{"id":11028,"date":"2021-03-26T12:01:18","date_gmt":"2021-03-26T10:01:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11028"},"modified":"2021-05-27T14:18:18","modified_gmt":"2021-05-27T12:18:18","slug":"radni-i-sluzbenicki-odnosi-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/radni-i-sluzbenicki-odnosi-2\/","title":{"rendered":"Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi"},"content":{"rendered":"\r\n
\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n
*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz rad mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima “Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja”<\/a>, “Diskriminacija temeljem dobi”<\/a>, “Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja”<\/a> i “Diskriminacija temeljem imovnog stanja”.<\/a><\/em><\/h5>\r\n

Iako COVID 19 prije svega ugro\u017eava zdravlje gra\u0111ana, ugro\u017eava i njihovo pravo na rad, a posljedi\u010dno
i egzistenciju. Mnogi stru\u010dnjaci u podru\u010dju radnog prava smatraju da je upravo pravo na rad bilo
\u201eprva \u017ertva\u201c epidemije, jer su nakon po\u010detnog straha i lockdowna brojni poslodavci postoje\u0107e institute radnog prava primjenjivali vrlo fleksibilno, dijelom iz neznanja i\/ili nedostatnog zakonskog okvira za nove okolnosti, ali dijelom ga i svjesno ignoriraju\u0107i. Tako je nemali broj radnika bio prisiljen koristiti godi\u0161nji odmor suprotno Zakonom o radu propisanoj proceduri, usmjeravani su na rad od ku\u0107e, pri \u010demu im nastali tro\u0161kovi nisu nadokna\u0111eni, a mnogi nisu ni imali uvjete za takav rad niti je on bio popra\u0107en odgovaraju\u0107im odlukama i izmjenama\/dodacima ugovora o radu. Postavljalo se i pitanje isplate naknade pla\u0107e za vrijeme kada radnici nisu radili, odnosno njene visine s obzirom da do prekida rada nije do\u0161lo krivnjom poslodavca, ali ni radnika. Odre\u0111en broj radnika ostao je bez posla prije nego je Vlada donijela mjere za o\u010duvanje radnih mjesta, zbog toga \u0161to su im ugovori o radu otkazani ili im novi, nakon isteka postoje\u0107ih, nisu ponu\u0111eni.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako je turisti\u010dka sezona tijekom ljeta donekle pobolj\u0161ala situaciju i donijela \u201epredah\u201c od epidemije,
od jeseni je pove\u0107ana neizvjesnost rada i mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja, pri \u010demu su poslodavci i radnici
u ugostiteljskim djelatnostima, turizmu i prijevozu najlo\u0161ije pro\u0161li. Brojni poslodavci su zbog posljedica epidemiolo\u0161kih mjera privremeno ili trajno prestali obavljati djelatnost, \u0161alju\u0107i radnike u potragu za novim poslom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Epidemija je pokazala sve manjkavosti zakonske regulative u podru\u010dju radnih odnosa, osobito ZORa, \u0161to je rezultiralo pregovorima Vlade, poslodavaca i sindikata, pri \u010demu su reprezentativni sindikati, smatraju\u0107i da bi zakonske izmjene prije svega dovele do lak\u0161eg otpu\u0161tanja radnika i njihove
nesigurnosti, zagovarali da se nedostaci nadomjeste novim kolektivnim ugovorima, jer postoje\u0107i
nemaju primjerene odgovore na nove izazove u radnim odnosima.<\/p>\r\n

