{"id":11013,"date":"2021-03-28T14:43:02","date_gmt":"2021-03-28T12:43:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=11013"},"modified":"2021-05-27T14:11:18","modified_gmt":"2021-05-27T12:11:18","slug":"zdravlje-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zdravlje-2\/","title":{"rendered":"Zdravlje"},"content":{"rendered":"<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-11146 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-1-300x100.png\" alt=\"\" width=\"678\" height=\"226\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-1-300x100.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-1-768x255.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-1-585x194.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-1.png 969w\" sizes=\"(max-width: 678px) 100vw, 678px\" \/><\/p>\n<h5><em>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz zdravlja mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-u-podrucju-zdravlja-2\/\">&#8220;Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja&#8221;<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-u-podrucju-rada-i-zaposljavanja\/\">&#8220;Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja&#8221;<\/a>.<\/em><\/h5>\n<p style=\"text-align: justify;\">Izazovi u 2020. bez presedana su u kontekstu prava na zdravlje. Epidemija je jasno upozorila na va\u017enost stvaranja sna\u017enog, umre\u017eenog i gra\u0111anima dostupnog javnog zdravstva, koji \u0107e pru\u017eati pravovremene i kvalitetne zdravstvene usluge i adekvatno cijeniti rad onih koji taj sustav \u010dine. Upravo su zdravstveni djelatnici podnijeli najve\u0107i pritisak epidemije od njezinog po\u010detka, u potpunosti stavljaju\u0107i svoje vrijeme, znanje, ali i zdravlje, na raspolaganje za dobrobit \u010ditavog dru\u0161tva, zbog \u010dega im upu\u0107ujemo posebnu zahvalu i duboko po\u0161tovanje. Na\u017ealost, dosada\u0161nje slabosti zdravstvenog sustava postale su jo\u0161 izra\u017eenije, uklju\u010duju\u0107i i nedostatak djelatnika, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u nastavku i u poglavlju o radnim odnosima u javnim slu\u017ebama, kao i nedovoljna ulaganja u infrastrukturu, na \u0161to je jasno ukazala \u0161teta koju je izazvao potres u o\u017eujku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Epidemija bolesti COVID 19, nepoznatog djelovanja na ljudski organizam, u RH je progla\u0161ena 11. o\u017eujka, nakon \u010dega su ministar zdravstva, Krizni sto\u017eer MZ i Sto\u017eer SCRH donosili odluke i upute o prilago\u0111enom na\u010dinu rada zdravstvenih ustanova i pojedinih djelatnosti unutar sustava zdravstvene skrbi, kako bi se osiguralo provo\u0111enje epidemiolo\u0161kih mjera i za\u0161titili ljudski \u017eivoti. Krizni sto\u017eer MZ, koji prema Zakonu o zdravstvenoj za\u0161titi upravlja i koordinira radom zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u kriznim situacijama, ve\u0107 je po\u010detkom 2020., prate\u0107i razvoj zaraze u svijetu i uvo\u0111enje za\u0161titnih mjera u drugim dr\u017eavama, po\u010deo s organizacijom epidemiolo\u0161ke i infektolo\u0161ke slu\u017ebe. Dodatno, ZZZ daje ovlasti ministru zdravstva da u slu\u010dajevima izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija ve\u0107ih razmjera, poduzima i mjere i aktivnosti koje njime nisu utvr\u0111ene, poput mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te privatnih zdravstvenih radnika u mre\u017ei javne zdravstvene slu\u017ebe, dok te okolnosti traju. Stoga je, usporedno s djelovanjem kriznih sto\u017eera, ministar zdravstva donosio upute i odluke usmjerene na aktivnosti zdravstvenog sustava, s ciljem o\u010duvanja javnog zdravlja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Podatci HZJZ-a pokazuju kako je od po\u010detka epidemije do 10. sije\u010dnja 2021. u RH zara\u017eeno gotovo 220 tisu\u0107a gra\u0111ana, a umrlo ih je 4.368. Najve\u0107u snagu, djelotvornost i prilagodljivost u prevladavanju granica koje je COVID 19 kontinuirano stavljao pred dru\u0161tvo morao je pokazati upravo zdravstveni sustav. Broj novooboljelih, hospitaliziranih te gra\u0111ana \u010dije lije\u010denje je zavr\u0161ilo smrtnim ishodom je rastao, pa su se bolni\u010dki i drugi zdravstveni kapaciteti sve vi\u0161e optere\u0107ivali, nastoje\u0107i\u00a0 zbrinuti oboljele u ote\u017eanim okolnostima. Poseban izazov je pri tome predstavljalo i lije\u010denje gra\u0111ana oboljelih od drugih bolesti, neovisno o zarazi COVID-om.