{"id":10993,"date":"2021-03-30T13:21:41","date_gmt":"2021-03-30T11:21:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=10993"},"modified":"2021-05-31T16:01:59","modified_gmt":"2021-05-31T14:01:59","slug":"3-pojedina-podrucja-zastite-ljudskih-prava-i-suzbijanja-diskriminacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/3-pojedina-podrucja-zastite-ljudskih-prava-i-suzbijanja-diskriminacije\/","title":{"rendered":"Epidemija bolesti COVID 19: normativni okvir i ograni\u010denja ljudskih prava"},"content":{"rendered":"\r\n
* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. Utjecaj epidemije na ljudska prava i jednakost opisan je i u velikom dijelu drugih poglavlja Izvje\u0161\u0107a: “<\/em>Zdravlje”,\u00a0<\/a>“Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja”, “<\/a>Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi”,\u00a0 “<\/a>Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja”,\u00a0 <\/a>“Umirovljenici i starije osobe”, “<\/a>Diskriminacija temeljem dobi”, “<\/a>Socijalna skrb”, “<\/a>Diskriminacija temeljem imovnog stanja”, “<\/a><\/span>Izra\u017eavanje u javnom prostoru”.<\/span><\/a><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n
\r\n\r\n<\/em><\/span><\/h5>\r\n

Epidemija bolesti COVID 19 je, kao i svaka krizna situacija, neodvojiva od ljudskih prava \u2013 na zdravlje,
\u017eivot, pristup informacijama, rad, obrazovanje, socijalnu sigurnost, slobodu kretanja, privatnost, mirno okupljanje i druga, a upravo je njihova za\u0161tita jedan od klju\u010dnih na\u010dina borbe protiv najve\u0107eg javnozdravstvenog izazova s kojim se moderni svijet ikad suo\u010dio. No, za\u0161tita ljudskih prava u ovom
slu\u010daju uklju\u010duje i ograni\u010denja, kako je predvi\u0111eno Ustavom i me\u0111unarodnim pravnim okvirom.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zakon o sustavu civilne za\u0161tite i zakon o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pojavom nove zarazne bolesti COVID 19, RH se prvi put na\u0161la u situaciji globalne pandemije i epidemije na cijelom svom teritoriju, koja \u0107e do kraja 2020. zahvatiti gotovo sve aspekte \u017eivota, s neizvjesnim krajem i u 2021. Nakon \u0161to je 11. o\u017eujka 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, ministar zdravstva je temeljem Zakona o za\u0161titi pu\u010danstva od zaraznih bolesti (ZoZPZB) i na prijedlog HZJZ-a proglasio epidemiju u cijeloj zemlji. Prethodno je, 4. o\u017eujka, proglasio opasnost od epidemije, a 21. velja\u010de je osnovao karantenu. U cilju spre\u010davanja \u0161irenja zaraze aktiviran je cjelokupni zdravstveni sustav i sustav civilne za\u0161tite zbog zna\u010dajne prijetnje za zdravlje, \u017eivote i sigurnost gra\u0111ana. Me\u0111utim, ubrzo se pokazalo da ZoZPZB i Zakon o sustavu civilne za\u0161tite (ZoSCZ) nisu u potpunosti primjenjivi u novim okolnostima pa se pristupilo njihovim izmjenama.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Brzo nakon progla\u0161enja epidemije
pokazalo se da Zakon o za\u0161titi
pu\u010danstva od zaraznih bolesti i Zakon o
sustavu civilne za\u0161tite nisu u potpunosti
primjenjivi u novim okolnostima
