![\"\"](\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-7-300x78.png\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Pojavom epidemije, uz optere\u0107enja koja je donijela, slabosti zdravstvenog sustava postale su vidljivije, a pojavili su se i novi problemi koji dovode ili mogu dovesti do diskriminacije. Naime, utjecala je na sve razine zdravstvene za\u0161tite u kojima je, zbog njenog suzbijanja, usvojena nova organizacija rada. Osim ograni\u010denog pristupa, u nekim je razdobljima sustav bio dostupan samo hitnim pacijentima, a zbog ekstremno visokih cijena, za\u0161titne maske po\u010detkom epidemije nisu bile dostupne gra\u0111anima slabijeg imovnog stanja. Osim toga, prema podatcima HZZO-a, od sije\u010dnja do rujna broj svih akutnih hospitalizacija bio je 19,52% manji nego 2019., broj hospitalizacija zbog malignih bolesti smanjio se 10,51%, a zbog cirkulacijskih 16,81%.<\/p>\n
Kako se navodi u o\u010ditovanju MZ-a, redovito su zbrinjavani samo onkolo\u0161ki pacijenti, \u0161to svakako
\npredstavlja opasne negativne u\u010dinke epidemije na zdravstvenu za\u0161titu. No, \u010dak i u njihovom lije\u010denju
\nzabilje\u017eene su te\u0161ko\u0107e pa inicijativa \u201eHrvatska protiv raka\u201c ukazuje kako su nakon potresa u Zagrebu
\ni kao posljedica epidemiolo\u0161kih mjera zabilje\u017eena vi\u0161ednevna ka\u0161njenja s terapijom. Stoga se, uz krizu zbog duga veledrogerijama, pojavila i opravdana zabrinutost ho\u0107e li uop\u0107e biti potrebnih lijekova.<\/p>\n
\u010cak i u lije\u010denju onkolo\u0161kih pacijenata
\nzabilje\u017eena su vi\u0161ednevna ka\u0161njenja s terapijom, a zbog duga veledrogerijama pojavila se i zabrinutost ho\u0107e li biti lijekova. Unato\u010d tome, Pozivni centar za osiguranje zdravstvene za\u0161tite onkolo\u0161kim pacijentima, prijeko potreban zainformiranje o osiguranju lije\u010denja dok traje epidemija, zapo\u010deo je s radom tek u studenom.<\/p><\/blockquote>\nUnato\u010d tome, Pozivni centar za osiguranje zdravstvene za\u0161tite onkolo\u0161kim pacijentima, kao prijeko potrebna poveznica s bolnicama i HZZO-om za informiranje o osiguranju lije\u010denja dok traje epidemija, zapo\u010deo je s radom tek u studenom. Problem je tim ve\u0107i \u0161to za pojedine segmente lije\u010denja onkolo\u0161kih bolesnika ne postoji alternativa u privatnom zdravstvu. Zbog zabrane kretanja izvan mjesta prebivali\u0161ta, ionako slaba dostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim je podru\u010djima dodatno ote\u017eana. Me\u0111utim, osim problema uzrokovanih epidemijom, nerije\u0161eni su od ranije poznati problemi manjka lije\u010dnika, \u0161to svakako utje\u010de na dostupnost zdravstvene za\u0161tite, posebice onima slabijeg imovnog stanja koji se ne mogu okrenuti privatnicima, ali i stanovnicima otoka i ruralnih, prometno nepovezanih dijelova zemlje koji, \u010dak i ako mogu platiti, do privatnika te\u0161ko mogu do\u0107i. To potvr\u0111uje i podatak o 4.600 stanovnica otoka Bra\u010da koje su po\u010detkom prosinca ostale bez jedinog ginekologa na otoku, koji je oti\u0161ao u mirovinu. HZZO navodi kako je, uslijed smanjenja broja stanovnika, Mre\u017eu javne zdravstvene slu\u017ebe potrebno revidirati. No, prema dostavljenim podatcima, u svakoj od djelatnosti primarne zdravstvene za\u0161tite evidentiran je manjak timova \u0161to, prema navodima HZZO-a, zna\u010di da za njihovo popunjavanje nedostaju lije\u010dnici.<\/p>\n