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krizni sto\u017eer MZ je u o\u017eujku donio uputu svim pru\u017eateljima zdravstvenih usluga o potrebi smanjenja dolazaka pacijenata u domove zdravlja na najmanju mogu\u0107u mjeru te njihovog zbrinjavanja, kad je to mogu\u0107e, putem telefona, kao i obavljanja samo hitnih i neodgodivih pregleda i postupaka. Ovakvo postupanje je, s obzirom na prioritet provo\u0111enja za\u0161titnih mjera radi o\u010duvanja javnog zdravlja, o\u010dekivano i nu\u017eno. Me\u0111utim, time je gra\u0111anima uvelike smanjen pristup zdravstvenim uslugama koje nisu povezane s lije\u010denjem COVID-a, a u prilog tome govore i podatci HZJZ-a prema kojima je znatno manje osoba koristilo zdravstvenu za\u0161titu obiteljske medicine tijekom travnja 2020., nego u travnju 2019. Prema podatcima HZZO-a, usporedbom prvih devet mjeseci 2019. i 2020., broj dolazaka pacijenata obiteljskim lije\u010dnicima manji je za 21,49%, u djelatnosti zdravstvene za\u0161tite pred\u0161kolske djece za 22,64%, a u zdravstvenoj za\u0161titi \u017eena za 20,73%. HZZO isti\u010de da je broj usluga za koje nije nu\u017ena fizi\u010dka prisutnost pacijenata u svim ovim djelatnostima porastao prosje\u010dno 32%.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Gra\u0111ani su nam se, vidno nezadovoljni, pritu\u017eivali na na\u010din obavljanja pregleda kod obiteljskih lije\u010dnika, zbog prilago\u0111ene organizacije rada domova zdravlja. Navodili su da moraju stajati u redovima ispred domova zdravlja, gdje ih se proziva, pri \u010demu izla\u017eu svoje tegobe, zdravstveno stanje, nerijetko opisuju i obiteljske situacije te daju druge podatke bez ikakve privatnosti, kao i da se pregledi obavljaju i preko prozora ordinacije. Pacijentima tako nije bio osiguran odgovaraju\u0107i pregled i razgovor s lije\u010dnikom, \u0161to je u suprotnosti sa Zakonom o za\u0161titi prava pacijenata, koji jam\u010di pravo na povjerljivost podataka o zdravstvenom stanju te na privatnost pri pregledu i lije\u010denju.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nakon \u0161to smo zatra\u017eili da preispita ovakvo postupanje, MZ je u dva navrata uputio preporuke domovima zdravlja da bi svakog pacijenta, \u010dije zdravstveno stanje to zahtijeva, trebalo naru\u010diti, primiti u ordinaciju i pregledati, uz po\u0161tivanje privatnosti i povjerljivosti zdravstvenih podataka i epidemiolo\u0161kih mjera, tako da ne dolazi do okupljanja ispred domova zdravlja. S obzirom da gra\u0111ani nisu mogli nesmetano dolaziti u ordinacije, zbog prevelikog broja poziva, ali i preoptere\u0107enosti lije\u010dnika u obavljanju svakodnevnih zadataka, koji su se zbog epidemije pro\u0161irili, vrlo \u010desto je bilo nemogu\u0107e razgovarati s lije\u010dnikom. Gra\u0111ani su se zbog toga \u017ealili nama, ali i ravnateljima domova zdravlja, MZ-u, HZZO-u i zdravstvenim komorama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da bi se osigurao pristup zdravstvenoj skrbi, domovi zdravlja i lije\u010dnici su otvarali dodatne komunikacijske kanale prema pacijentima (e-mail, mobilne linije, SMS poruke, dodatne fiksne linije), \u0161to je donekle olak\u0161alo dostupnost, premda je, prema informacijama gra\u0111ana, ona i dalje smanjena. Osim toga, prema podatcima HLJK, nerijetko su se \u017ealili i ljekarnicima da ne mogu kontaktirati obiteljske lije\u010dnike te da je velik broj pacijenata sa simptomima streptokokne angine bio bez antibiotske terapije, u bolovima i s visokom temperaturom, jer ih lije\u010dnici nisu htjeli primiti bez negativnog COVID 19 testa.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Po\u010detkom epidemije velike probleme u pristupu <\/strong><strong>lije\u010denju i nabavci lijekova imali su i kroni\u010dni <\/strong><strong>bolesnici \u010dije su kontrole i terapije odgo\u0111ene, <\/strong><strong>kao i oni koji su imali zakazane termine <\/strong><strong>za prve specijalisti\u010dke preglede i operacije.