pa se pristupilo njihovim izmjenama.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Vlada je 20. velja\u010de imenovala na\u010delnika, zamjenika i 25 \u010dlanova Sto\u017eera CZRH, sukladno Pravilniku o sastavu sto\u017eera, na\u010dinu rada te uvjetima za imenovanje na\u010delnika, zamjenika na\u010delnika i \u010dlanova sto\u017eera civilne za\u0161tite iz 2019., a prva je sjednica Sto\u017eera odr\u017eana 25. velja\u010de, od kada kontinuirano djeluje kao najva\u017enije operativno tijelo Vlade za sprje\u010davanje \u0161irenja bolesti. \u010celno mjesto Sto\u017eera je po polo\u017eaju pripalo ministru unutarnjih poslova i potpredsjedniku Vlade, dok je za zamjenika imenovan \u010delnik Ravnateljstva CZ MUP-a. \u010clanovi su predstavnici sredi\u0161njih TDU, Hrvatske vatrogasne zajednice, Dr\u017eavnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda, Seizmolo\u0161ke slu\u017ebe, Hrvatskih voda, Hrvatskog crvenog kri\u017ea, Hrvatske gorske slu\u017ebe spa\u0161avanja i HZJZ-a. Na tiskovnim konferencijama Sto\u017eera CZRH sudjelovali su i ministar zdravstva te ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljevi\u0107, no oni nisu njegovi \u010dlanovi, kao ni predstavnici JLP(R)S.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nadalje, iako je prema ZoSCZ katastrofa stanje izazvano prirodnim i\/ili tehni\u010dko-tehnolo\u0161kim doga\u0111ajem koje opsegom, intenzitetom i neo\u010dekivano\u0161\u0107u ugro\u017eava zdravlje i \u017eivote ve\u0107eg broja ljudi, imovinu ve\u0107e vrijednosti i okoli\u0161, a nije ju mogu\u0107e sprije\u010diti ili posljedice otkloniti svim operativnim snagama regionalnog sto\u017eera CZ, Vlada nije proglasila katastrofu, a drugog na\u010dina dono\u0161enja odluka koje bi bile obvezuju\u0107e za sve sto\u017eere CZ JLP(R)S u postoje\u0107em ZoSCZ-u nije bilo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kategorija velike nesre\u0107e nije bila primjenjiva jer je epidemija bila progla\u0161ena za \u010ditavo podru\u010dje RH,
a ne na pojedinim dijelovima. Stoga je Vlada prvo odlu\u010dila mijenjati ZoSCZ kako bi osigurala provedbu odluka Sto\u017eera CZRH na regionalnoj i lokalnoj razini, budu\u0107i su neki sto\u017eeri CZ JLP(R)S htjeli primijeniti epidemiolo\u0161ke mjere druk\u010dije od onih Sto\u017eera CZRH. Obrazla\u017eu\u0107i da djeluje s ciljem u\u010dinkovitog suzbijanja \u0161irenja epidemije, Vlada je predlo\u017eila, a Hrvatski sabor u hitnom postupku i dvotre\u0107inskom ve\u0107inom, 18. o\u017eujka usvojio novi \u010dl. 22.a ZoSCZ-a kojim je Sto\u017eeru CZRH omogu\u0107eno dono\u0161enje odluka i uputa koje sto\u017eeri CZ JLP(R)S provode. Prema mi\u0161ljenju Instituta za javnu upravu o stanju hrvatske javne uprave u 2020., centralizacija odlu\u010divanja nacionalnog sto\u017eera, uspostavljena radi osiguranja vertikalne koordinacije, dovela je do daljnjeg ja\u010danja centralizacije te daljnjeg umanjivanja zna\u010daja lokalne autonomije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Ukidanje javnog prijevoza ote\u017ealo
je dostupnost zdravstvenih i socijalnih
usluga u udaljenim podru\u010djima, posebice
za osobe starije \u017eivotne dobi koje su
izlo\u017eene pove\u0107anom riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Temeljem \u010dl. 22.a Sto\u017eer CZRH je ve\u0107 19. o\u017eujka donio \u010detiri odluke: Odluku o privremenoj zabrani prelaska preko grani\u010dnih prijelaza RH, Odluku o mjerama ograni\u010davanja dru\u0161tvenih okupljanja, rada u trgovini, uslu\u017enih djelatnosti i odr\u017eavanja sportskih i kulturnih doga\u0111anja, Odluku o grani\u010dnim prijelazima preko kojih \u0107e se odvijati tranzitni promet teretnih vozila preko teritorija RH i Odluku kojom se zabranjuje brodovima u me\u0111unarodnoj plovidbi koji imaju obvezu samoizolacije ili karantene uplovljavanje u morske luke i luke unutarnje plovidbe u RH.