Ograni\u010denja zapo\u0161ljavanja u javnim slu\u017ebama dodatno su utjecala na nedostatak zdravstvenih radnika, \u0161to pri poja\u010danom optere\u0107enju sustava jo\u0161 vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja. Unato\u010d tome, u pro\u0161loj smo godini zaprimili grupnu pritu\u017ebu oko 2.000 nezaposlenih zdravstvenih radnika koji vi\u0161e godina \u010dekaju na ulazak u svijet rada kroz mjere za poticanje zapo\u0161ljavanja mladih. Kako je njihova provedba zbog novih mjera za o\u010duvanje radnih mjesta s po\u010detkom epidemije zastala, oni su u vrijeme izra\u017eene potrebe za zdravstvenim radnicima, koja se poku\u0161avala rije\u0161iti i aktiviranjem onih iz mirovine, i dalje nezaposleni. Na nedostatak lije\u010dnika ukazuju i \u017eupanije, koje kao osniva\u010di sve te\u017ee osiguravaju rad specijalisti\u010dkih ordinacija u domovima zdravlja, a problem im je i odlazak mladih lije\u010dnika koji se, nakon specijalizacije, zapo\u0161ljavaju u velikim bolnicama u gradovima.\u00a0 Zbog preporuke da se smanje osobni dolasci lije\u010dniku, za vi\u0161e od 20% pao je broj dolazaka pacijenata u ordinacije primarne zdravstvene za\u0161tite u djelatnostima obiteljske medicine, za\u0161tite pred\u0161kolske djece i zdravstvene za\u0161tite \u017eena, a za 32% pove\u0107an je broj onih za koje je procijenjeno da ne trebaju fizi\u010dki do\u0107i na pregled. No, postavlja se pitanje kvalitete zdravstvenih usluga pru\u017eenih telefonom, a posebno zabrinjava mogu\u0107nost pogre\u0161no postavljenih dijagnoza.<\/p>\n
Onkolo\u0161kim pacijentima poseban je problem nevoljkost lije\u010dnika obiteljske medicine da ih prime kao svoje pacijente, na \u0161to ukazuje Povjerenstvo za za\u0161titu prava pacijenata Grada Zagreba. Naime, njih se, kao i pacijente koji se lije\u010de od ovisnosti, promatra kao velike potro\u0161a\u010de uputnica i recepata, zbog \u010dega ih lije\u010dnici ne \u017eele, \u0161to upu\u0107uje na njihovu diskriminaciju u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi. \u017dupanijska povjerenstva za za\u0161titu prava pacijenata su u 2020. imala pove\u0107ani broj upita o ostvarivanju prava na primarnu zdravstvenu za\u0161titu, \u010dije su usluge jedno vrijeme tako\u0111er bile ograni\u010dene na hitne slu\u010dajeve. Isti\u010du\u0107i kako se njihove ingerencije ne prote\u017eu na privatne ordinacije u DZ koje su dio Mre\u017ee, navode i kako su njihovi pacijenti ostali bez za\u0161tite zajam\u010dene ZZPP-om, \u010dime su stavljeni u nepovoljniji polo\u017eaj. S druge strane, privatnici u Mre\u017ei su jo\u0161 jednom stavljeni u bolji polo\u017eaj u odnosu na kolege koji su zaposleni u DZ.<\/p>\n
S obzirom na preporuku HZJZ-a da se smanje osobni dolasci lije\u010dniku, podatci HZZO-a koje navodimo u prethodnom poglavlju, ukazuju da je za vi\u0161e od 20% pao broj dolazaka pacijenata u ordinacije primarne zdravstvene za\u0161tite, a za 32% je pove\u0107an broj onih za koje je procijenjeno da ne trebaju fizi\u010dki dolaziti na pregled. Unato\u010d specifi\u010dnostima u doba epidemije, pove\u0107anje telefonskog pru\u017eanja zdravstvene za\u0161tite name\u0107e pitanja o kvaliteti tako pru\u017eenih zdravstvenih usluga, a posebno zabrinjava mogu\u0107nost pogre\u0161no postavljenih dijagnoza.<\/p>\n
