![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/disk1-300x87.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Uz te\u0161ko\u0107e na koje smo ukazivali u prethodnim izvje\u0161\u0107ima, osobe starije \u017eivotne dobi su se tijekom 2020. susrele s brojnim novim izazovima uzrokovanim epidemijom i mjerama za njezino suzbijanje. To je posebno te\u0161ko pogodilo one na dugotrajnoj institucionalnoj skrbi, \u010desto pogre\u0161no nazivane \u0161ti\u0107enicima (ovaj pojam podrazumijeva osobe pod skrbni\u0161tvom), \u0161to velika ve\u0107ina korisnika socijalne usluge institucionalne skrbi o starima i nemo\u0107nima nije.<\/p>\n
Njihova je sloboda kretanja u tim uvjetima dulje vrijeme bila potpuno onemogu\u0107ena, a nisu se mogli ni susretati s \u010dlanovima obitelji, sami pribavljati osobne potrep\u0161tine, ostvarivati socijalne kontakte, zadovoljavati kulturne ili druge potrebe, a u odre\u0111enoj im je mjeri bilo ote\u017eano i ostvarivanje izbornog prava budu\u0107i da u domovima nisu bila organizirana bira\u010dka mjesta.<\/p>\n
Kako navodi Sindikat umirovljenika Hrvatske, mogu\u0107nost kori\u0161tenja interneta u ve\u0107ini domova nije osigurana, iako bi se time bar dio problema mogao premostiti i korisnicima osigurati virtualni kontakt
\ns \u010dlanovima obitelji i prijateljima. Na\u017ealost, mnogi te\u0161ko naru\u0161enog zdravlja umirali su u domovima
\ni bolnicama ne oprostiv\u0161i se od svojih najmilijih i ne uputiv\u0161i im posljednji zagrljaj, misao ili pozdrav,
\no \u010demu svakako treba voditi ra\u010duna pri odre\u0111ivanju mjera.<\/p>\n
Epidemija i prodor COVID-a usmjerili su pa\u017enju javnosti na domove, u \u010dijem radu su uo\u010dene i razli\u010dite
\nnepravilnosti: smje\u0161taj prevelikog broja korisnika, neodgovaraju\u0107i uvjeti, kroni\u010dni manjak zdravstvenog i stru\u010dnog kadra, koji je i posljedica dugogodi\u0161nje zabrane zapo\u0161ljavanja, i drugo, \u0161to sve utje\u010de na kvalitetu skrbi. U takvim okolnostima jo\u0161 su vi\u0161e do\u0161li do izra\u017eaja nedostatni kapaciteti institucionalne skrbi o starima, na \u0161to godinama ukazujemo. To otvara prostor za njihovo zbrinjavanje na crno ili u potpuno neodgovaraju\u0107im uvjetima, koje na najdramati\u010dniji na\u010din ilustriraju tragedije u kojima je 2020. \u017eivote izgubilo devetero korisnika domova, ali i drugi tragi\u010dni doga\u0111aji.<\/p>\n
Osim problema socijalne sigurnosti, postavlja se i pitanje njihove sustavne diskriminacije, budu\u0107i da su kao korisnici socijalnih usluga zapostavljeni i neizravno upu\u0107eni na nedovoljno kontrolirane i neprofesionalne pru\u017eatelje usluga, ponekad i bez vlastitog pristanka. Velika potra\u017enja, uz ograni\u010dene
\nkapacitete legalnih usluga s jedne, a fleksibilnost uz znatno ni\u017ee cijene s druge strane, pogoduje
\nradu i opstanku ilegalnih domova, \u010dak i nakon \u0161to su im nadle\u017ene institucije to zabranile. Takav
\nsmje\u0161taj dodatno viktimizira korisnike dovode\u0107i ih, zbog ovisnosti o tu\u0111oj pomo\u0107i i njezi, u visoki
\nrizik od nasilja te neodgovaraju\u0107e i neprofesionalne skrbi, koja im ponekad ugro\u017eava i sam \u017eivot. S
