{"id":11034,"date":"2021-03-24T12:30:30","date_gmt":"2021-03-24T10:30:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11034"},"modified":"2021-05-28T15:20:39","modified_gmt":"2021-05-28T13:20:39","slug":"umirovljenici-i-starije-osobe-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umirovljenici-i-starije-osobe-2\/","title":{"rendered":"Umirovljenici i starije osobe"},"content":{"rendered":"\r\n
*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima starijih osoba mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima “Mirovinsko osiguranje”<\/a>, “Diskriminacija temeljem dobi”<\/a> i “Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja”<\/a>.<\/em><\/h5>\r\n

SOCIJALNA SIGURNOST STARIJIH OSOBA<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema Procjenama stanovni\u0161tva DZS-a u 2019., udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovni\u0161tvu bio je 20,78%, a porast je posebno evidentan u pojedinim \u017eupanijama – u \u0160ibensko-kninskoj porastao je u odnosu na 2018. s 25,3% na 25,7%, a u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj s 22,4% na 22,8%. Prema Pokazateljima siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti DZS-a za 2019. ono je u odnosu na starije poraslo s 28,1% u 2018. na 30,1%, a za one u jedno\u010dlanim ku\u0107anstvima s 48,1% na \u010dak 50,3%, dok je rizik od siroma\u0161tva op\u0107e populacije 18,3%. Niski iznosi mirovina, jedva dovoljni za pre\u017eivljavanje, samo su djelomi\u010dno odraz ekonomske situacije, no govore i o odnosu dru\u0161tva prema starijima, radi \u010dega je potrebno inzistirati na politikama koje \u0107e sve ve\u0107em broju starijih osigurati dostojanstven \u017eivot. Kako je prosje\u010dna mirovina prema op\u0107em propisu u prosincu 2020. bila 147 kuna ispod praga rizika od siroma\u0161tva, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u sljede\u0107em poglavlju, mnogi umirovljenici te\u0161ko su podmirivali tro\u0161kove hrane i re\u017eija, a zbog strogih cenzusa nisu mogli ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi. Problem ubla\u017eavaju neki gradovi i op\u0107ine u okviru svojih socijalnih programa \u2013 kako mjese\u010dno, tako i bo\u017ei\u0107nicama i uskrsnicama, ali iznosi potonjih jako variraju, od simboli\u010dnih 100 kuna u Zagrebu, do \u010dak 4.000 kuna u Umagu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Niski iznosi mirovina, jedva dovoljni za
pre\u017eivljavanje, samo su djelomi\u010dno odraz
ekonomske situacije, no govore i o odnosu
dru\u0161tva prema starijima, radi \u010dega je potrebno inzistirati na politikama koje \u0107e sve ve\u0107embroju starijih osigurati dostojanstven \u017eivot.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako je 2018. samo 8.093 starijih ostvarivalo pravo na ZMN, u 2019. se njihov broj smanjio na 7.066. Dodatno, procjene su da u RH \u017eivi oko 20.000 starijih osoba koje nemaju dovoljno sta\u017ea za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu pa time niti redoviti prihod. Ve\u0107ina bi ih trebala biti obuhva\u0107ena nacionalnom naknadom za starije osobe od 800 kuna mjese\u010dno, koji se po\u010dinje ispla\u0107ivati 2021., a iako je taj iznos nizak, trebao bi pomo\u0107i u osiguravanju egzistencijalnog minimuma, pogotovo \u017eena u ruralnim podru\u010djima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Upravo je starijima koji \u017eive u ruralnim krajevima od velike va\u017enosti usluga pomo\u0107i u ku\u0107i, koju pru\u017ea 61 dru\u0161tvo HCK, me\u0111u kojima 44 imaju sklopljene ugovore s MRMSOSP-om i uklju\u010deni su u Mre\u017eu socijalnih usluga. Korisnicima se naj\u010de\u0161\u0107e dostavljaju namirnice, lijekovi