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema zaprimljenim pritu\u017ebama, velike pote\u0161ko\u0107e na po\u010detku epidemije oko pristupa lije\u010denju i lijekovima, imali su i kroni\u010dni bolesnici \u010dije su kontrole i terapije odgo\u0111ene, kao i oni koji su imali zakazane termine za prve specijalisti\u010dke preglede i operacije. To je posljedica upute MZ-a bolni\u010dkom sustavu, koji je od o\u017eujka do svibnja 2020., pove\u0107avaju\u0107i smje\u0161tajne kapacitete za izolaciju i intenzivno lije\u010denje, zbrinjavao samo COVID te hitne ne-COVID pacijente. Uvedene su i za\u0161titne mjere poput zabrane pratnje uz pacijenta, pratnje pri porodu i druge, \u0161to je dovelo do dodatnog nezadovoljstva gra\u0111ana pa su nam se pritu\u017eivali da su pacijenti starije dobi, onkolo\u0161ki, slabije pokretni, nagluhi (koji ne \u010duju kada su prozvani u \u010dekaonici) i drugi, satima \u010dekali, bez vode i hrane ili mogu\u0107nosti odlaska na toalet. Bolnice su to opravdavale nedostatkom zdravstvenog osoblja kojega je, preoptere\u0107enog i u riziku od zaraze, nedostajalo i za redovne zadatke, s obzirom da je COVID 19 prodro i me\u0111u zdravstveno osoblje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Obratio nam se i pritu\u017eitelj koji nije mogao ostvariti pravo na neodgodivu stomatolo\u0161ku uslugu niti<br \/>\ndobiti adekvatne informacije. Naime, budu\u0107i da je prekograni\u010dni radnik, nalazio se u tzv. trajnoj samoizolaciji. U kona\u010dnici mu je ipak uspjelo, a MZ i HZZO su naveli kako su \u201epoduzeli sve potrebno\u00a0 kako bi se u vrijeme epidemije mogli obavljati hitni i neodgodivi postupci uz provo\u0111enje propisanih<br \/>\nmjera i protokola\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Po\u010detak epidemije ozna\u010dio je i privremeni nedostatak za\u0161titnih maski, rukavica, dezinficijensa, za\u0161titnih ogrta\u010da, vizira i drugih za\u0161titnih sredstava, koji je, prema pritu\u017ebama gra\u0111ana, prvo uo\u010den u ljekarnama, a zatim i u zdravstvenim ustanovama. Prema podatcima HLJK, u o\u017eujku i travnju je dio ljekarni imao pote\u0161ko\u0107a s nabavom, a naknadnom normalizacijom tr\u017ei\u0161ta sve ljekarne su ih osigurale. Domovi zdravlja tako\u0111er su nam ukazali da se dio lije\u010dnika \u017ealio kako nemaju za\u0161titna sredstva, koja su potom nabavljali na razne na\u010dine, pa i donacijama, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o radnim odnosima. Kolika je bila potreba za za\u0161titnom opremom najbolje pokazuje podatak Doma zdravlja \u017dupanja koji je, prate\u0107i razvoj pandemije u svijetu, ve\u0107 u sije\u010dnju nabavio polugodi\u0161nju koli\u010dinu za\u0161titnih sredstava, koju je potro\u0161io ve\u0107 u o\u017eujku. Osim toga, i ljekarnici su, uz svo drugo medicinsko osoblje, podnosili golem pritisak. Naime, neki su gra\u0111ani nezadovoljstvo zbog gu\u017evi u ljekarnama i ograni\u010denja broja ljudi, nestrpljenja, provjere podataka o samoizolaciji, nedostatka lijekova, nerazumijevanja za promjene cijena i obveze no\u0161enja maske, izra\u017eavali verbalnom agresijom i prijetnjama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sto\u017eer CZRH je u srpnju donio Odluku o nu\u017enoj mjeri obveznog kori\u0161tenja maski za lice ili medicinskih maski za vrijeme trajanja progla\u0161ene epidemije bolesti COVID-19, iz \u010dije primjene su, temeljem<br \/>\npreporuke HZJZ-a, izuzete skupine gra\u0111ana kojima bi no\u0161enje maske, zbog dobi i\/ili zdravstvenog<br \/>\nstanja, bilo izuzetno te\u0161ko, kao i gra\u0111ani s kroni\u010dnim respiratornim bolestima. Tako nam se obratila<br \/>\npritu\u017eiteljica koja je smatrala da zbog zdravstvenog stanja ne treba nositi masku. Naime, dolaskom<br \/>\nna va\u0111enje krvi zamoljena je da ju stavi, \u0161to je odbila, no osoblje laboratorija joj je odbilo izvaditi krv<br \/>\npa je doga\u0111aj prijavila i bolnici, MZ-u i HZJZ-u. HZJZ je preporuku o izuze\u0107u od obveze no\u0161enja maske tuma\u010dio tako da osobe s te\u0161ko\u0107ama disanja zbog kroni\u010dnih bolesti ne trebaju nositi masku samo u krajnjoj nu\u017edi, kada im objektivno uvelike smeta pri disanju, ali da bi ju i tada, u situacijama poja\u010danog rizika (kao \u0161to je biokemijski laboratorij) ipak nakratko trebali staviti. Osim toga, Povjerenstvo za za\u0161titu prava pacijenata Primorsko-goranske \u017eupanije ukazalo je kako sadr\u017eaj preporuke nije definirao ovla\u0161tenu osobu koja mo\u017ee osloboditi od obveze no\u0161enja maske, i na koji na\u010din, no ova praznina ipak je popunjena dopunom preporuke kojom potvrde izdaju obiteljski lije\u010dnici, pedijatri i specijalisti medicine rada i \u0161kolske medicine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prve COVID 19 pacijente zbrinjavala je Klinika za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c, a znatnim<br \/>\nporastom broja oboljelih, uspostavljeni su i primarno respiratorno-intenzivisti\u010dki centri u KB Dubrava,<br \/>\nKBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek. Sve \u0161iri razmjeri epidemije vremenom su tra\u017eili poja\u010danu anga\u017eiranost zdravstvenog sustava u zbrinjavanju pacijenata, koji za to nije bio u potpunosti spreman. Tako su mediji u listopadu objavili anonimno pismo lije\u010dnice iz KB Dubrava koja upozorava na brojne pote\u0161ko\u0107e u lije\u010denju i njezi COVID 19 pacijenata, kao \u0161to su nedostatak lijekova, neredoviti obroci, nedostatak boca s kisikom, lije\u010dnika, medicinskih sestara i drugo. MZ nas je obavijestilo o rezultatima nadzora kojim su utvr\u0111eni manji propusti, zbog kojih nisu nastupile \u0161tetne posljedice koje bi utjecale na kvalitetu lije\u010denja. Me\u0111utim, utvr\u0111ena je neodgovaraju\u0107a komunikacija izme\u0111u uprave i koordinatora respiratorno-intenzivisti\u010dkog centra, \u0161to je dovelo do propusta u organiziranju rada. Stoga su razrije\u0161eni Upravno vije\u0107e i ravnatelj bolnice te su imenovani novi, a dio medicinskog osoblja je privremeno premje\u0161ten u KB Dubrava.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadalje, s obzirom da je cijela bolnica u listopadu prenamijenjena za lije\u010denje COVID 19 pacijenata, prema uputi MZ-a, svi naru\u010deni na specijalisti\u010dke preglede ili bolni\u010dko lije\u010denje nevezano za COVID 19, obavije\u0161teni su da tamo ne mogu realizirati zdravstvene usluge te su premje\u0161teni u druge bolnice ili upu\u0107eni izabranom lije\u010dniku. Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali nagla\u0161avaju\u0107i da su kod izabranog lije\u010dnika jedino mogli dobiti nove termine u drugim bolnicama, iznova \u010dekaju\u0107i, kao da su prvi puta na listi \u010dekanja za pregled. Ovakvo postupanje je ipak bilo samo privremeno, do uspostave pozivnog centra u MZ u studenom, iz kojega su pacijenti (92% iz KB Dubrava) preusmjereni u druge bolnice u Zagrebu. Istodobno je HZZO pove\u0107ao prioritetne liste za naru\u010divanje pacijenata radi zbrinjavanja svih hitnih te osigurao dostupnost skupih lijekova za nastavak lije\u010denja u drugim bolnicama u koje su preusmjereni.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-11151 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-2-300x84.png\" alt=\"\" width=\"687\" height=\"192\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-2-300x84.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-2-768x214.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-2-585x163.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-2.png 1002w\" sizes=\"(max-width: 687px) 100vw, 687px\" \/><\/p>\n<p>Liste \u010dekanja se s godinama nisu smanjile, a nerijetko su za odre\u0111ene preglede i postupke sve du\u017ee.<br \/>\nEpidemija i mobilizacija zdravstvenog sustava u o\u017eujku i travnju, kada su zbrinjavana samo hitna i<br \/>\nCOVID 19 stanja, doveli su do novog poreme\u0107aja, jer je veliki broj pregleda, dijagnosti\u010dkih postupaka<br \/>\ni operacija otkazan ili odgo\u0111en do daljnjega. Prema podatcima HZZO-a, u 2020. je znatno smanjen<br \/>\nbroj narud\u017ebi za prvi specijalisti\u010dki pregled (55.007 u odnosu na 129.356 u 2019.), kao i kontrolne<br \/>\npreglede (280.599 u odnosu na 515.590 u 2019.). Unato\u010d tome, prosjek dana \u010dekanja je ostao isti za<br \/>\nobje vrste pregleda, \u0161to ukazuje na zna\u010dajno pove\u0107anje lista. Osim osnivanja pozivnog centra MZ iz<br \/>\nkojega se pacijenti preusmjeravaju u druge bolnice u Zagrebu, nije poznato na koji na\u010din se planira<br \/>\nu razumnom roku osigurati pru\u017eanje svih zdravstvenih usluga gra\u0111anima.<\/p>\n<blockquote>\n<p style=\"text-align: center;\">Liste \u010dekanja s godinama se nisu smanjile,<br \/>\na za neke preglede i postupke sve su du\u017ee.<br \/>\nU o\u017eujku i travnju zbrinjavana su samo hitna i COVID 19 stanja, a mnogi pregledi, dijagnosti\u010dki postupci i operacije su otkazani ili odgo\u0111eni.<\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Tako\u0111er, Odlukom Kriznog sto\u017eera MZ iz svibnja, bolni\u010dki sustav je prilago\u0111en epidemiolo\u0161kim mjerama. Uvedeno je obvezno i besplatno testiranje na COVID 19 za sve koji trebaju hospitalizaciju ili dijagnosti\u010dko-terapijske postupke, a neki su gra\u0111ani, kako bi zaobi\u0161li duge liste \u010dekanja u javnim bolnicama, preglede i postupke obavili u privatnima. Me\u0111utim, tako su izgubili pravo na testiranje na teret HZZO-a, kao i pritu\u017eiteljica koja nam se obratila. Naime, HZZO ne osigurava pla\u0107anje tro\u0161kova zdravstvenih usluga pru\u017eenih na zahtjev osigurane osobe kada nisu odre\u0111eni od strane ugovorne zdravstvene ustanove\/radnika.