\ndruge strane, osobama koje skrbe o starijim \u010dlanovima obitelji status njegovatelja jo\u0161 nije reguliran,
\na nema niti u\u010dinkovitih politika pomirenja profesionalnog i obiteljskog \u017eivota kojima bi se olak\u0161ala i
\nUstavom propisana obveza brige o starim i nemo\u0107nim roditeljima. Time su, zbog tradicionalne
\nraspodjele skrbi o \u010dlanovima obitelji, posebno te\u0161ko pogo\u0111ene \u017eene.<\/p>\n
Mogu\u0107nost kori\u0161tenja interneta u ve\u0107ini domova nije osigurana, iako bi se njime korisnicima osigurao virtualni
\nkontakt s \u010dlanovima obitelji i prijateljima. Na\u017ealost, mnogi te\u0161ko naru\u0161enog zdravlja umirali su u domovima i bolnicama ne oprostiv\u0161i se od najmilijih i ne uputiv\u0161i im posljednji zagrljaj, misao ili pozdrav, o \u010demu svakako treba voditi ra\u010duna pri odre\u0111ivanju mjera.<\/p><\/blockquote>\nKao skupina \u010desto izlo\u017eena negativnim stavovima i postupcima, starije osobe su se tijekom epidemije susrele i s dodatnim pritiskom i neprihvatljivim ageismom. Umjesto da ih \u0161tite kao jednu od najosjetljivijih dru\u0161tvenih skupina, u medijima su zabilje\u017eeni slu\u010dajevi u kojima su gra\u0111ani starije dobi
\nprikazani kao glavni uzro\u010dnici \u0161irenja zaraze, pa se u prilozima propitivalo trebaju li uop\u0107e izlaziti iz ku\u0107e jer, primjerice, dolaskom na tr\u017enicu ugro\u017eavaju zdravlje kupaca i prodava\u010da. Takvim izvje\u0161tavanjem su, umjesto kao skupina koju je potrebno dodatno za\u0161tititi, prikazani kao osobe kojih se treba bojati. Na \u017ealost, komercijalna televizija koja je objavila sporni prilog se nikada nije o\u010ditovala niti je odgovorila na mi\u0161ljenje pu\u010dke pravobraniteljice o neprihvatljivosti takvog izvje\u0161tavanja. Ekstremna jest i objava tada\u0161njeg saborskog zastupnika, usmjerena na omalova\u017eavanje vrijednosti \u017eivota starijih koji, kako je naveo, \u201emoraju od ne\u010dega umrijeti\u201c.<\/p>\nI reklamne poruke kojima se promovira odgovorno pona\u0161anje u doba epidemije samo su nastavile ranije uo\u010deni trend da se osobe starije \u017eivotne dobi patronizira, a kao protagonisti u reklamnim porukama prikazane su kao netko tko ne zna i ne mo\u017ee odr\u017eavati svoj stambeni prostor u uvjetima \u201enovog normalnog\u201c pa \u010dak i za vrlo jednostavne radnje trebaju pouku mla\u0111ih \u010dlanova obitelji.<\/p>\n
Digitalizacija usluga, uvedena radi izbjegavanja fizi\u010dkih kontakata, dodatno je ote\u017eala svakodnevni samostalni \u017eivot osoba starije \u017eivotne dobi koji su ve\u0107inom za njihovo kori\u0161tenje trebali pomo\u0107
\nmla\u0111ih \u010dlanova obitelji. Uz informati\u010dki nepismene, digitalizacija je te\u0161ko pogodila i one u udaljenim
\nkrajevima, bez adekvatne infrastrukture, ali i one slabijeg imovnog stanja koji nemaju potrebnu
\ninformati\u010dku opremu. Stoga, ne dovode\u0107i u pitanje prednosti ubrzane digitalizacije, pri njenom
\nuvo\u0111enju potrebno je voditi ra\u010duna i o onima kojima digitalne usluge nisu dostupne te im osigurati
\nalternativni pristup, posebice u zdravstvenoj za\u0161titi, socijalnim uslugama i drugim javnim servisima.