i kuhani obroci te pru\u017ea pomo\u0107 u odr\u017eavanju osobne higijene i \u010di\u0161\u0107enju stambenog prostora, nabave ogrijeva, prijevoza i pratnje pri odlasku lije\u010dniku, a korisnicima je to \u010desto i jedini socijalni kontakt. HCK isti\u010de relativno mali broj izdanih rje\u0161enja CZSS-a o priznavanju prava na ovu socijalnu uslugu, budu\u0107i da je u 2019. priznato samo 3.541 starijoj osobi. Radi toga tro\u0161ak za pojedine korisnike pokrivaju iz vlastitih sredstava, a stvarnu potrebu pomo\u0107i u ku\u0107i ilustrira podatak da su tijekom 2020. zbog epidemije sva dru\u0161tva HCK-a obavila vi\u0161e od 81.000 posjeta ku\u0107anstvima starijih i te\u0161ko pokretnih osoba. Pozitivan primjer je projekt podr\u0161ke starijim osobama tijekom epidemije kojeg provodi CK Osijek.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Dnevni boravci za starije su tijekom 2020. bili privremeno zatvoreni ili su radili ote\u017eano, uz pridr\u017eavanje epidemiolo\u0161kih mjera i zna\u010dajan pad interesa korisnika, prvenstveno zbog straha. Osobe koje skrbe o starim i nemo\u0107nim roditeljima i dalje nemaju mogu\u0107nost regulirati svoj status pa o roditeljima brinu prije i nakon redovnog posla, koriste godi\u0161nji odmor kako bi ih odveli na lije\u010dni\u010dke preglede i terapije, strahuju ho\u0107e li im prenijeti zarazu te ho\u0107e li, dok su sami, pasti, ozlijediti se i vi\u0161e ih sati tako \u010dekati.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nekoliko je za to mogu\u0107ih rje\u0161enja, primjerice da se obiteljima osigura subvencionirana pomo\u0107 (njegovatelj ili pomo\u0107 u ku\u0107i), da se za \u010dlanove obitelji koji brinu o starima i nemo\u0107nima uvede status
njegovatelja ili omogu\u0107i fleksibilniji rad bez financijske penalizacije. Iako se o ovom problemu govori
niz godina, MRMSOSP smatra da \u0107e najprihvatljiviji oblici usluga za starije te njihova stru\u010dna i ekonomska opravdanost tek proiza\u0107i iz projekta \u201eFormalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe \u2013 analiza i istra\u017eivanje\u201c, \u010diju je provedbu u 2020. usporila epidemija. Me\u0111utim, odr\u017eiv i human sustav neformalne skrbi o starijima trebalo bi osmisliti bez odga\u0111anja, \u010dime bi se smanjio pritisak na sustav institucionalne skrbi te nekontrolirani rad njegovatelja \u201ena crno\u201c.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Domovi za starije i nemo\u0107ne\u00a0<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

2020. je obilje\u017eena tragedijama u domovima za starije i nemo\u0107ne – po\u017earima u ilegalnom objektu Obiteljskog doma u Andra\u0161evcu, u kojem je smrtno stradalo \u0161est nepokretnih korisnika, i Obiteljskom domu u Dugom Ratu, u kojem su smrtno stradale tri korisnice, a prema podatcima MRMSOSP-a od po\u010detka epidemije do 14. prosinca COVID-om se zarazilo 3.812 te je preminulo 354 korisnika. Epidemija je dodatno razotkrila duboke i dugotrajne probleme u institucionalnoj skrbi o starijima: ilegalni rad obiteljskih i privatnih domova; premali broj inspektora; preniske prekr\u0161ajne kazne za vlasnike i neu\u010dinkovit sustav nadzora nakon zabrane rada; kao i netransparentne kriterije prijema, bez imovinskog cenzusa, u javne domove, o \u010demu godinama upozoravamo Hrvatski sabor i javnost.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Decentralizirani i dr\u017eavni domovi<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Broj dr\u017eavnih (2) i decentraliziranih domova (45) isti je godinama. Smje\u0161taj je subvencioniran, mnogi
nude i apartmanski smje\u0161taj i dodatne sadr\u017eaje i \u010de\u0161\u0107e su podlo\u017eni nadzoru. Rje\u0161enjem CZSS-a u