Potresi u o\u017eujku i prosincu dodatno su ugrozili egzistenciju mnogih poslodavaca i zaposlenih te
uvelike ote\u017eali ili onemogu\u0107ili redovno obavljanje poslova, uklju\u010duju\u0107i i rad od ku\u0107e, bilo zbog
nestanka struje, vode, pristupa internetu i\/ili nemogu\u0107nosti grijanja. Stoga je u 2021. za o\u010dekivati
zna\u010dajne posljedice na radno pravni status zaposlenih, uklju\u010duju\u0107i i porast broja nezaposlenih na
potresom pogo\u0111enim podru\u010djima, osobito u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zaprimili smo ve\u0107i broj pritu\u017ebi zaposlenih u privatnom i javnom sektoru o kr\u0161enju pojedina\u010dnih
prava iz radnog odnosa, ali i sve prisutnijem tra\u017eenju za\u0161tite dostojanstva radi osiguranja
odgovaraju\u0107ih uvjeta rada, pri \u010demu su i dalje, u pozadini brojnih pritu\u017ebi, naru\u0161eni me\u0111uljudski
odnosi. Velik broj zaposlenih u gospodarstvu i obrtu tra\u017eio je odgovor na pitanja poput: kojim
tijelima prijaviti kr\u0161enje ZOR-a, kako primijeniti institute radnog prava te kako za\u0161tititi povrije\u0111ena
prava, \u010desto imaju\u0107i u vidu specifi\u010dne okolnosti i ote\u017eano zapo\u0161ljavanje u vrijeme epidemije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Brojne su bile i pritu\u017ebe te upiti zaposlenih roditelja, uglavnom majki maloljetne djece, koje su imale
pote\u0161ko\u0107e u pomirenju poslovnih i obiteljskih obveza, bilo zbog nemogu\u0107nosti organiziranja skrbi o
djeci u razdoblju kada pred\u0161kolske i \u0161kolske ustanove nisu radile ili nisu radile punim kapacitetom,
bilo zbog pote\u0161ko\u0107a pri obavljanju radnih zadataka tijekom rada od ku\u0107e i istovremene skrbi o djeci.
Dodatan problem imali su roditelji maloljetne djece s pote\u0161ko\u0107ama u razvoju, kao i oni kojima je
uvedena radna obveza, poput zdravstvenih radnika.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u00a0PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema podatcima HZZ-a, krajem prosinca 2020. registrirano je 159.845 nezaposlenih. U usporedbi s prosincem 2019., njihov broj je pove\u0107an za 28.092 osobe ili za 21,3%. Nov\u010danu naknadu u prosincu 2020. koristilo je 22,1% nezaposlenih, \u0161to je 59 osoba ili 0,2% vi\u0161e nego 2019., \u0161to upu\u0107uje da je u evidenciju nezaposlenih u\u0161ao ve\u0107i broj osoba izravno iz radnog odnosa.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U programe aktivne politike zapo\u0161ljavanja tijekom 2020. bilo je uklju\u010deno 49.923 osobe, od kojih je
novouklju\u010deno 23.245, najvi\u0161e obuhva\u0107enih mjerama: stalni sezonac (26,9%), potpore za zapo\u0161ljavanje (18,7%) i potpore za samozapo\u0161ljavanje (16,3%). Me\u0111utim, prema podatcima MRMSOSP-a, broj nezaposlenih koji je bio uklju\u010den u mjere u razdoblju od sije\u010dnja do studenog 2020. bio je za 38,71% manji nego 2019. Razlog tome je i \u010dinjenica da ve\u0107ina mjera od o\u017eujka do srpnja nije provo\u0111ena, jer je HZZ bio usmjeren na provedbu nove mjere: Potpore za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enim koronavirusom, kojom je bilo obuhva\u0107eno vi\u0161e od 650.000 radnika. Radi se o posebnoj mjeri kojoj ciljana skupina nisu nezaposlene, ve\u0107 zaposlene osobe, odnosno njihovi poslodavci.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Ve\u0107ina mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja nije provo\u0111ena od o\u017eujka do srpnja, jer je HZZ bio usmjeren na provedbu nove mjere – Potpore za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enima koronavirusom, kojom je obuhva\u0107eno vi\u0161e od 650.000 radnika.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Tijekom 2020. bilo je manje pritu\u017ebi na rad i postupanje HZZ-a vezano uz ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti onih koji su se nakon prestanka radnog odnosa prijavljivali HZZ-u, kao i onih koji su koristili mjere aktivne politike zapo\u0161ljavanja. Nakon dono\u0161enja mjera Vlade u o\u017eujku 2020. usmjerenih, izme\u0111u ostalog, i na o\u010duvanje radnih mjesta u najugro\u017eenijim sektorima, HZZ je donio mjere za ciljane skupine poslodavaca iz pojedinih sektora, poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno odlukama Sto\u017eera CZRH i druge poslodavce koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti na njihovo poslovanje, a ciljane skupine su se tijekom godine mijenjale.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Vezano uz primjenu mjere Potpora za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enim koronavirusom, pritu\u017eivali su nam se poslodavci kojima potpore nisu ispla\u0107ene na vrijeme ili uop\u0107e,
a smatrali su da ispunjavaju uvjete ili da bi trebali biti uvr\u0161teni u ciljanu skupinu, s obzirom na te\u0161ko\u0107e
u poslovanju i zadr\u017eavanju zaposlenosti. Iako su neke pritu\u017ebe bile neosnovane, u nekoliko slu\u010dajeva,
nakon \u0161to smo u ispitnom postupku zatra\u017eili o\u010ditovanje HZZ-a, obavije\u0161teni smo da nenamjernom
oma\u0161kom potpora nije ispla\u0107ena, \u0161to je u kratkom roku ispravljeno. Osim toga, u jednom je slu\u010daju
utvr\u0111eno da je nov\u010dana potpora ispla\u0107ena iako poslodavac nije ispunjavao uvjete, a nepravilnosti su
otkrivene tako \u0161to nam se obratio njegov radnik koji to nije osjetio na svojoj pla\u0107i. HZZ je u tom
slu\u010daju zatra\u017eio povrat ispla\u0107enih sredstava, kao i od drugog poslodavca, koji usprkos ispunjavanju
uvjeta za potporu radnicima nije isplatio pla\u0107u, ve\u0107 je dobivena sredstva iskoristio u druge svrhe.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Sindikat poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije te vodoprivrede Hrvatske, ukazao nam je
i na slu\u010daj poslodavca koji je neposredno prije progla\u0161enja epidemije proglasio kolektivni vi\u0161ak
radnika i otkazao 58 ugovora o radu, da bi samo nekoliko tjedana potom aplicirao za potpore za
o\u010duvanje radnih mjesta za te radnike, kojima su trebale biti ispla\u0107ene otpremnine. Na ove nepravilnosti upozoreni su HZZ i resorno ministarstvo te je nakon provedenog nadzora utvr\u0111eno nezakonito postupanje, a poslodavcu je nalo\u017eeno vra\u0107anje potpora.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