U specijalisti\u010dkoj zdravstvenoj za\u0161titi je, zbog odgoda uzrokovanih epidemijom, zabilje\u017een veliki broj
\nnerealiziranih termina pa su liste \u010dekanja za preglede produljene, a zbog njihove nadoknade je i u doba relaksacije epidemiolo\u0161kih mjera ponovo trebalo utvr\u0111ivati prioritete. Prema podatcima HZZOa, broj narud\u017ebi za prvi pregled se u 2020. smanjio za 42%, no prosje\u010dno vrijeme \u010dekanja se smanjilo za samo tri dana. Sli\u010dni su podatci i za kontrolne preglede, kod kojih se broj narud\u017ebi smanjio za 54,4%, ali se prosjek \u010dekanja skratio za samo jedan dan, \u0161to ukazuje na znatno pove\u0107anje lista \u010dekanja i nedostupnost zdravstvene za\u0161tite u javnom zdravstvu, koje je mnogima jedina opcija.<\/p>\nTakva situacija pogodovala je lije\u010dnicima privatnicima koji su uglavnom nastavili svoje redovno poslovanje i u uvjetima epidemije. Rade\u0107i po zakonitostima tr\u017ei\u0161ta nisu pretrpjeli tako drasti\u010dne promjene, no njihove su usluge nedostupne gra\u0111anima slabijeg imovnog stanja, dodatno pogor\u0161anima ekonomskim posljedicama epidemiolo\u0161kih mjera. U takvim okolnostima dio je gra\u0111ana ostao bez potrebne zdravstvene za\u0161tite, a posebno su ugro\u017eeni kroni\u010dni bolesnici \u010dije zdravstveno stanje tra\u017ei brzu, redovitu i pravovremenu skrb, \u0161to mo\u017eemo promatrati i kao diskriminaciju temeljem imovnog stanja u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n
Ipak, epidemiolo\u0161ke mjere dovele su i do nekih https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih pojednostavljenja. Digitalizirani su postupci za koje su nadle\u017ena tijela ranije tvrdila da je to nemogu\u0107e, \u0161to je posebno do\u0161lo do izra\u017eaja
\nu komunikaciji osiguranika s HZZO-om, koji je, primjerice, po\u010detkom epidemije uspostavio propisivanje medicinskih pomagala na elektronsku doznaku. Rije\u0161en je i problem distribucije dijela lijekova s Popisa posebno skupih lijekova, primjerice za lije\u010denje multiple skleroze ili reumatoidnog artritisa, koji su sada u statusu receptnog lijeka kojeg je mogu\u0107e podi\u0107i u ljekarni. Tako brza reakcija nu\u017eno name\u0107e pitanje je li se, po zahtjevima oboljelih, to moglo u\u010diniti i ranije.<\/p>\nNovim Zakonom o zdravstvenoj za\u0161titi
\nbrojni djelatnici nezdravstvenih struka
\nu sustavu zdravstva dobili su status
\nzdravstvenih djelatnika, no pla\u0107a im se i
\ndalje obra\u010dunava po (ni\u017eim) koeficijentima,
\nneovisno o vrsti i razini obrazovanja.<\/p><\/blockquote>\nStrah od \u0161irenja zaraze COVID 19 doveo je i do slu\u010dajeva stigmatizacije i diskriminacije oboljelih i \u010dlanova njihovih obitelji, na \u0161to ukazuje i pritu\u017eba osobe kojoj je, pod krivom pretpostavkom o izre\u010denoj mjeri, zabranjen ulaz u trgovinu, iako joj samoizolacija nikada nije odre\u0111ena. Takvo postupanje je uznemiruju\u0107e i predstavlja oblik diskriminacije.<\/p>\n