dr\u017eavnim domovima smje\u0161teno je 72 korisnika, a ugovorom 96 korisnika, dok je u decentraliziranim
domovima rje\u0161enjem CZSS-a smje\u0161teno 1.730 korisnika, a ugovorom 9.217.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Epidemija je dodatno razotkrila duboke i dugotrajne probleme institucionalne skrbi o starijima: ilegalni rad obiteljskih i privatnih domova; premali broj inspektora;
preniske prekr\u0161ajne kazne i neu\u010dinkovit nadzor nakon zabrane rada; kao i netransparentne kriterije prijema, bez imovinskog cenzusa, u javne domove.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako je Strategijom socijalne skrbi za starije osobe 2014.-2016. bilo predvi\u0111eno razra\u0111ivanje kriterija prijema, svi korisnici decentraliziranih i dr\u017eavnih domova i dalje koriste subvencioniran smje\u0161taj, neovisno o imovnom stanju. Time je i \u010dekanje na smje\u0161taj iznimno duga\u010dko \u2013 oko 10 godina za funkcionalno neovisne osobe, a za ovisne i dulje. Primjerice, Dom za starije osobe Maksimir u kolovozu 2020. je imao \u010dak 10.964 evidentirana zahtjeva, a prijem novih korisnika ote\u017eala je epidemija pa ih je u prvoj polovici 2020. realizirano svega 18, a sli\u010dno je i u drugim zagreba\u010dkim domovima. Od o\u017eujka do prosinca MDOMSP je s HZJZ-om i NZJZ \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c objavio deset verzija Uputa za spre\u010davanje i suzbijanje epidemije za pru\u017eatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, prema kojima je redovni prijem novih korisnika prema listama \u010dekanja bio mogu\u0107 u prvom dijelu lipnja, u kolovozu te ve\u0107i dio rujna, a ostatak vremena samo hitni prijem i privremeni smje\u0161taj u kriznim situacijama, uz obveznu samoizolaciju korisnika. Osim toga, nije poznato koliko je starijih zbog straha od zaraze te strogog re\u017eima zabrane posjeta i izlazaka odustao od smje\u0161taja u domovima, iako su to ranije pri\u017eeljkivali i planirali.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim u prvom dijelu lipnja, kolovozu i dijelu rujna, korisnici nisu mogli slobodno izlaziti, pri \u010demu smo najvi\u0161e pritu\u017ebi dobili zbog Uputa Epidemija je dodatno razotkrila duboke i dugotrajne probleme institucionalne skrbi o starijima: ilegalni rad obiteljskih i privatnih domova; premali broj inspektora; preniske prekr\u0161ajne kazne i neu\u010dinkovit nadzor nakon zabrane rada; kao i netransparentne kriterije prijema, bez imovinskog cenzusa, u javne domove. od 21. lipnja 2020., kojima su im zabranjeni izlasci tijekom cijelog srpnja, usprkos malom broju oboljelih, zbog \u010dega su neki privremeno iseljavali te nastavili pla\u0107ati smje\u0161taj s namjerom povratka.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Uputama od 17. srpnja dozvoljene su posjete u vanjskim prostorima svih pru\u017eatelja smje\u0161taja za starije i nemo\u0107ne, no nisu precizirani dani u tjednu i minimalni broj termina, radi \u010dega su neki domovi posjete dozvoljavali samo odre\u0111enih dana u tjednu, ne izlaze\u0107i u susret \u010dak ni posjetiteljima koji dolaze iz drugog grada. Iako je MRMSOSP redovito nagla\u0161avalo da \u0107e se korisnicima omogu\u0107iti \u010de\u0161\u0107e i du\u017ee telefoniranje te intenzivirati individualan rad uz psihosocijalnu podr\u0161ku, pitanje je u kojoj je to mjeri za\u017eivjelo, s obzirom na zahtjevne tehni\u010dke preduvjete i manjak osoblja u domovima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