\nPrema navodima OCD-a, gra\u0111ani starije dobi bili su nezadovoljni i natje\u010dajem FZOEU zbog na\u010dina
\ni mogu\u0107nosti podno\u0161enja prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih ku\u0107a, o \u010demu vi\u0161e
\npi\u0161emo u dijelu o energetskom siroma\u0161tvu. Kako se navodi, na\u010din prijave po principu \u201enajbr\u017eeg prsta\u201c potencijalno je diskriminatoran za osobe kojima je zbog dobi, zdravstvenog ili imovnog stanja
\npotrebno vi\u0161e vremena za obavljanje informati\u010dkih radnji.<\/p>\nOsim toga, radi se o dru\u0161tvenoj skupini u kojoj je siroma\u0161tvo vrlo rasprostranjeno, o \u010demu detaljnije pi\u0161emo u poglavlju o socijalnoj sigurnosti. Prema podatcima HZMO-a, prosje\u010dna mirovina iznosi
\n2.952,36 kn, \u0161to je (ne)dostatno za pokrivanje re\u017eija, hrane i lijekova. Radi ubla\u017eavanja siroma\u0161tva, u
\nZMO je uveden institut zapo\u0161ljavanja umirovljenika do polovice radnog vremena bez gubitka prava
\nna mirovinu, no ograni\u010denog je utjecaja na pobolj\u0161anje materijalnog statusa umirovljenika. Naime,
\nutjecajem epidemije na tr\u017ei\u0161te rada posebno su pogo\u0111eni mladi bez radnog iskustva te umirovljenici
\nkoji su iskoristili navedenu mogu\u0107nost. Lockdown je doveo do dramati\u010dnih promjena na tr\u017ei\u0161tu rada
\ni porasta broja nezaposlenih pa je gotovo nestala potreba za radom umirovljenika, \u010dime se dodatno
\npokazao njihov ranjivi polo\u017eaj.<\/p>\nLockdown je doveo do dramati\u010dnih
\npromjena na tr\u017ei\u0161tu rada i porasta broja
\nnezaposlenih pa je gotovo nestala
\npotreba za radom umirovljenika, \u010dime se
\ndodatno pokazao njihov ranjivi polo\u017eaj<\/p><\/blockquote>\nOni koji su bez odlaska u mirovinu nakon ispunjenjazakonskih uvjeta za umirovljenje i dalje nastavili
\nraditi, susreli su se s diskriminatornim u\u010dinkom ZOZO-a, kojim je propisano da osiguranici stariji od 65 godina za vrijeme bolovanja nemaju pravo na naknadu pla\u0107e na teret HZZO, ve\u0107 na teret poslodavca, iako pla\u0107aju istu premiju obveznog zdravstvenog osiguranja. Time su, zbog dobi, stavljeni u nepovoljniji polo\u017eaj, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji u podru\u010dju zdravlja.<\/p>\nNo, razliku me\u0111u osiguranicima temeljem dobi ne \u010dini samo zdravstveno osiguranje. I kod
\nodre\u0111ivanja premije osiguranja od automobilske odgovornosti se kao jedan od parametara uzima
\ndob. Isti\u010du\u0107i kako na procjenu rizika utje\u010de i to \u0161to stariji voza\u010di koji sudjeluju u prometnim nezgodama imaju ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e biti ozbiljno ozlije\u0111eni, a \u010desto voze starije i nesigurnije automobile, \u0161to dodatno pove\u0107ava rizik, osiguravaju\u0107a dru\u0161tva opravdavaju takvo postupanje. Kako je utvr\u0111eno u presudi Suda EU u predmetu C-236\/09, Test-Achats ASBL and Others, odstupanja od pravila o jednakim premijama i davanjima su dopu\u0161tena, ali moraju biti utemeljena na a\u017eurnim, preciznim i relevantnim statisti\u010dkim podatcima, koji mogu dokazati da odre\u0111ena karakteristika pri izra\u010dunu aktuarskog \u010dimbenika nosi pove\u0107ane rizike. Me\u0111utim, prema podatcima o prometnim nesre\u0107ama i voza\u010dima prema dobi iz ispitnog postupka, proizlazi kako najve\u0107i broj prometnih nesre\u0107a uzrokuju voza\u010di do 18 godina i od 19 do 24 godina. Zastupljenost starijih od 65 me\u0111u voza\u010dima koji su skrivili prometnu nesre\u0107u je ispod prosjeka, zbog \u010dega se dob ne mo\u017ee isticati kao faktor koji bi utjecao na dopu\u0161tenost razli\u010ditog izra\u010duna premije osiguranja starijim osiguranicima.