U nekoliko slu\u010dajeva, nakon \u0161to smo tijekom provo\u0111enja ispitnog postupka od HZZ-a zatra\u017eili o\u010ditovanje, obavije\u0161teni smo kako zbog nenamjerne oma\u0161ke potpora za o\u010duvanje radnih mjesta nije ispla\u0107ena, \u0161to je brzo ispravljeno<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nesporno je da je mjera Potpora za o\u010duvanje radnih mjesta u djelatnostima pogo\u0111enim koronavirusom spasila brojna radna mjesta ili barem odgodila zna\u010dajnije pove\u0107anje nezaposlenosti, no neki radnici su o\u010dekivali pobolj\u0161anje svoga statusa, prije svega isplatu ve\u0107e pla\u0107e, \u0161to se nije dogodilo, pa su nastavili primati pla\u0107e prema sklopljenim ugovorima o radu, naknadno shvativ\u0161i da je ta mjera namijenjena poslodavcima radi o\u010duvanja radnih mjesta, a ne radi isplate ve\u0107ih pla\u0107a i pobolj\u0161anja materijalnog statusa radnika. Naime, Ministarstvo je stava kako poslodavac mo\u017ee radniku isplatiti pla\u0107u manju od ispla\u0107ene potpore, kako ona slu\u017ei za o\u010duvanje radnih mjesta, kao i da je poslodavac obvezan isplatiti radnicima ugovorenu, utvr\u0111enu ili propisanu pla\u0107u sukladno ugovoru o radu, a ispla\u0107enu potporu, osim za pla\u0107u, mo\u017ee koristiti i za druge poslovne aktivnosti radi o\u010duvanja radnih mjesta.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Privremena obustava provedbe ostalih mjera aktivne politike zapo\u0161ljavanja ote\u017eala je ulazak u svijet
rada onim nezaposlenima koji su radi ostvarivanja potpora za samozapo\u0161ljavanje ve\u0107 poduzeli
prethodne radnje, no zbog obustave ih nisu mogli ostvariti. Osim toga, ponovno je ote\u017ean ulazak u
svijet rada osobama bez odgovaraju\u0107eg radnog iskustva, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o
diskriminaciji u podru\u010dju i temeljem obrazovanja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