U vrijeme zabrane posjeta mnogima je posebno te\u0161ko bilo \u0161to se nisu mogli oprostiti s umiru\u0107im \u010dlanovima obitelji, radi \u010dega smo MRMSOSP-u preporu\u010dili da u suradnji s HZJZ-om kreira epidemiolo\u0161ki prihvatljivu mogu\u0107nost. Preporuka je prihva\u0107ena pa su Uputama iz prosinca posjete iznimno dozvoljene kod znatnog pogor\u0161anja zdravlja korisnika.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U brojnim domovima za starije i nemo\u0107ne zbog bolesti, izolacije i samoizolacije dijela osoblja rad je bio ote\u017ean pa nepokretne korisnike nije imao tko okupati niti im promijeniti posteljinu, a Vlada je tome poku\u0161ala dosko\u010diti hitnim izmjenama ZSS-a, kojima je postavljen zakonski okvir za mobilizaciju stru\u010dnih i drugih radnika, odnosno privremeno upu\u0107ivanje od jednog pru\u017eatelja socijalnih usluga drugom, uz mogu\u0107u preraspodjelu radnog vremena i izolaciju radnika u prostorijama pru\u017eatelja. No na primjeru Doma za starije i nemo\u0107ne osobe u Zadru u koji je, usprkos apelima ravnatelja i alarmantnom manjku djelatnika, iz druge ustanove upu\u0107ena samo jedna djelatnica (koja nije zapo\u010dela s radom u Domu jer je u me\u0111uvremenu morala u samoizolaciju), vidljivo je da navedeno rje\u0161enje ne osigurava adekvatnu i pravodobnu pomo\u0107 te je u kona\u010dnici i ovaj Dom najgore tjedne prebrodio oslanjaju\u0107i se na poja\u010dane napore vlastitog osoblja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Dom u Splitu bio je me\u0111u prvima u kojima se pojavio COVID 19. Njegova je korisnica krajem o\u017eujka
zbog ozljede zavr\u0161ila na hitnom prijemu te je nakon povratka razvila povi\u0161enu temperaturu, no nije
izolirana, a istovremeno je temperaturu dobila i djelatnica koja je usprkos tome slijede\u0107i dan do\u0161la
na posao. Pritom, prema tada va\u017ee\u0107im Uputama od 27. o\u017eujka ulazak u domove bio je dopu\u0161ten
isklju\u010divo zaposlenicima koji nemaju znakove respiratorne infekcije i\/ili povi\u0161enu temperaturu. Do 6.
travnja sve je vi\u0161e korisnika imalo povi\u0161enu temperaturu, a nadle\u017ena lije\u010dnica obiteljske medicine u
medijima je isticala kako je od 30. o\u017eujka do 3. travnja u vi\u0161e navrata bezuspje\u0161no telefonom poku\u0161avala kontaktirati epidemiologe. Tek je 6. travnja glavna sestra Doma dobila epidemiologa koji je nalo\u017eio testiranje te su do 10. travnja u Domu bila najmanje 42 zara\u017eena korisnika.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Usprkos Uputama od 27. o\u017eujka da se pru\u017eateljima usluga u sustavu socijalne skrbi osigura posebna
telefonska linija, Dom za nju nije znao ili jo\u0161 nije postojala, \u0161to je uzrokovalo ovako zna\u010dajne probleme u komunikaciji s NZJZ-om. Osim toga, Dom u vrijeme izbijanja epidemije nije raspolagao odgovaraju\u0107om za\u0161titnom opremom, \u0161to je potvr\u0111eno i o\u010ditovanjem NZJZ-a, a Sto\u017eer CZ SD\u017d tek je naknadno dostavio za\u0161titna odijela, kalja\u010de, nao\u010dale, prega\u010de i vizire. Situaciju je ote\u017eao i smjenski rad s polovicom djelatnika, no unato\u010d svemu, o\u010dito je kako je bila potrebna kvalitetnija i pravovremena koordinacija MDOMSP-a, MZ-a i HZJZ-a, kao i br\u017ea reakcija uprave Doma i lije\u010dnice, \u0161to je sve, prema informacijama iz ispitnog postupka, izostalo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Svega nekoliko dana nakon pojave COVID-a u splitskom Domu, 11. travnja su HZJZ i MDOMSP donijeli nove Upute kojima su postro\u017eene mjere prevencije testiranjem korisnika u bolnici te njihovim otpu\u0161tanjem tek uz negativni nalaz. Uvedene su i sedmodnevne smjene prije kojih se djelatnike