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zbog Odluke o zabrani napu\u0161tanja mjesta prebivali\u0161ta i stalnog boravka u RH, koja je bila na snazi od 23. o\u017eujka do 11. svibnja, uz nekoliko izmjena i dopuna, zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111ana koji nisu mogli obi\u0107i svoje nekretnine u drugoj \u017eupaniji ili oti\u0107i na odmor. Naime, dono\u0161enje odluka o odobravanju propusnica nije bilo ujedna\u010deno pa su, primjerice, u istoj prilici neki \u010dlanovi ku\u0107anstva propusnice dobili, dok su drugima odbijene bez obrazlo\u017eenja. Lokalni sto\u017eer CZ pu\u010dkoj pravobraniteljici niti nakon opetovanih po\u017eurnica nije dostavio obrazlo\u017eenje ovakve odluke, a problem je rije\u0161en tek ukidanjem propusnica. Istovremeno, ova Odluka ote\u017eala je pristup javnim uslugama stanovnicima ruralnih podru\u010dja i otoka. Naime, u mnogim op\u0107inama nema po\u0161te, trgovine niti ljekarne pa su stanovnici, da bi do njih do\u0161li, morali tra\u017eiti propusnice. Dodatno, ukidanje javnog prijevoza ote\u017ealo je dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga u udaljenim podru\u010djima, posebice za osobe starije \u017eivotne dobi koje su izlo\u017eene pove\u0107anom riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U kolovozu je Sto\u017eer CZRH, na prijedlog \u017eupanijskih sto\u017eera, po\u010deo donositi odluke za pojedine dijelove RH, prvo za gradove i op\u0107ine Imotske krajine, a do kraja mjeseca i za podru\u010dje Brodskoposavske te Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, ovisno o epidemiolo\u0161koj situaciji. Prema podatcima Vlade, do 13. sije\u010dnja 2021. Sto\u017eer CZRH je donio 271 odluku, od toga 244 nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna ZoZPZB-a, temeljem \u010dl. 47. i \u010dl. 22.a ZoSCZ-a. Uz zakonske izmjene i odluke Sto\u017eera, HZJZ je do kraja 2020. objavio 30 op\u0107ih uputa, 17 uputa i preporuka za zdravstvenu za\u0161titu, 30 uputa i preporuka za obrazovanje, 11 uputa i preporuka za sustav socijalne skrbi, 56 uputa i preporuka za gospodarstvo i dru\u0161tvene djelatnosti, pet uputa za prelazak granica i \u010detiri za vjerska okupljanja. Me\u0111utim, one nisu bile obvezuju\u0107e, osim ako su bile obuhva\u0107ene odlukama Sto\u017eera i zakonskim izmjenama, \u0161to nije pojednostavilo kompliciran sustav odlu\u010divanja i upravljanja kriznom situacijom. Stoga ne \u010dudi \u0161to su gra\u0111ani imali brojne upite i pritu\u017ebe pu\u010dkoj pravobraniteljici, jer se nisu snalazili u novim okolnostima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Epidemija je dovela i do promjene u radu dr\u017eavnih i javnih slu\u017ebi pa je Vlada 19. o\u017eujka donijela
Odluku o organizaciji rada TDU za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID 19 uzrokovane virusom