RADNI ODNOSI U JAVNIM SLU\u017dBAMA<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Rad u specifi\u010dnim uvjetima zaposlenih u javnim slu\u017ebama za vrijeme epidemije, uz brojne upute
donesene u suradnji resornih ministarstva s MZ-om i HZJZ-om, samo su na prvi pogled zasjenili
probleme s kojima su se zaposleni u javnim slu\u017ebama suo\u010davali i ranije, kao i zahtjeve iz dugotrajnog
\u0161trajka zaposlenih u osnovnim i srednjim \u0161kolama u 2019. Naime, sve manjkavosti u funkcioniranju
javnih slu\u017ebi kojima smo svjedo\u010dili 2020., naj\u010de\u0161\u0107e kroz brojne anonimne, ali i neanonimne medijske
istupe zaposlenih, pokazale su se u punom svjetlu. Nepripremljenost za funkcioniranje u kriznim
situacijama, nedovoljan broj zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, nastavnog i nenastavnog
osoblja, djelatnika u ustanovama socijalne skrbi, povezano i s radom na odre\u0111eno vrijeme, manjak<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U nekoliko slu\u010dajeva, nakon \u0161to smo tijekom provo\u0111enja ispitnog postupka od HZZ-a zatra\u017eili o\u010ditovanje, obavije\u0161teni smo kako zbog nenamjerne oma\u0161ke potpora za o\u010duvanje radnih mjesta nije ispla\u0107ena, \u0161to je brzo ispravljeno. tehni\u010dkih i za\u0161titnih sredstava za rad, problemi oko evidentiranja radnog vremena i isplate uve\u0107ane pla\u0107e za rad u posebnim uvjetima, prekovremeni, no\u0107ni rad, de\u017eurstva, kao i definiranje radnih obveza i vrednovanje rada zaposlenih u \u0161kolskim ustanovama imaju\u0107i u vidu specifi\u010dnost online nastave, tra\u017ee \u017eurno rje\u0161avanje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Manjak za\u0161titne opreme, kao i nedostatci u radnim procesima zdravstvenih ustanova tijekom
epidemije ponukali su pojedine lije\u010dnike da istupe u medijima ili se obrate nadle\u017enim tijelima. Radi
toga su nekima upu\u0107ena upozorenja na obveze iz radnog odnosa s mogu\u0107no\u0161\u0107u otkaza ugovora o
radu zbog neovla\u0161tenog nastupanja u javnosti i nano\u0161enja \u0161tete ugledu poslodavca. Mno\u0161tvo dezinformacija u javnom prostoru i potreba sprje\u010davanja \u0161irenja panike u ionako te\u0161kim okolnostima,
opravdavaju aktivnosti za njihovo suzbijanje, a opravdana je i briga ustanova o ugledu, uslijed
izno\u0161enja neistinitih informacija. Me\u0111utim, nove okolnosti i izazovi s kojima su se suo\u010davale zdravstvene ustanove i njihovi radnici zahtijevale su brz, ali promi\u0161ljeniji pristup. Osim \u0161to su postupci pojedinih zdravstvenih ustanova dovodili u pitanje slobodu izra\u017eavanja njihovih djelatnika te pravo na rad i odgovaraju\u0107e uvjete rada, rije\u010d je o problemu koji utje\u010de na funkcioniranje cjelokupnog zdravstvenog sustava, jer ga je nemogu\u0107e promatrati isklju\u010divo iz perspektive mogu\u0107e povrede pojedina\u010dnih prava tih djelatnika, ve\u0107 je nu\u017eno u obzir uzeti i uzroke, a to su nedostaci u radnim procesima koji mogu ugroziti ne samo \u017eivot i zdravlje samih djelatnika, ve\u0107 i pacijenata, \u0161to zna\u010di da itekako postoji javni interes za objavljivanjem takvih informacija.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Nepripremljenost za krizne situacije, nedovoljno djelatnika u zdravstvu, \u0161kolstvu i socijalnoj skrbi, manjak tehni\u010dkih i za\u0161titnih sredstava, problemi u evidentiranju radnog vremena i isplati uve\u0107ane pla\u0107e za rad u posebnim uvjetima, prekovremeni i no\u0107ni rad, de\u017eurstva te definiranje radnih obveza i vrednovanje rada u online nastavi, tra\u017ee \u017eurno rje\u0161avanje.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim toga, medicinsko osoblje se borilo s https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnim preprekama kako bi im se zaraza COVID-om na radnom mjestu priznala kao profesionalna bolest pa smo postupali po pritu\u017ebi zdravstvene radnice koja je morala pribaviti brojne dokumente kako bi ostvarila naknadu pla\u0107e u iznosu 100% od osnovice zbog utvr\u0111ene profesionalne bolesti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Postupak priznavanja profesionalne bolesti i ostvarivanja prava koja iz toga proizlaze dugo traje, a
zbog mogu\u0107e ponovljene zaraze na radnom mjestu morala bi ga ponovno prolaziti. Opse\u017enu
dokumentaciju i podatke o postupku priznavanja COVID 19 kao profesionalne bolesti prikupljala je
od vi\u0161e nadle\u017enih tijela, \u010dak i osobnim odlascima, premda bi sve potrebne informacije o dokumentaciji koju treba prikupiti trebale biti javno objavljene i dostupne na jednom mjestu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