testira, svakodnevno mjerenje temperature i utvr\u0111ivanje respiratornih simptoma.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Slu\u010daj Doma u Splitu pokazao je da i u redovnim uvjetima korisnici domova pristup lije\u010dniku imaju
samo u radne dane, a kako skrb o osobama starije dobi i te\u0161ko naru\u0161enog zdravlja ipak zahtijeva
svakodnevnu i socijalnu i zdravstvenu skrb, MZ-u i MRMSOSP-u smo predlo\u017eili da osmisle zakonske
izmjene kojima bi se propisalo osnivanje socijalno-zdravstvenih ustanova za pru\u017eanje gerijatrijske
skrbi, tim vi\u0161e \u0161to je sli\u010dno rje\u0161enje ve\u0107 postojalo u propisima koji ure\u0111uju socijalnu skrb.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Obiteljski i privatni domovi za starije i nemo\u0107ne<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Po\u017ear u ilegalnom sporednom objektu Obiteljskog doma \u201eZelena oaza\u201c u Andra\u0161evcu u kojem je u
sije\u010dnju poginulo \u0161est nepokretnih osoba i u kojem od osnivanja nije obavljen inspekcijski nadzor,
ukazao je na praksu nekih vlasnika da radi profita \u0161ire svoje kapacitete, oslanjaju\u0107i se na veliku
potra\u017enju za smje\u0161tajem i neadekvatan nadzor. Nakon toga je izmijenjen Pravilnik o minimalnim
uvjetima za pru\u017eanje socijalnih usluga te je propisano da se usluga smje\u0161taja u obiteljskom domu
mo\u017ee pru\u017eati isklju\u010divo u obiteljskoj ku\u0107i u kojoj \u017eive predstavnik obiteljskog doma i \u010dlanovi njegove
obitelji, \u010dime je onemogu\u0107eno pru\u017eanje ove usluge u izdvojenom, dvori\u0161nom objektu udaljenom od
ku\u0107e u kojoj \u017eive predstavnik obiteljskog doma i \u010dlanovi njegove obitelji. Naime, smje\u0161taj korisnika i
u legalnom izdvojenom objektu predstavljao je rizik za njihovu sigurnost, a u vi\u0161e je slu\u010dajeva
zabilje\u017eeno da se umjesto 24-satnog nadzora od strane fizi\u010dki prisutnog djelatnika, odnosno \u010dlana
obitelji, koriste babyfoni i sli\u010dni ure\u0111aji te su korisnici tijekom no\u0107i sami. Navedenim izmjenama prvi
put je uvedena obaveza zapo\u0161ljavanja stru\u010dnih radnika uz pove\u0107anje broja izvr\u0161itelja za pru\u017eanje
brige o zdravlju i njegu korisnika 2. i 3. stupnja usluge.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema podatcima MDOMSP-a, 31. prosinca 2019. djelovao je 431 obiteljski dom, s kapacitetom za
10.222 korisnika, \u0161to je porast u odnosu na 378 obiteljskih domova u 2018., a uz njih je djelovalo i 106 nedr\u017eavnih-drugih domova za starije s kapacitetom za 6.458 korisnika. Iako bi uvjete, funkcioniranje i nadzor nad njihovim radom trebalo kvalitetnije regulirati novim ZSS-om, on ni u 2020. nije donesen. Ipak, usvojena je na\u0161a preporuka o nu\u017enosti pove\u0107anja broja inspektora pa ove poslove trenutno obavlja 29 osoba, a do 18. prosinca provedeno je 317 inspekcijskih nadzora nad pru\u017eateljima usluga za starije i nemo\u0107ne, od kojih 74 u obiteljskim domovima. Nepravilnosti su se odnosile na nedovoljan broj medicinskih sestara i njegovateljica, smje\u0161taj ve\u0107eg broja korisnika od utvr\u0111enog rje\u0161enjem o ispunjavanju uvjeta, na nedostatke u opremi, lo\u0161e higijenske uvjete i dr. Sve to, a ponajvi\u0161e tragi\u010dni doga\u0111aji, pokazuju kako nadzor nad njihovim radom mora biti kvalitetan, kontinuiran i redovit, a broj inspektora prilago\u0111en broju pru\u017eatelja. Osim toga, on zahtijeva i poznavanje situacije na terenu, radi \u010dega bi ga trebalo decentralizirati, a jedan od na\u010dina za to je kori\u0161tenje postoje\u0107ih kapaciteta \u017eupanija, koje izdaju rje\u0161enje o utvr\u0111ivanju minimalnih uvjeta za pru\u017eanje socijalnih usluga starijim i nemo\u0107nim