![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/mirovina1-300x156.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Tijekom 2020. donesen je dugo o\u010dekivani Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe (ZNNSO), temeljem kojeg \u0107e stariji od 65 koji ne ispunjavaju uvjet sta\u017ea za starosnu mirovinu, a zbog imovinskog cenzusa ne mogu ostvariti ZMN, mjese\u010dno primati 800 kuna. Za ostvarivanje ovog prava predvi\u0111eni su i dodatni uvjeti, me\u0111u kojima je prihodovni cenzus od 800 kuna mjese\u010dno po \u010dlanu ku\u0107anstva, no u njega se ne ura\u010dunavaju doplatak za pomo\u0107 i njegu i invalidnina prema propisima o socijalnoj skrbi, invalidnina prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i \u010dlanova njihovih obitelji, invalidnina prema propisima o za\u0161titi vojnih i civilnih invalida rata, kao niti naknada zbog tjelesnog o\u0161te\u0107enja i doplatak za pomo\u0107 i njegu.<\/p>\n
O pravu na nacionalnu naknadu za starije osobe odlu\u010duje HZMO, a prema dostupnim podatcima,
\nu razdoblju od 15. prosinca 2020. do 11. sije\u010dnja 2021. dostavljeno im je 5.189 zahtjeva. Ve\u0107 je tijekom
\n2020. HZMO zapo\u010deo s https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnim pripremama, no kako je ZNNSO-om je predvi\u0111eno da u
\npostupku odlu\u010divanja o pravu na nacionalnu naknadu HZMO razmjenjuje podatke s nadle\u017enim
\ntijelima te za svakog korisnika jednom godi\u0161nje provjerava osobne podatke, ostvareni prihod te
\nispunjavanje pravnih i drugih uvjeta, potrebno je pratiti ho\u0107e li postoje\u0107i kapaciteti za to biti dovoljni.
\nIako je prva isplata planirana u velja\u010di 2021., treba vidjeti koliki broj zahtjeva \u0107e do tada biti rije\u0161en,
\nposebno jer ZNNSO propisuje kratke rokove za dostavu podataka od ionako preoptere\u0107enih CZSS.<\/p>\n
Jedan od uvjeta za priznanje prava na nacionalnu naknadu je da podnositelj zahtjeva nije sklopio
\nugovor o dosmrtnom ili o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju kao primatelj uzdr\u017eavanja, \u0161to nije mogu\u0107e
\nprovjeriti jer ne postoji registar ovih ugovora, a ni HJK nema mogu\u0107nost vr\u0161enja uvida u arhive i
\nupisnike javnih bilje\u017enika pred kojima se oni mogu sklopiti.<\/p>\n
Osim priprema oko uvo\u0111enja nacionalne naknade, u 2020. nije bilo ve\u0107ih zahvata u mirovinskom sustavu, \u0161to je HZMO iskoristio za unaprje\u0111enje radnih procesa \u2013 komunikacija s nadle\u017enim ustanovama u zna\u010dajnoj je mjeri zamijenjena elektroni\u010dkim obrascima te je automatizirano dono\u0161enje rje\u0161enja, kako onih o priznanju prava na starosnu mirovinu dugogodi\u0161njeg osiguranika, tako i onih o priznanju prava na mirovinu primjenom uredbi EU o koordinaciji sustava socijalne skrbi.<\/p>\n
Prema podatcima HZMO-a, postupak ostvarivanja prava prema Uredbama EU o koordinaciji sustava
\nsocijalne sigurnosti i me\u0111unarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju u 2020. prosje\u010dno je trajao
\n174 dana, pri \u010demu je broj nerije\u0161enih zahtjeva u odnosu na kraj 2019. smanjen za 24%.<\/p>\n
Ipak, s nositeljima osiguranja izvan EU dokumentacija se i dalje razmjenjuje u papirnatom obliku pa
\nse povratna informacija \u010deka mjesecima, a zbog ote\u017eane komunikacije s HZMO javilo nam se i vi\u0161e
\npritu\u017eitelja iz inozemstva. S obzirom na dugotrajnost ovakvih postupaka, inozemnim nositeljima
\ntrebalo bi \u010de\u0161\u0107e upu\u0107ivati po\u017eurnice te ulo\u017eiti napore radi uspostave elektroni\u010dke razmjene
\npodataka.<\/p>\n
Dana 9. prosinca 2020. bilo je 13.140 zaposlenih umirovljenika, \u0161to je ne\u0161to manje nego 2019., pri
\n\u010demu su se mu\u0161karci zapo\u0161ljavali dvostruko \u010de\u0161\u0107e od \u017eena te su \u010de\u0161\u0107e nastavljali raditi kod poslodavca kod kojeg su radili do umirovljenja. U 2020. se 1.041 korisniku zbog zaposlenja do polovice punog radnog vremena ispla\u0107ivala osobna mirovina umjesto najni\u017ee, \u0161to je ovu kategoriju umirovljenika destimuliralo za rad. Prihva\u0107ena je preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2019. HZMO-u i Poreznoj upravi, da informiraju umirovljenike zainteresirane za rad o njihovim pravima i obvezama iz propisa mirovinskog i poreznog sustava, te je u sklopu projekta sufinanciranog sredstvima ESF planirana uspostava mirovinskih informativnih centara u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.<\/p>\n
Kona\u010dno, umirovljenike je u drugoj polovici 2020. neugodno iznenadio ni\u017ei rast mirovina nakon uskla\u0111ivanja, koji je posljedica promijenjene metodologije DZS-a. Naime, prosje\u010dna mirovina prema
\nop\u0107em propisu u prosincu 2020. iznosila je 2.562,73 kuna, \u010dak 147 kuna ispod praga rizika od
\nsiroma\u0161tva, a iako je zapo\u0161ljavanje umirovljenika predstavljeno kao mjera za ubla\u017eavanje ovog
\nproblema, ono samo nije dovoljno te je potrebno osmisliti dugoro\u010dna, sustavna rje\u0161enja koja \u0107e
\nobuhvatiti ve\u0107i broj umirovljenika.<\/p>\n
<\/p>\n
Preporuke:<\/strong><\/p>\n 36. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da inozemnim nositeljima osiguranja izvan EU \u010de\u0161\u0107e <\/strong>upu\u0107uje po\u017eurnice te ulo\u017ei napore radi uspostave elektroni\u010dke razmjene podataka;<\/strong><\/p>\n 37. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi prijedlog <\/strong>izmjena <\/strong>Zakona o mirovinskom osiguranju koji \u0107e zaposlenim korisnicima najni\u017ee mirovine omogu\u0107iti da <\/strong>ju nastave primati.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\n Socijalna sigurnost starijih osoba<\/a><\/em><\/p>\n Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/em><\/p>\n Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/em><\/p>\n <\/p>\n