HLK nas je obavijestila da su im se lije\u010dnici u\u010destalo \u017ealili na mobilizaciju za\u0161ti\u0107enih skupina radnika
(trudnica, dojilja, majki s djecom), na probleme zbrinjavanja djece za vrijeme rada roditelja-lije\u010dnika
obuhva\u0107enih mobilizacijom, isplate pla\u0107e i naknade pla\u0107e i drugo. Na tra\u017eenje HLK da se donese akt
kojim bi se definirali kriteriji i redoslijed mobiliziranja, kao i uva\u017eavale specifi\u010dne okolnosti za\u0161ti\u0107enih
skupina radnika, MZ je izdalo upute pojedinim ustanovama s djelomi\u010dno uva\u017eenim prijedlozima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Po\u010detkom \u0161kolske godine 2020.\/2021. ponovno se aktualizirao i nedostatak pomo\u0107nih i tehni\u010dkih
radnika, prije svega sprema\u010dica, koje su, prema podatcima MZO-a, na odre\u0111eno vrijeme dodatno
zapo\u0161ljavane u \u0161kolama te u\u010deni\u010dkim domovima, a MZO navodi kako \u0107e se njihov anga\u017eman
nastaviti ovisno o pristiglim zahtjevima \u0161kola i njihovoj opravdanosti.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Pristup javim slu\u017ebama osiguran je i kroz
mogu\u0107nost sudske kontrole natje\u010dajnog
postupka, na \u0161to smo ukazivali jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2016., a \u0161to je potvr\u0111eno Odlukom Ustavnog suda RH U-III-4016\/2015 iz 2019.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kandidati koji nisu izabrani na natje\u010dajima ukazivali su na nedovoljno transparentne postupke zapo\u0161ljavanja. Upu\u0107ivali smo ih na podno\u0161enje predstavki inspekcijama, kaznenih prijava u slu\u010daju sumnje na koruptivna kaznena djela, a osobito na podno\u0161enje prigovora odgovornoj osobi poslodavca (ravnatelju\/ci ustanove) protiv odluke o izboru kandidata. Naime, iako ZOR, kao ni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, ne sadr\u017ee odredbe koje omogu\u0107avaju sudsku za\u0161titu kandidata, Odlukom Ustavnog suda U-III-4016\/2015 iz 2019., te imaju\u0107i u vidu \u010dl. 44. Ustava, pristup javim slu\u017ebama osiguran je i sudskom kontrolom natje\u010dajnog postupka, na \u0161to smo ukazivali jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2016. Me\u0111utim, za ovu mogu\u0107nost velik dio nezadovoljnih kandidata i dalje ne zna, ali ni javne ustanove ne znaju svoje obveze. Naime, do dono\u0161enja ove Odluke smatralo se kako neizabrani kandidat nema pravo osporavati odluku o izboru kandidata na natje\u010daju u javnim slu\u017ebama. Sada pak, protiv odluke o odabiru kandidata s kojim \u0107e se sklopiti ugovor o radu, sukladno \u010dl. 156. ZUP-a, neizabrani kandidat ima pravo izjaviti prigovor ravnatelju javne ustanove, sve dok traju nepravilnosti i njene posljedice. Ravnatelj o prigovoru mora odlu\u010diti rje\u0161enjem u roku od osam dana, a u kona\u010dnici, o zakonitosti postupanja odlu\u010dit \u0107e upravni sud povodom mo\u017eebitne tu\u017ebe neizabranog kandidata protiv rje\u0161enja o prigovoru.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u00a0SLU\u017dBENI\u010cKI ODNOSI<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Neposredno nakon progla\u0161enja epidemije, obra\u0107ali su nam se dr\u017eavni slu\u017ebenici kojima je omogu\u0107en rad od ku\u0107e, neovisno jesu li ga tako obavljali u kontinuitetu ili su se svakih 14 dana izmjenjivali u timovima, kojima je u evidencijama radnog vremena, bez prethodne odluke i obavijesti, rad od ku\u0107e naknadno evidentiran kao godi\u0161nji odmor. Te su nepravilnosti naknadno otklonjene, no tek nakon \u0161to su slu\u017ebenici podnijeli poslodavcu zahtjev za za\u0161titu prava i o tome obavijestili pu\u010dku pravobraniteljicu. Ovakvo postupanje pravdano je preporukom MU \u010delnicima TDU da \u017eurno pozovu Pristup javim slu\u017ebama osiguran je i kroz mogu\u0107nost sudske kontrole natje\u010dajnog postupka, na \u0161to smo ukazivali jo\u0161 u Izvje\u0161\u0107u za 2016., a \u0161to je potvr\u0111eno Odlukom Ustavnog suda RH U-III-4016\/2015 iz 2019. dr\u017eavne slu\u017ebenike i namje\u0161tenike na izja\u0161njavanje o kori\u0161tenju preostalog dijela godi\u0161njeg odmora te da ga \u0161to prije zapo\u010dnu koristiti. Me\u0111utim, ishitrena primjena preporuke bila je o\u010dito pogre\u0161na.