr\u0161aja;<\/strong><\/p>\n

53. Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da vodi evidencije o upravnim sporovima vezanim uz<\/strong>
\ndiskriminaciju, diskriminacijskim osnovama, na\u010dinu okon\u010danja spora te njegovom trajanju;<\/strong><\/p>\n

54. Uredu za udruge i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, da nastave<\/strong>
\npodupirati rad udruga s ekspertizom i kapacitetom za pokretanje udru\u017enih <\/strong>antidiskriminacijskih <\/strong>tu\u017ebi.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\n

Pravosu\u0111e<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee te nacionalnog podrijetla<\/a><\/p>\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*\u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete preuzeti\u00a0ovdje. Prilikom analize sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristimo slu\u017ebene statisti\u010dke podatke MPU te sudske odluke koje nam dostavljaju op\u0107inski, upravni, Visoki prekr\u0161ajni i Visoki upravni sud te pritu\u017eitelji, kao i relevantne javno dostupne odluke. […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11049,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[518,629,1981,1965],"class_list":["post-11047","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-pravosude","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-izvjesce-2020","tag-primjeri"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11047"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11964,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11047\/revisions\/11964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}