<\/p>\n<p>Dakle, pacijenti koji obavljaju preglede i dijagnosti\u010dko-terapijske postupke u privatnim zdravstvenim<br \/>\nustanovama ne mogu se testirati na COVID 19 na teret HZZO-a, \u0161to im pove\u0107ava ukupnu cijenu<br \/>\nzdravstvene usluge.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani se mogu testirati na COVID 19 u zavodima za javno zdravstvo, izdvojenim ambulantama<br \/>\ndomova zdravlja i drugim lokacijama po \u017eupanijama. Od po\u010detka epidemije nalaz testa su naj\u010de\u0161\u0107e<br \/>\ndobivali u roku od 48 sati, premda su u kolovozu nalaz u NZJZ \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c \u010dekali oko 72<br \/>\nsata zbog preoptere\u0107enosti i manjka medicinskog osoblja, unato\u010d funkcionalnom i dostupnom<br \/>\ndijagnosti\u010dkom aparatu u Klinici za infektivne bolesti \u201e Dr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c. HZJZ je na na\u0161e tra\u017eenje<br \/>\nistaknuo da je mikrobiolo\u0161ka djelatnost, koja dnevno obra\u0111uje vi\u0161e od 5.000 uzoraka, pod velikim<br \/>\nradnim optere\u0107enjem radi nedostatka stru\u010dnog osoblja zbog brojnih bolovanja i (samo)izolacija te<br \/>\npote\u0161ko\u0107a u nabavi reagensa i aparature. Zbog povremenih velikih gu\u017evi za testiranje, naro\u010dito u<br \/>\nZagrebu, obra\u0107ali su nam se gra\u0111ani i Udruga hrvatskih pacijenata, a MZ je u suradnji sa zdravstvenim ustanovama otvorilo dodatna mjesta pa su one ipak smanjene. Cijena testiranja se od po\u010detka epidemije mijenjala, a razlikovala se od jednog testnog mjesta do drugog. MZ napominje da to ovisi o brojnim komponentama koje uklju\u010duje testiranje, a ne samo o cijeni testa, kao i o nabavnim cijenama pojedinih platformi za dijagnostiku. HZZO je u srpnju utvrdio nove cijene, jer su ve\u0107a dostupnost i jeftiniji reagens na tr\u017ei\u0161tu omogu\u0107ili njihovo smanjenje.<\/p>\n<p>Rad lije\u010dnika, medicinskih sestara i drugog zdravstvenog osoblja od presudne je va\u017enosti u svakoj<br \/>\nzdravstvenoj krizi. Preoptere\u0107enost, manjak osoblja, prekovremeni i ote\u017eani uvjeti rada, stres, strah<br \/>\nod zaraze, rad pod za\u0161titnom opremom i drugo, samo su neki od izazova s kojima su svakodnevno<br \/>\nsuo\u010deni. Tijekom cijele 2020. HLK je zaprimala pozive lije\u010dnika o potrebi psiholo\u0161ke pomo\u0107i jer su<br \/>\nradili u okolnostima pove\u0107anih fizi\u010dkih, psiholo\u0161kih i emotivnih napora te poja\u010danog stresa.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-11152 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-3-300x151.png\" alt=\"\" width=\"610\" height=\"307\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-3-300x151.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-3-768x387.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-3-585x295.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-3.png 995w\" sizes=\"(max-width: 610px) 100vw, 610px\" \/><\/p>\n<p>U podru\u010dju zdravstvenog osiguranja 2020. smo zaprimili 13,97% vi\u0161e pritu\u017ebi i upita gra\u0111ana nego<br \/>\nu 2019. Naj\u010de\u0161\u0107e su nezadovoljni dugotrajno\u0161\u0107u postupanja HZZO, zbog nemogu\u0107nosti dobivanja pravodobnih informacija o mogu\u0107nostima i na\u010dinima ostvarivanja prava, kao i pogre\u0161nog<br \/>\ninformiranja od strane djelatnika HZZO-a, zbog \u010dega gube status osigurane osobe radi propu\u0161tenih<br \/>\nzakonskih rokova odjave\/prijave.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-11153 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-4-300x76.png\" alt=\"\" width=\"741\" height=\"188\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-4-300x76.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-4-768x194.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-4-585x147.