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Imaju\u0107i u vidu da Odlukom Sto\u017eera CZRH nije utvr\u0111ena obveza nego dana preporuka poslodavcima za uvo\u0111enje rada od ku\u0107e, pogor\u0161anje epidemiolo\u0161ke situacije povezano s nedostatkom upute ministra pravosu\u0111a i uprave kojom se regulira rad od ku\u0107e slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u TDU te uredima i drugim stru\u010dnim slu\u017ebama Vlade, pritu\u017ebom nam se obratila slu\u017ebenica MGOR, navode\u0107i da joj unato\u010d zdravstvenom stanju te preporukama lije\u010dnice op\u0107e medicine i specijalista nije omogu\u0107en rad od ku\u0107e, \u0161to joj pove\u0107ava rizik zaraze te razvoja te\u017ee klini\u010dke slike bolesti i duljeg oporavka. Nakon pokrenutog ispitnog postupka, pritu\u017eiteljica nas je, uz zahvalu, obavijestila da joj je rad od ku\u0107e odobren \u201edo opoziva\u201c, nakon \u0161to je ministar pravosu\u0111a i uprave u studenom donio Uputu o mjerama za sprje\u010davanje \u0161irenja epidemije bolesti COVID 19 te osiguranje uvjeta za redovito obavljanje poslova u tijelima dr\u017eavne uprave te uredima i drugim stru\u010dnim slu\u017ebama Vlade RH.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim toga, u pritu\u017ebama, od kojih su mnoge bile anonimne, ukazivalo se na nepravilnosti pri prijamu u dr\u017eavnu slu\u017ebu, nezakonita rje\u0161enja o rasporedu na radno mjesto, premje\u0161taju i prestanku dr\u017eavne
slu\u017ebe, nerje\u0161avanju zahtjeva za premje\u0161taj, nepostojanju odgovaraju\u0107ih uvjeta rada, zlostavljanje na radu, dok su dr\u017eavni slu\u017ebenici u pravosu\u0111u uglavnom iskazivali nezadovoljstvo postoje\u0107im koeficijentima. Kako su naj\u010de\u0161\u0107e u tijeku bili postupci pred nadle\u017enim tijelima, osobito po \u017ealbi pred
Odborom za dr\u017eavnu slu\u017ebu, u njima nismo imali ovlasti postupati.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Povodom nekoliko pritu\u017ebi kojima su nam se, kao i ranije, obra\u0107ali policijski slu\u017ebenici PU dubrova\u010dko-neretvanske koji su tra\u017eili premje\u0161taj radi uskla\u0111enja obiteljskog i poslovnog \u017eivota u neku od slavonskih \u017eupanija gdje imaju prebivali\u0161te, MUP je isticao da se svaki slu\u010daj razmatra posebno, imaju\u0107i u vidu potrebe i realne mogu\u0107nosti rasporeda tra\u017eitelja premje\u0161taja i uva\u017eavaju\u0107i potrebe MUP-a. Tijekom 2020. nismo obavije\u0161teni da su ovi zahtjevi pozitivno rije\u0161eni, no u Mi\u0161ljenju Vlade na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2019. navodi se kako je dinamika premje\u0161taja policijskih slu\u017ebenika bli\u017ee mjestu prebivali\u0161ta usporena radi epidemije, ali MUP planira i dalje na tome raditi.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pritu\u017eile su nam se i dvije slu\u017ebenice MRRFEU radi nezakonitosti njihovih rje\u0161enja o premje\u0161taju te
\u010dinjenice da njihove pravodobno izjavljene \u017ealbe protiv tih rje\u0161enja nisu proslije\u0111ene Odboru za
dr\u017eavnu slu\u017ebu kao drugostupanjskom tijelu. Obje su temeljem rje\u0161enja o premje\u0161taju iz dr\u017eavne
slu\u017ebe premje\u0161tene u javnu, a njihove \u017ealbe su ipak dostavljene Odboru, ali tek nakon \u0161to se jedna
od njih obratila pu\u010dkoj pravobraniteljici.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pritu\u017ebe kojima su nam se obratili slu\u017ebenici zaposleni u pravosudnim tijelima ukazuju na potrebu
izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, u
pogledu koeficijenta slo\u017eenosti poslova slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u pravosu\u0111u, osobito jer je
izmjenama i dopunama Uredbe iz 2019. jo\u0161 vi\u0161e potaknuto nezadovoljstvo dijela zaposlenih, koji
smatraju da oni na ni\u017ee rangiranim radnim mjestima (zemlji\u0161no-knji\u017eni referenti, referenti za izvr\u0161enje
kazni, ra\u010dunovodstveni referenti, informati\u010dari, voza\u010di i dostavlja\u010di) koeficijentima slo\u017eenosti poslova
u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i dalje nisu adekvatno pla\u0107eni za svoj rad.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