osobama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kona\u010dno, trebalo bi zna\u010dajno povisiti i zaprije\u010dene prekr\u0161ajne kazne, jer sada destimuliraju provo\u0111enje inspekcijskih mjera i ne ostvaruju svrhu ka\u017enjavanja. Primjerice, kazna za nastavak pru\u017eanja usluge smje\u0161taja nakon izre\u010dene mjere zabrane rada propisana je u rasponu od 10.000 do 50.000 kn, no prema podatcima MRMSOSP-a, ve\u0107inom se izri\u010de u iznosu od 5.000 kn, \u0161to vlasniku doma, koji usprkos tome nastavi raditi i svakom korisniku napla\u0107uje barem 4.000 kn mjese\u010dno, nije problem platiti. Posebno upe\u010datljiv je i primjer Doma u Legradu koji je unato\u010d zabrani jo\u0161 2013., nastavio s radom, pro\u0161irivao kapacitete i primao korisnike. S tim u vezi, na\u010delnik Op\u0107ine Legrad izjavio je da za zabranu nije znao, a iako je obavijest dostavljena Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji, nemamo saznanja je li netko iz \u017dupanije provjerio stanje na terenu ili o tome obavijestio Op\u0107inu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Premda su inspektori MRMSOSP-a kontrolnim nadzorima u posljednje tri godine utvrdili da barem 15 domova i dalje radi nakon zabrane rada, zasigurno ih je puno vi\u0161e, prije svega zbog nepostojanja u\u010dinkovitih mehanizama koji bi im uistinu onemogu\u0107ili daljnji rad. Naime, ZSS-om je propisana
du\u017enost pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja, kojem je rje\u0161enjem inspektora zabranjen rad, da izvijesti
korisnike o prestanku rada i potrebi pronalaska drugog odgovaraju\u0107eg smje\u0161taja, pri \u010demu im CZSS
pru\u017ea pomo\u0107 u pronalasku smje\u0161taja kod drugog pru\u017eatelja. Unato\u010d tome, mnogi korisnici i dalje
ostaju kod istog pru\u017eatelja, bilo svjesno ili zato \u0161to su obmanjeni, odnosno neinformirani. Problem
je dodatno nagla\u0161en velikom potra\u017enjom za smje\u0161tajem, koji se \u010desto tra\u017ei \u017eurno i po usmenoj
preporuci, a potencijalni korisnici ne znaju kako provjeriti radi li dom legalno.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Usprkos pritu\u017ebama na kori\u0161tenje sedativa i sredstava sputavanja, MRMSOSP smatra da ne postoji
ograni\u010denje za smje\u0161taj osoba oboljelih od demencije u obiteljske domove, a nakon po\u017eara u Obiteljskom domu \u201eProvidenca\u201c u Dugom Ratu u kojem su smrtno stradale tri dementne korisnice,
kojima je prethodno unutar objekta ograni\u010davano kretanje, MRMSOSP je u prosincu predlo\u017eio jo\u0161
jedne izmjene Pravilnika o minimalnim uvjetima za pru\u017eanje socijalnih usluga, prvenstveno usmjerene unaprje\u0111enju protupo\u017earne za\u0161tite. S obzirom na procjene da u RH \u010dak 90.000 osoba boluje od Alzheimerove demencije te da njihov broj raste, a s njim i potra\u017enja za adekvatnom skrbi, treba izna\u0107i kvalitetne modele koji prepoznaju potrebe upravo ovih korisnika, \u0161to bi tako\u0111er trebalo uklju\u010diti u strate\u0161ke dokumente i novi ZSS, koji i dalje o\u010dekujemo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Za\u0161tita starijih osoba od nasilja<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako SZO navodi da je pandemija donijela zna\u010dajan porast nasilja nad starijima, kako onih koji \u017eive
sa svojim obiteljima tako i onih u domovima za starije i nemo\u0107ne, RH raspola\u017ee vrlo ograni\u010denim
podatcima o ovom problemu. Naime, podatci o nasilju nad korisnicima domova se ne prikupljaju, a
oni o obiteljskom nasilju javno su dostupni samo u okviru Izvje\u0161\u0107a o radu Povjerenstva za pra\u0107enje i
unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanja sankcija vezanih za za\u0161titu