Prema o\u010ditovanjima OCD-a, zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi javne objave imena osoba oboljelih od COVID 19, i to zdravstvenih djelatnika. Provedba mjera za\u0161tite od prodora COVID 19 u zdravstveni i sustav socijalne skrbi, posebno je te\u0161ko utjecala na umiru\u0107e pacijente i korisnike domova za stare i nemo\u0107ne te njihove obitelji. Do izra\u017eaja je do\u0161la nedovoljna pripremljenost domova, a zabilje\u017eeni su i propusti pri odre\u0111ivanju mjera za zaustavljanje epidemije, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o socijalnoj sigurnosti starih. Posljedi\u010dno, svim je korisnicima, du\u017ee nego bilo kojoj drugoj skupini, onemogu\u0107eno kretanje i izlazak iz ustanova, ali i kontakti s \u010dlanovima obitelji.<\/p>\n
Tako\u0111er, u pritu\u017ebama se navodi kako su korisnici domova provodili dvostruko dulje vrijeme u
\nsamoizolaciji, a kroni\u010dni bolesnici su, zbog periodi\u010dnih odlazaka u bolnicu, neprekidno bili u samoizolaciji. Prema navodima iz pritu\u017ebe, korisnica je samo zbog samoizolacije bila hospitalizirana, \u0161to nije praksa za druge osobe u samoizolaciji. Iako je bila pokretna, u bolnici joj je onemogu\u0107eno kretanje pa \u010dak i odlazak na toalet, \u0161to je trajno utjecalo na njeno zdravstveno stanje u\u010diniv\u0161i je, nakon dvadesetodnevnog boravka u bolnici, nepokretnom.<\/p>\nZaprimili smo i pritu\u017ebu korisnice kojoj je zbog COVID pozitivnog statusa u trenutku kada je bila
\npozvana preseliti se u dom za starije i nemo\u0107ne, za pola godine odgo\u0111en prijam. Iako se oporavila
\nu uobi\u010dajenom vremenu od petnaestak dana, na prijedlog doma prijam joj je odgo\u0111en sve do prolje\u0107a iako, prema navodima epidemiolo\u0161ke slu\u017ebe, za takvu odgodu nema opravdanja. Pritu\u017ebe ukazuju i na diskriminatorne u\u010dinke ZOZO-a koji propisuje kako osiguranik sa 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada, nema pravo na naknadu pla\u0107e na teret HZZO-a za vrijeme bolovanja, ve\u0107 se ona ispla\u0107uje na teret sredstava poslodavca. Iako imaju obvezu osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju pod istim uvjetima kao i ostali zaposleni, time im je isklju\u010divo zbog dobi onemogu\u0107eno u\u017eivanje punog opsega prava zajam\u010denih ZOZO-om. Obrtnici sa 65 godina su tako dovedeni u apsurdnu situaciju da si sami trebaju isplatiti pla\u0107u, iako zbog samoizolacije nisu mogli raditi i ostvariti dohodak.<\/p>\nOsim \u0161to je demotiviraju\u0107e za zadr\u017eavanje\/zapo\u0161ljavanje starijih radnika \u010diji je dulji ostanak na tr\u017ei\u0161tu rada, pa \u010dak i ponovno aktiviranje po odlasku u mirovinu, dio javnih politika za pobolj\u0161anje materijalnog statusa umirovljenika, ovo je i nedopu\u0161teno razlikovanje osiguranika koji, unato\u010d istim obavezama, zbog razlike u godinama ne u\u017eivaju ista prava, a time i ZSD-om zabranjena diskriminacija.<\/p>\n
Neizravnu diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja utvrdili smo i u uvjetima za napredovanja u
\npolicijskim zvanjima. Uredbom o uvjetima za stjecanje policijskih zvanja, oznakama policijskih zvanja,
\nfunkcionalnim oznakama radnih mjesta, promaknu\u0107u i napredovanju kroz policijska zvanja, za redovno se promicanje tra\u017ei i ocjena dr\u017eavnog slu\u017ebenika. Me\u0111utim, kako se slu\u017ebenici koji su tijekom godine radili manje od \u0161est mjeseci ne ocjenjuju, oni ne mogu niti ispuniti taj uvjet. S obzirom da su zbog toga neocijenjeni oni koji su bili dulje na bolovanju, time su dovedeni u neravnopravni polo\u017eaj, zbog \u010dega podr\u017eavamo namjeru MUP-a da Uredbu \u0161to prije izmjeni.