RADNI ODNOSI U GOSPODARSTVU I OBRTU<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Rad \u201ena crno\u201c, neisplata pla\u0107e ili isplata pla\u0107e \u201ena ruke\u201c, neevidentiranje prekovremenog rada i neisplata uve\u0107ane pla\u0107e za takav rad, neuru\u010denje obra\u010duna dugovanih, a neispla\u0107enih pla\u0107a, slanje na \u201eprisilni\u201c godi\u0161nji odmor, problemi nakon isteka ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme pa sve do otkaza ugovora o radu i neisplate naknade pla\u0107e za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor nakon prestanka radnog odnosa, sadr\u017eajno su dominirali pritu\u017ebama, ali i brojnim upitima onih koji su se na\u0161li u tako te\u0161kim \u017eivotnim situacijama, zbog kojih ih je vrlo \u010desto, uz informiranje i upu\u0107ivanje na nadle\u017enu inspekciju, bilo va\u017eno uputiti i na pru\u017eatelje psiholo\u0161ke pomo\u0107i, jer su smatrali da su se na\u0161li u bezizlaznoj situaciji za koju rje\u0161enja nema.\u00a0 Bilo je i poslodavaca koji su koriste\u0107i epidemiju radnicima obe\u0107avali posao u RH, a potom ih, koriste\u0107i njihovo neznanje, slali u inozemstvo, da bi nakon kra\u0107eg vremena rada bez pla\u0107e i osnovnih uvjeta tra\u017eili pomo\u0107 kako bi se, prevareni i iskori\u0161teni, mogli vratiti u RH.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zaprimili smo i nekoliko pritu\u017ebi stranaca da su radili bez prijave i ugovora o radu i\/ili im poslodavac
nije isplatio pla\u0107u, a neki se nakon otkaza nisu mogli vratiti u svoju zemlju zbog zatvorenih granica.
Inspektori rada su u 2020. utvrdili postojanje osnovane sumnje da su za poslodavce radila 232
stranca protivno Zakonu o strancima pa su donijeli 50 rje\u0161enja o privremenoj zabrani obavljanja
djelatnosti, no 11 ih je ukinuto jer su poslodavci dostavili dokaz da su uplatili iznos od 30.000 kuna
za svakog stranca u korist Dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Zaprimamo brojne upite radnika koji su u tako te\u0161kim situacijama da ih je, osim informiranja te upu\u0107ivanja na inspekciju, bilo va\u017eno uputiti i na pru\u017eatelje psiholo\u0161ke pomo\u0107i, jer su smatrali da su u bezizlaznoj situaciji.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Najvi\u0161e povreda odredbi ZoS-a inspektori rada su utvrdili u gra\u0111evinarstvu, ugostiteljstvu i ostalim uslu\u017enim djelatnostima. Nadalje, prema podatcima DIRH-a, inspekcijskim nadzorima u 2020. utvr\u0111eno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili niti minimalnu pla\u0107u te su podnijeli optu\u017ene prijedloge radi sumnje na po\u010dinjenje 318 prekr\u0161aja iz Zakona o minimalnoj pla\u0107i. Zbog osnovane sumnje u po\u010dinjenje kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, inspektori rada su podnijeli 59 kaznenih prijava, znatno manje nego 2019. (127), od \u010dega zbog jednog kaznenog djela povrede prava na rad, 45 kaznenih djela neisplate pla\u0107e te 21 kaznenog djela povrede prava iz socijalnog osiguranja. Prema podatcima MUP-a, u 2020. je bilo 220 kaznenih djela neisplate pla\u0107e, za koje je prijavljeno 69 po\u010dinitelja, no u samo je 18 slu\u010dajeva zaprimljena obavijest o podizanju optu\u017enica od dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Pri HZMO-u je 2020. bilo 22,05% osiguranika
s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme,
\u0161to je 2,51% manje nego 2019. No, manji udio
ugovora na odre\u0111eno nije posljedica izmjena propisa, ve\u0107 utjecaja epidemije na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Vezano uz preporuku DIRH-u iz Izvje\u0161\u0107a za 2019., da planira i provodi ciljane nadzore radi sprje\u010davanja zlouporabe sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme te da kontinuirano poja\u010dano nadziru sankcionirane odredbe ZOR-a, isti su u 2020. obavljani kontinuirano i u svim djelatnostima, pri \u010demu su inspektori utvrdili sumnju u 108 povreda \u010dl. 12. ZOR-a, od kojih se 89 odnosilo na pravne, a 19 na fizi\u010dke osobe, tj. obrtnike, pa su protiv odgovornih osoba podneseni optu\u017eni prijedlozi. Prosje\u010dno je tijekom 2020. pri HZMO-u bilo 22,05% osiguranika koji su imali sklopljene ugovore o radu na odre\u0111eno vrijeme, \u0161to je 2,51% manje nego 2019. Me\u0111utim, kako isti\u010de i MRMSOSP, manji broj osiguranika s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme nije posljedica izmjena propisa, ve\u0107 utjecaja epidemije na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Trgova\u010dka dru\u0161tava \u010diji su osniva\u010di ili u kojima RH ili JLP(R)S imaju ve\u0107insko vlasni\u0161tvo i dalje su bila
\u010destim predmetom pritu\u017ebi zbog sumnje na nepravilnosti pri zapo\u0161ljavanju, \u010desto povezane s
mogu\u0107im koruptivnim radnjama. Stoga smo tijekom javnog savjetovanja o Nacrtu Antikorupcijskog
programa za trgova\u010dka dru\u0161tva u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu JLP(R)S 2021.-2022., predlo\u017eili da se unutar
jednog od predvi\u0111enih ciljeva odredi i odgovaraju\u0107a mjera sukladno kojoj \u0107e ona, pored sistematizacije radnih mjesta s jasno predvi\u0111enim brojem izvr\u0161itelja na svakom radnom mjestu i uvjetima koje radnici moraju ispunjavati, biti u obvezi internim aktima urediti i na\u010din ogla\u0161avanja slobodnih radnih mjesta, kako bi bila dostupna svim zainteresiranim gra\u0111anima pod jednakim uvjetima, ali i kojima \u0107e se detaljno urediti i sam postupak i na\u010din odabira kandidata nakon objavljenog javnog natje\u010daja, omogu\u0107uju\u0107i tako maksimalnu transparentnost u postupcima zapo\u0161ljavanja. Na\u0161 je prijedlog prihva\u0107en.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