od nasilja u obitelji, koje je osnovano ZZNO-om i djeluje pri MPU.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U tom Izvje\u0161\u0107u za 2019. se navodi da je u evidenciji sudova 247 \u017ertava starije \u017eivotne dobi, 182 \u017eene
i 65 mu\u0161karaca, a prema preliminarnim podatcima za 2020. taj je broj porastao na 314, od \u010dega 216
\u017eena i 98 mu\u0161karaca. U evidenciji MRMSOSP-a za 2019. zabilje\u017eena su i 266 slu\u010daja zanemarivanja
potreba osobe starije \u017eivotne dobi, \u0161to je vi\u0161e od 2018., kada su CZSS-i zabilje\u017eili 223 takva slu\u010daja,
s tim da su podatci dostupni po oblicima obiteljskog nasilja, ali nije posebno istaknuta dob \u017ertava
prema pojedinim oblicima. Prema podatcima MUP-a za 2020., evidentirano je 1.095 \u017ertava obiteljskog nasilja prema starijima od 65, od toga prema 381 mu\u0161karcu i 714 \u017eena, neznatno manje nego 2019. (1.138). Ipak, starijima je, u uvjetima lockdown-a te uz ograni\u010denu mogu\u0107nost neposredne komunikacije s nadle\u017enim slu\u017ebama, prijavljivanje nasilja zasigurno bilo ote\u017eano i rizi\u010dno.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Usprkos preporuci MP-u da dopuni Pravilnik o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene ZZNO-a, posebno o po\u010diniteljima i vrstama nasilja nad starijima te o poduzetim mjerama, to nije u\u010dinjeno, pa je obiteljsko nasilje nad njima i dalje mogu\u0107e pratiti samo kroz fragmentirane i parcijalno dostupne podatke. Kona\u010dno, u uvjetima epidemije upitna je i sudska za\u0161tita radi ote\u017eanog funkcioniranja sudova, a usprkos tome \u0161to su tijela du\u017ena povodom nasilja u obitelji postupati \u017eurno, zaprimili smo pritu\u017ebe da se ro\u010di\u0161ta mjesecima ne zakazuju ili se odga\u0111aju, a \u017ertve gube povjerenje u sustav te strahuju za \u017eivot i zdravlje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ugovori o dosmrtnom uzdr\u017eavanju<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako i Hrvatska javnobilje\u017eni\u010dka komora smatra da su primatelji uzdr\u017eavanja posebna kategorija
ranjivih osoba te predla\u017ee ustrojavanje registra ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju,
MPU to i dalje odbija, a ne prikuplja niti dostupne podatke sudova o prosje\u010dnom trajanju postupaka
za raskid ovih ugovora i broju tu\u017eitelja koji su tijekom postupka preminuli.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Jedan od argumenata za uvo\u0111enje registra zasigurno je dodatna transparentnost, jer bi omogu\u0107avao ne samo kontrolu broja sklopljenih ugovora pojedinog davatelja uzdr\u017eavanja, nego i provjeru sklapaju li ih pravne i fizi\u010dke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi te \u010dlanovi njihovih obitelji, s korisnicima socijalnih usluga, usprkos zabrani iz ZSS-a. Naime, unato\u010d ni\u0161tetnosti oni se ipak sklapaju, jer pru\u017eatelji uzdr\u017eavanja motivirani lakim stjecanjem nekretnine ra\u010dunaju upravo na nepostojanje registra te na neinformiranost primatelja uzdr\u017eavanja i male \u0161anse da \u0107e takav ugovor sudskim putem biti progla\u0161en ni\u0161tetnim.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

S obzirom da se ugovori o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju \u010desto skapaju ishitreno, primatelj uzdr\u017eavanja nema mogu\u0107nost razgovarati s odvjetnikom pa niti ne zna za navedenu zabranu, a
usprkos sklapanju pred sudom ili javnim bilje\u017enikom, za zabranu ne znaju niti navedena tijela, radi
\u010dega ne provjeravaju u kakvom odnosu su ugovorne strane te sklapa li se ugovor suprotno ZSS-u.