\u00a0 Novim ZZZ-om brojni djelatnici nezdravstvenih struka u sustavu zdravstva dobili su status zdravstvenih djelatnika, no pla\u0107a im se i dalje obra\u010dunava po (ni\u017eim) koeficijentima koji su Uredbom odre\u0111eni za nezdravstvene djelatnike, neovisno o vrsti i razini obrazovanja, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem obrazovanja.<\/p>\nUo\u010dena je i neuskla\u0111enost propisa iz nadle\u017enosti razli\u010ditih dr\u017eavnih tijela. Primjerice, MZO je, u skladu
\ns ovlastima, akreditiralo nove zdravstvene diplomske studije. Me\u0111utim, kako se ukazuje u pritu\u017ebama, Zakon o djelatnostima u zdravstvu i dalje ne prepoznaje njihove visoko\u0161kolske kvalifikacije. Primjerice, njime se kao najvi\u0161u razinu obrazovanja u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici prepoznaje prvostupnika, dok su diplomski studij zavr\u0161ili brojni magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike, koji se ne mogu zaposliti na odgovaraju\u0107em radnom mjestu i s pripadaju\u0107om pla\u0107om.<\/p>\nTijekom 2020. utvrdili smo i diskriminatorni u\u010dinak Odluke ministra uprave o visini otpremnine za
\ndr\u017eavne slu\u017ebenike i namje\u0161tenike Ureda dr\u017eavne uprave u \u017eupanijama, kojom su osobe na dugotrajnom bolovanju dovedene u nejednak polo\u017eaj jer se na njih primjenjivala manja osnovica za izra\u010dun otpremnine. Umjesto osnovice u iznosu prosje\u010dne mjese\u010dne bruto pla\u0107e ispla\u0107ene u prvih \u0161est mjeseci 2019., ona im je odre\u0111ena u visini od 85% osnovne pla\u0107e na dan 30. lipnja 2019.<\/p>\nNavode\u0107i kako visina njihove otpremnine ne mo\u017ee biti jednaka jer zbog bolovanja nisu ostvarili pravo na pla\u0107u, MU je zanemarilo smisao otpremnine kao oblika materijalnog obe\u0161te\u0107enja i nov\u010dane pomo\u0107i za slu\u010daj prestanka radnog odnosa. S obzirom da je rije\u010d o sporazumnom prestanku radnog odnosa zanemareno je, uz poticajni u\u010dinak na prestanak radnog odnosa, i to da na nju imaju pravo svi radnici kojima, neovisno o bolovanju, prestaje radni odnos\/dr\u017eavna slu\u017eba. Stoga se, sukladno na\u0161em upozorenju i Odluci Ustavnog suda U-III-3228\/04, kojom je utvr\u0111eno kako se osnovica za izra\u010dun otpremnine odre\u0111uje temeljem prosje\u010dne mjese\u010dne pla\u0107e, MU nagodilo s pritu\u017eiteljem.<\/p>\n
<\/p>\n
Preporuke:<\/strong><\/p>\n
19. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da uskla\u0111ivanjem propisa iz podru\u010dja <\/strong>obrazovanja i zdravstva osiguraju mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja zdravstvenih stru\u010dnjaka na radnim <\/strong>mjestima koja odgovaraju njihovoj razini i vrsti obrazovanja;<\/strong><\/p>\n
20. Ministarstvu zdravstva, da osigura redovito zapo\u0161ljavanje zdravstvenih radnika u zdravstvenim <\/strong>ustanovama do popunjavanja sistematiziranih radnih mjesta;<\/strong><\/p>\n
21. Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da predlo\u017ee izmjene ZOZO <\/strong>kako bi se prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja pojedinim skupinama osiguranika<\/strong>
\nosiguravala pod jednakim uvjetima;<\/strong><\/p>\n<\/p>\n
Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/b><\/em><\/p>\n
Zdravlje<\/a><\/p>\n
Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n