INSPEKCIJSKE SLU\u017dBE\u00a0<\/strong><\/p>\r\n

\"\"<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Tijekom 2020. nismo zaprimili zna\u010dajniji broj pritu\u017ebi na postupanje inspekcijskih slu\u017ebi. Njihov sadr\u017eaj prete\u017eito ukazuje na dugotrajnost postupka, a inspektore se i dalje proziva za neu\u010dinkovitost Pri HZMO-u je 2020. bilo 22,05% osiguranika s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme, \u0161to je 2,51% manje nego 2019. No, manji udio ugovora na odre\u0111eno nije posljedica izmjena propisa, ve\u0107 utjecaja epidemije na tr\u017ei\u0161te rada. i nepoduzimanje mjera za koje nisu nadle\u017eni. Kao \u0161to smo ranije ukazivali, rje\u0161enja za dugotrajnost postupaka su dovoljan broj inspektora, njihova kvalificiranost i educiranost, kao i primjerene pla\u0107e uz odgovaraju\u0107i sustav nagra\u0111ivanja i napredovanja. Zato je potrebno popuniti upra\u017enjena slu\u017ebeni\u010dka mjesta inspektora rada, jer ih prema podatcima DIRH-a i sistematizaciji nedostaje 52.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Prosvjetna inspekcija bi trebala postupati
isklju\u010divo po prijavama koje sadr\u017ee podatke
o podnositelju, \u0161to zna\u010di da se anonimne,
kojih je u proteklih pet godina bilo 11.367
ili 23,15%, vi\u0161e ne bi uzimale u obzir.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u0160to se ti\u010de postupanja prosvjetne inspekcije MZO-a, prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prosvjetnoj inspekciji koji je u prosincu upu\u0107en u javno savjetovanje, ona bi trebala postupati isklju\u010divo po prijavama koje sadr\u017ee podatke o podnositelju, \u0161to zna\u010di da se anonimne, kojih je u proteklih pet godina bilo 11.367 ili 23,15%, vi\u0161e ne bi uzimale u obzir. Na taj \u0107e na\u010din biti prihva\u0107eni zahtjevi iz \u0161trajka prosvjetnih djelatnika 2019. o za\u0161titi od prekomjernih proizvoljnih ili neutemeljenih prijava. Zbog zlouporaba, na koje nam i dalje ukazuju zaposlenici \u0161kola i sindikati, prosvjetna inspekcija bi, kao \u0161to smo preporu\u010dili u Izvje\u0161\u0107u za 2019., i dalje trebala poja\u010dano nadzirati ugovore na odre\u0111eno vrijeme u \u0161kolama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

22. Resornim ministarstvima, da za zaposlene i u realnom i u javnom sektoru, u suradnji s udrugama <\/strong>poslodavaca i reprezentativnim sindikatima, predlo\u017ei odgovaraju\u0107a zakonska rje\u0161enja za rad od <\/strong>ku\u0107e, uklju\u010duju\u0107i i za naknadu tro\u0161kova koji proizlaze iz specifi\u010dnosti takvog rada;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

23. Ministarstvima, da javne ustanove unutar svog resora upoznaju sa sadr\u017eajem Odluke Ustavnog <\/strong>suda U-III-4016\/2015 iz 2019. te im daju naputak o obvezi postupanja po \u010dl. 156. Zakona o op\u0107em <\/strong>upravnom postupku u natje\u010dajnim postupcima za zapo\u0161ljavanje;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

24. Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, da o \u017ealbama izjavljenima u<\/strong>
slu\u017ebeni\u010dkim odnosima rje\u0161ava ili ih dostavlja Odboru za dr\u017eavnu slu\u017ebu, sukladno Zakonu o<\/strong>
op\u0107em upravnom postupku;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

25. Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da u suradnji s reprezentativnim sindikatima dr\u017eavnih slu\u017ebi <\/strong>preispita Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima slo\u017eenosti poslova u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, <\/strong>osobito u pogledu slu\u017ebenika i namje\u0161tenika u pravosu\u0111u;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

 <\/p>\r\n

Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/b><\/em><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/em><\/p>\r\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/em><\/p>\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja<\/a><\/em><\/p>\r\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/em><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

 <\/p>\r\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz rad mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima “Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja”, “Diskriminacija temeljem dobi”, “Diskriminacija u podru\u010dju i temeljem obrazovanja” i “Diskriminacija temeljem imovnog stanja”. Iako COVID 19 prije svega ugro\u017eava zdravlje […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":8042,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[550,1066,1981,1744,1851,1288],"class_list":["post-11028","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-drzavni-i-javni-sluzbenici","tag-izvjesce-2020","tag-koronavirus","tag-radnici","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11028","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11028"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11028\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11861,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11028\/revisions\/11861"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11028"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11028"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11028"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}