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-4.png 1020w\" sizes=\"(max-width: 741px) 100vw, 741px\" \/><\/p>\n<p>Iako je i u 2020. vi\u0161e puta raspisan natje\u010daj za popunu Mre\u017ee javne zdravstvene slu\u017ebe,<br \/>\nnedostupnost zdravstvenih usluga, posebice u ruralnim i udaljenim podru\u010djima, u vrijeme epidemije<br \/>\nje poja\u010dano do\u0161la do izra\u017eaja. Tako smo zaprimili pritu\u017ebu stanovnice Hvara nezadovoljne \u0161to njezin<br \/>\notac i ostali pacijenti na otoku nemaju mogu\u0107nost ostvarivanja prava na fizikalnu terapiju u ku\u0107i,<br \/>\nkako je to osigurano pacijentima na kopnu. Ravnomjerno pru\u017eanje zdravstvenih usluga na cijelom<br \/>\nteritoriju RH, posebice u izoliranijim i manjim mjestima i otocima, nu\u017eno je kako bi svi gra\u0111ani mogli<br \/>\nostvariti zajam\u010deno pravo na zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n<p>Besku\u0107nici su posebno pogo\u0111eni pri ostvarivanju prava na zdravstvenu za\u0161titu i pru\u017eanju zdravstvenih usluga. Kako nam navode i udruge, oni naj\u010de\u0161\u0107e nemaju osnovno zdravstveno osiguranje zbog nereguliranog prebivali\u0161ta, zbog \u010dega smo u ranijim izvje\u0161\u0107ima davali preporuke MZ-u i tada\u0161njem MDOMSP-u. Me\u0111utim, prethodno regulirano prebivali\u0161te i dalje je uvjet za ostvarivanje zdravstvene za\u0161tite, \u0161to dovodi do zanemarivanja zdravstvenih tegoba koje se ne lije\u010de do hitnog stanja, kada i neovisno o nereguliranom zdravstvenom osiguranju, moraju biti adekvatno zbrinuti i lije\u010deni. S tim u vezi, Udruga Nada se zala\u017ee za otvaranje ambulante u kojoj bi se lije\u010dili besku\u0107nici i ostali socijalno ugro\u017eeni gra\u0111ani koji nemaju osnovno zdravstveno osiguranje.<\/p>\n<p>U RH nedostaje 121 tim obiteljske medicine (najvi\u0161e u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji), 52 tima pedijatrije (najvi\u0161e u Gradu Zagrebu), 205 timova dentalne zdravstvene za\u0161tite (najvi\u0161e u Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji) i 58 timova ginekologije (najvi\u0161e u Gradu Zagrebu), o \u010demu pi\u0161emo i u dijelu o diskriminaciji u podru\u010dju zdravlja. Ovi podatci su vrlo sli\u010dni onima za 2019., s tim da HZZO ukazuje na potrebu a\u017euriranja Mre\u017ee javne zdravstvene slu\u017ebe zbog smanjenja broja stanovnika, a time i osiguranih osoba. Dodatno, u Zagrebu su timovi nejednako raspore\u0111eni pa ih u nekim \u010detvrtima nedostaje, dok ih u drugima ima previ\u0161e. S ozbiljno\u0161\u0107u situacije u kojoj gra\u0111anima nema tko pru\u017eiti zdravstvenu skrb zbog odlaska lije\u010dnika na specijalizaciju suo\u010dio se DZ Petrinja, gdje se do zaposlenja lije\u010dnika, u op\u0107ini Gvozd zdravstvena za\u0161tita pru\u017eala preraspodjelom i organizacijom radnog vremena svih lije\u010dnika zaposlenih u DZ Petrinja.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-11154 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-5-300x151.png\" alt=\"\" width=\"581\" height=\"293\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-5-300x151.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-5-768x386.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-5-585x294.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-5.png 1015w\" sizes=\"(max-width: 581px) 100vw, 581px\" \/><\/p>\n<p>Kao preventivnu mjeru za\u0161tite javnog zdravlja, dolaskom jeseni gra\u0111ani su pozivani na cijepljenje protiv gripe. Me\u0111utim, ubrzo je uo\u010den nedostatak cjepiva, i kod obiteljskih lije\u010dnika i u ljekarnama. Tako su nam se obra\u0107ali gra\u0111ani koji se nemaju pravo cijepiti na teret HZZOa, nezadovoljni \u0161to ga je u ljekarnama brzo ponestalo. Me\u0111utim, MZ je pojasnio da je HZJZ u 2020. nabavio 45% vi\u0161e doza nego prethodne godine te da se nabavlja prema unaprijed izra\u0111enom planu temeljenom na iskazanom interesu gra\u0111ana obiteljskim lije\u010dnicima.<\/p>\n<p>Postupali smo i po pritu\u017ebi o uskrati informacija o zdravstvenom stanju i smrti \u010dlana obitelji pacijentice koja je pred kraj svog oporavka, u bolnici zara\u017eena s COVID 19, nakon \u010dega je umrla, a \u010dlanovi obitelji su za njenu smrt saznali iz medija, tek dva dana kasnije. Kako ZZZ ne predvi\u0111a obvezu zdravstvene ustanove da o smrti u odre\u0111enom roku obavijesti \u010dlanove obitelji, radi se o o\u010ditoj pravnoj praznini. Prema nama dostupnim podatcima, neke zdravstvene ustanove obavje\u0161tavanje obitelji ure\u0111uju internim aktima, poput OB Sisak i OB Koprivnica, u kojima je ovaj postupak vrlo detaljno razra\u0111en. Stoga smo MZ-u preporu\u010dili kako bi obavje\u0161tavanje \u010dlana obitelji o smrti pacijenta u zdravstvenoj ustanovi trebalo biti ne samo eti\u010dko na\u010delo ve\u0107 i zakonska obveza, da se to regulira izmjenama zakona kako bi se da se obitelj umrloga bez odgode obavijestilo o smrti i daljnjim koracima. Bolnica se ispri\u010dala obitelji i odmah izradila Postupak s umrlima na bolni\u010dkom odjelu, koji do tada nije imala. MZ je zatra\u017eilo od HLK da ispita po\u0161tivanja eti\u010dkih na\u010dela lije\u010dnika, ali se na preporuku popunjavanja pravne praznine nije osvrnulo.