<\/p>\nTemeljem \u017eivotne dobi diskriminirani mogu biti i mladi koji, iako su heterogena dru\u0161tvena skupina, imaju zajedni\u010dke karakteristike, interese, probleme i potrebe. I oni su tijekom 2020. bili specifi\u010dno pogo\u0111eni epidemiolo\u0161kim mjerama. Zatvaranje \u0161kola i fakulteta ote\u017ealo je pristup obrazovanju, \u0161to je posebno te\u0161ko pogodilo one ni\u017eeg socio-ekonomskog statusa, a upitna je i kvaliteta distancijskog obrazovanja. Kao posljedica lockdowna, znatno je smanjena i dru\u0161tvena participacija mladih i aktivnosti organizacija mladih i za mlade, a sve se vi\u0161e govori o u\u010dinku mjera na njihovo mentalno zdravlje. Stigmatizacija se o\u010dituje u upiranju u mlade kao skupinu odgovornu za \u0161irenje zaraze i pobolijevanje starijih. Udio mladih od 20 do 24 godine se u evidenciji nezaposlenih HZZ-a tijekom 2020. pove\u0107ao za \u010dak 57%, \u0161to ukazuje na dramati\u010dno pogor\u0161anje njihovog i do sada ranjivog polo\u017eaja na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n
Rade\u0107i kao prekarni sezonski ili radnici zaposleni na odre\u0111eno vrijeme, simbol su nesigurne egzistencije, nesigurnog dohotka, nepovoljnih uvjeta rada i ograni\u010denog pristupa sustavu socijalne skrbi. Prema podatcima MRMSOSP-a, s udjelom od 16,5%, mladi izme\u0111u 25 i 29 godina najzastupljeniji su u radu na odre\u0111eno vrijeme te su te\u0161ko pogo\u0111eni svakom krizom na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n
Onima na po\u010detku radnog vijeka je, zbog prestanka provedbe mjera za poticanje zapo\u0161ljavanja tijekom epidemije, dodatno ote\u017ean ulazak na tr\u017ei\u0161te rada pa je broj osoba uklju\u010denih u mjere zapo\u0161ljavanja mladih 2020. bio 38,71% manji nego 2019. Aktivnosti HZZ-a preusmjerene su na o\u010duvanje radnih mjesta \u0161to je, kako se navodi i u pritu\u017ebama mladih stru\u010dnjaka, onemogu\u0107ilo njihovo zapo\u0161ljavanje u podru\u010djima socijalnog rada, obrazovanja i zdravstva. Dodatno je otegotno \u0161to se za uklju\u010divanje u mjere za poticanje zapo\u0161ljavanja tra\u017ei da su u evidenciji nezaposlenih najmanje \u0161est mjeseci koji su prethodili natje\u010daju.<\/p>\n
Stoga se, ukoliko \u017eele raditi u struci, ne mogu zaposliti u nekim drugim djelatnostima i tako si osigurati egzistenciju dok \u010dekaju pripravni\u0161tvo, \u0161to je osobit problem s obzirom na neizvjesnost u dinamici objavljivanja natje\u010daja.<\/p>\n
Posljednji Nacionalni program za mlade obuhva\u0107ao je razdoblje do 2017. pa nekoliko godina nema
\nstrate\u0161kog dokumenta o mladima. No, i njegova evaluacija pokazuje da je ispunjeno samo 36% mjera. Prema navodima Mre\u017ee mladih Hrvatske nedovoljno je istra\u017eivanja o mladima, a rad s njima nije dovoljno formaliziran, zbog \u010dega je i nedostatan uvid u kompetencije, znanja, vje\u0161tine i sposobnosti osoba koje rade s mladima. Osnivanje Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za demografiju i mlade pozitivan je iskorak, no izuzetno je va\u017eno da mu promotivne aktivnosti budu samo dodatni alat u rje\u0161avanju konkretnih problema te zagovaranja i za\u0161tite interesa mladih.<\/p>\n<\/p>\n
Preporuke:<\/strong><\/p>\n
38. Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da, u suradnji s jedinicama <\/strong>lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave kao osniva\u010dima, poduzme radnje iz svoje nadle\u017enosti <\/strong>kako bi se osigurali dostatni kapaciteti za smje\u0161taj i brigu o starima;<\/strong><\/p>\n
39. Sredi\u0161njem dr\u017eavnom uredu za demografiju i mlade, da poduzme radnje u cilju dono\u0161enja i<\/strong>
\nprovedbe nove nacionalne politike za mlade;<\/strong><\/p>\n40. Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, da u suradnji s nadle\u017enim tijelima osigura provedbu mjera za <\/strong>poticanje zapo\u0161ljavanja mladih u djelatnostima zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi;<\/strong><\/p>\n
<\/p>\n
Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\n
Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\n
Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n