No, ako za\u0161tita interesa i dobrobiti starijih osoba nije dovoljan motiv, MPU bi trebalo imati na umu
da bez postojanja ovog registra nije mogu\u0107e provjeriti ispunjavaju li starije osobe kojima se ispla\u0107uju
naknade iz dr\u017eavnog prora\u010duna i sve zakonom propisane uvjete. Naime, uz ZMN, koju je u 2019.
primalo 7.066 korisnika, od 1. sije\u010dnja 2021. uvodi se nacionalna naknada za starije osobe, za koju se
predvi\u0111a da \u0107e ju koristiti oko 20.000 starijih, a jedan od preduvjeta za njihovo ostvarivanje je da
osoba nije primatelj do\u017eivotnog ili dosmrtnog uzdr\u017eavanja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

31. Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da prilikom izrade novog <\/strong>Zakona o socijalnoj skrbi:<\/strong>
– ubla\u017ei prihodovni cenzus kako bi ve\u0107i broj starijih osoba mogao ostvariti pravo na pomo\u0107 u ku\u0107i;<\/strong>
– razradi kriterije za prijem korisnika u domove koji se sufinanciraju iz Dr\u017eavnog prora\u010duna;<\/strong>
– osigura kontinuiran i u\u010dinkovit decentralizirani nadzor nad radom obiteljskih i drugih domova <\/strong>za starije i nemo\u0107ne;<\/strong>
– osmisli i implementira mehanizme koji \u0107e vlasnicima domova za starije i nemo\u0107ne kojima je<\/strong>
izre\u010dena mjera zabrane rada, uistinu onemogu\u0107iti daljnji rad;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

32. Pravosudnoj akademiji, da u program edukacije prekr\u0161ajnih sudaca uvrsti i primjenu ZSS-a;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

33. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da <\/strong>normativno reguliraju mehanizme kojima \u0107e se pru\u017eiti pomo\u0107 \u010dlanovima obitelji, u okviru sustava <\/strong>neformalne skrbi o starijima;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

34. Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da dopuni Pravilnik o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave <\/strong>statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene ZZNO, posebno o po\u010diniteljima, vrstama <\/strong>nasilja nad starijima i o poduzetim mjerama te da navedene podatke objavljuje svakih \u0161est mjeseci;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

35. Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da uvede registar ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom<\/strong>
uzdr\u017eavanju;<\/strong><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/p>\r\n

Mirovinsko osiguranje<\/a><\/p>\r\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/em><\/p>\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/em><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima starijih osoba mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima “Mirovinsko osiguranje”, “Diskriminacija temeljem dobi” i “Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja”. SOCIJALNA SIGURNOST STARIJIH OSOBA Prema Procjenama stanovni\u0161tva DZS-a u 2019., udio starijih od 65 godina u […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":7782,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[607,657,1826,1981,1849,1288],"class_list":["post-11034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-domovi-za-starije-i-nemocne","tag-izvjesce-2020","tag-ugovori-o-uzdrzavanju","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11034"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11034\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11891,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11034\/revisions\/11891"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}