<\/p>\n<p>Od po\u010detka epidemije gra\u0111ani su izlo\u017eeni sve ve\u0107em stresu uslijed socijalnog distanciranja, straha<br \/>\nod zaraze, lije\u010denja, prilago\u0111enih uvjeta rada, neizvjesnosti oko budu\u0107nosti, brige za \u010dlanove obitelji<br \/>\ni, u kona\u010dnici, za egzistenciju, \u0161to predstavlja golem izazov za mentalno zdravlje, a situacija je<br \/>\nposebno te\u0161ka na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima. Kako bi se gra\u0111anima pru\u017eila podr\u0161ka i<br \/>\npsiholo\u0161ka pomo\u0107, uvedene su mnoge telefonske linije. Takav oblik podr\u0161ke organizirali su HZJZ i<br \/>\n\u017eupanijski zavodi za javno zdravstvo, Hrvatsko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo, HCK i mnogi drugi, no upitno je<br \/>\nkoliko su gra\u0111ani o tome informirani. Osim toga, u Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBCa Zagreb mo\u017ee se do\u0107i bez najave i uputnice, a na slu\u017ebenoj stranici HZJZ dostupni su alati koji se<br \/>\nmogu koristiti u prevenciji negativnih posljedica stresa.<\/p>\n<p>Ipak, Koalicija udruga u zdravstvu navodi kako je konkretna psiholo\u0161ka pomo\u0107 bila dostupna gra\u0111anima s pristupom internetu, dok drugi oblici ove podr\u0161ke nisu prepoznati. Stoga je nu\u017eno stru\u010dnu pomo\u0107 radi osna\u017eivanja mentalnog zdravlja u\u010diniti dostupnom u raznim oblicima i prilagoditi gra\u0111anima, \u0161to je osobito va\u017eno na podru\u010djima pogo\u0111enima potresima. Tako\u0111er, mnogi zbog utjecaja epidemije i potresa imaju mentalne pote\u0161ko\u0107e, ali zbog straha od stigme ne tra\u017ee pomo\u0107 pa je nu\u017eno raditi na prevenciji, ranom prepoznavanju i lije\u010denju mentalnih poreme\u0107aja. Slijedom toga, izuzetno je va\u017eno mentalno zdravlje u zajednici uvrstiti u prioritete javnih politika, posebice jer RH nema Nacionalnu strategiju razvoja mentalnog zdravlja jo\u0161 od 2016.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-11155 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-6-300x139.png\" alt=\"\" width=\"626\" height=\"290\" srcset=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-6-300x139.png 300w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-6-768x355.png 768w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-6-585x270.png 585w, https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/zdravlje-6.png 963w\" sizes=\"(max-width: 626px) 100vw, 626px\" \/><\/p>\n<p>Postupci koji su u lije\u010denju dje\u010daka iz Metkovi\u0107a u prosincu 2018. doveli do smrtnog ishoda, rezultirali su, prema podatcima DORH-a, provo\u0111enjem istrage protiv \u010detiri osobe zbog osnovane sumnje da su po\u010dinile kazneno djelo protiv zdravlja ljudi nesavjesnim lije\u010denjem. Zna\u010dajno je da u postupanjima ovih osoba HLK i Hrvatska komora medicinskih sestara u nadzorima nisu utvrdili propuste. I u izvje\u0161\u0107ima za 2018. i 2019. pisali smo kako i ovaj slu\u010daj ukazuje na nedovoljnu dostupnost odgovaraju\u0107ih zdravstvenih usluga, \u0161to je dodatan razlog za a\u017euriranje Mre\u017ee javne zdravstvene slu\u017ebe. Postupali smo i po pritu\u017ebi vezanoj uz refundaciju tro\u0161kova smje\u0161taja pokojnika u rashladnu komoru za infektivne le\u0161eve, odnosno ra\u010duna Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Rijeka u visini od 10.000 kuna, bez \u010dijeg pla\u0107anja pritu\u017eiteljica nije mogla preuzeti tijelo i pokopati supruga. Usluga smje\u0161taja u rashladne komore kori\u0161tena je nekoliko mjeseci, jer se utvr\u0111ivao identitet pokojnika. Cijena je formirana po Odluci dekana, koju je donio temeljem Statuta, no nije jasno po kojem zakonu, kao \u0161to nije jasno na koji se na\u010din i pred kojim tijelom ra\u010dun mo\u017ee osporavati.<\/p>\n<p>Naime, MZ isti\u010de kako ZZZ kojim se propisuje utvr\u0111ivanje smrti i obdukcija, Pravilnik o na\u010dinu pregleda umrlih te utvr\u0111ivanje vremena smrti, kao ni Odluka o visini tro\u0161kova provo\u0111enja obdukcije, ne ure\u0111uju ovo pitanje, a ni MZO se ne smatra nadle\u017enim. To nije regulirano niti Zakonom o pogrebni\u010dkoj djelatnosti, pa se radi o o\u010ditoj pravnoj praznini. Nesporno je da se posmrtni ostaci \u010duvaju u posebnim komorama kako bi se sprije\u010dila opasnost od infekcija, o \u010demu skrbe zdravstveni djelatnici, pa je ipak rije\u010d o zdravstvenoj usluzi od javnog zna\u010daja koja bi morala biti zakonski regulirana, kao \u0161to bi moralo biti propisano i tijelo nadzora nad njenim obavljanjem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Preporuke:<\/strong><\/p>\n<p><strong>7. Ministarstvu zdravstva, da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi kojim <\/strong><strong>bi se definirala obveza zdravstvenih ustanova da o smrti u odre\u0111enom roku obavijeste obitelj;<\/strong><\/p>\n<p><strong>8. Ministarstvu zdravstva, da poduzima konkretne i u\u010dinkovite mjere radi smanjenja listi \u010dekanja;<\/strong><\/p>\n<p><strong>9. Ministarstvu zdravstva, da u razumnom roku osigura pru\u017eanje svih zdravstvenih usluga gra\u0111anima, <\/strong><strong>\u010diji termini su otkazani ili privremeno odgo\u0111eni zbog epidemije;<\/strong><\/p>\n<p><strong>10. Ministarstvu zdravstva, da a\u017eurira Mre\u017eu javne zdravstvene slu\u017ebe;<\/strong><\/p>\n<p><strong>11. Ministarstvu zdravstva, da donese novu Mre\u017eu hitne medicine;<\/strong><\/p>\n<p><strong>12. Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da <\/strong><strong>sustavno informiraju gra\u0111ane o mogu\u0107nostima ostvarivanja psiholo\u0161ke pomo\u0107i i za\u0161tite <\/strong><strong>mentalnog zdravlja na svima pristupa\u010dne na\u010dine, a ne samo putem interneta;<\/strong><\/p>\n<p><strong>13. Ministarstvu zdravstva, da donese novu Nacionalnu strategiju razvoja mentalnog zdravlja;<\/strong><\/p>\n<p><strong>14. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da postupke priznanja prava iz zdravstvenog<\/strong><br \/>\n<strong>osiguranja, uklju\u010duju\u0107i i \u017ealbene, provodi u zakonom propisanim rokovima;<\/strong><\/p>\n<p><strong>15. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da osiguranicima pru\u017ea pravodobne i cjelovite <\/strong><strong>informacije o pravima iz zdravstvenog osiguranja;<\/strong><\/p>\n<p><strong>16. Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da izrade Prijedlog izmjena <\/strong><strong>i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi temeljem <\/strong><strong>kojih \u0107e besku\u0107nici imati pravo na besplatnu zdravstvenu za\u0161titu neovisno o reguliranom <\/strong><strong>prebivali\u0161tu;<\/strong><\/p>\n<p><strong>17. Vladi RH, da razmotri mogu\u0107nost uspostavljanja ambulanti za besku\u0107nike i ostale socijalno<\/strong><br \/>\n<strong>ugro\u017eene bez osnovnog zdravstvenog osiguranja;<\/strong><\/p>\n<p><strong>18. Vladi RH, da predlo\u017ei dono\u0161enje propisa kojim \u0107e se regulirati na\u010din, uvjeti, financiranje, ovla\u0161tene <\/strong><strong>osobe te tijela nadzora za obavljanje zdravstvene usluge smje\u0161taja pokojnika u rashladne komore;<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><b>Vezane teme iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020.:<\/b><\/em><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-u-podrucju-zdravlja-2\/\">Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-u-podrucju-rada-i-zaposljavanja\/\">Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><i>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2020-godinu\/?wpdmdl=10845&#038;refresh=6038a8291f2261614325801\">ovdje.<\/a><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>*Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. O problemima vezanima uz zdravlja mo\u017eete doznati vi\u0161e i u poglavljima &#8220;Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja&#8221; i &#8220;Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja&#8221;. Izazovi u 2020. bez presedana su u kontekstu prava na zdravlje. Epidemija je jasno upozorila na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":11014,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[702,1981,1875,1744,1897,1871,1288,366],"class_list":["post-11013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-zdravlje","tag-izvjesce-2020","tag-javno-zdravstvo","tag-koronavirus","tag-osobe-narusenog-zdravlja","tag-pacijenti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava","tag-zdravstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11013"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11859,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11013\/revisions\/11859"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}