SARS-CoV-2, kojom je ograni\u010dila rad u TDU i javnim slu\u017ebama koje nisu ure\u0111ene posebnim propisima na nu\u017ene i neodgodive poslove te propisala obvezu rada od ku\u0107e za nu\u017eno osoblje, a stavljena je izvan snage u svibnju. Pogor\u0161anjem epidemiolo\u0161ke situacije u listopadu, Vlada je donijela novu Odluku temeljem koje je ministar pravosu\u0111a i uprave po\u010detkom studenog donio Uputu o mjerama za sprje\u010davanje \u0161irenja epidemije bolesti COVID 19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i osiguranje uvjeta za redovito obavljanje poslova u tijelima dr\u017eavne uprave, povodom koje smo zaprimili nekoliko pritu\u017ebi dr\u017eavnih slu\u017ebenika na nedovoljno ure\u0111en te nedostatno omogu\u0107en rad od ku\u0107e. Novu je Uputu ministar donio krajem studenoga, nakon \u0161to smo ukazali na potrebu uskla\u0111ivanja s tada va\u017ee\u0107om Odlukom o nu\u017enim epidemiolo\u0161kim mjerama kojima se ograni\u010davaju okupljanja i uvode druge nu\u017ene epidemiolo\u0161ke mjere i preporuke radi sprje\u010davanja prijenosa bolesti COVID 19 putem okupljanja Sto\u017eera CZRH, od 25. listopada.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Mnoge odluke Sto\u017eera CZRH ograni\u010davale
su temeljna prava i slobode, od slobode
kretanja i okupljanja do prava na privatnost pa se u Hrvatskom saboru, ali i stru\u010dnoj javnosti raspravljalo treba li primijeniti \u010dl.17. Ustava i proglasiti izvanredno stanje.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prve, ali i ve\u0107ina kasnije donesenih odluka Sto\u017eera CZRH, ograni\u010davale su temeljna prava i
slobode, zajam\u010dene Ustavom i me\u0111unarodnim dokumentima, od slobode kretanja i okupljanja
do prava na privatnost pa je pu\u010dka pravobraniteljica 26. o\u017eujka upozorila Hrvatski sabor, Ured predsjednika RH i Vladu da takve mjere moraju biti razmjerne, strogo odgovarati potrebama danog trenutka te trajati samo dok to okolnosti zahtijevaju, i u mjeri koja je nu\u017ena te odgovara naravi potrebe za njihovim ograni\u010denjem.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Istovremeno su neke dr\u017eave \u010dlanice Vije\u0107a Europe ve\u0107 tada notificirale derogaciju EKLJP sukladno \u010dl.
15. nakon \u0161to su proglasile izvanredno stanje, a neke su proglasile izvanredno stanje bez notifikacije
derogacije. RH nije proglasila izvanredno stanje niti je notificirala derogaciju EKLJP. U Hrvatskom saboru, ali i stru\u010dnoj i znanstvenoj zajednici, raspravljalo se o na\u010dinu odlu\u010divanja o ograni\u010denju temeljnih prava i sloboda, odnosno treba li primijeniti \u010dl. 17. Ustava i proglasiti izvanredno stanje. Naime, Ustav prepoznaje dva modela ograni\u010denja ljudskih prava, u redovnom sukladno \u010dl. 16., ili u izvanrednom stanju sukladno \u010dl. 17. Ustava. Podnesena su i tri prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom \u010dl. 22.a ZoSCZ-a te tri prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom \u010dl. 10., 13., 14. i 18. Zakona o izmjenama i dopunama ZoZPZB-a. O ovim je prijeporima u rujnu odlu\u010dio Ustavni sud Rje\u0161enjem U-I-1372\/2020 i dr., uz pet izdvojenih mi\u0161ljenja, ne prihvativ\u0161i navedene prijedloge te ocijeniv\u0161i da o primjeni \u010dl. 16. ili \u010dl. 17. Ustava odlu\u010duje isklju\u010divo Hrvatski sabor. Ocijenio je kako Ustav ne nala\u017ee Hrvatskom saboru da zakone i odluke\/mjere kojima se ograni\u010davaju temeljna ljudska prava i slobode donosi isklju\u010divo temeljem \u010dl. 17. Ustava.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Ubrzo nakon ZoSCZ-a, u travnju se pristupilo prvim izmjenama i dopunama ZoZPZB-a, koji je
ponovo mijenjan i dopunjen u prosincu. No, za razliku od ZoSCZ-a, ni prve ni druge izmjene
ZoZPZB-a nisu izglasane dvotre\u0107inskom ve\u0107inom. Povodom izmjena i dopuna u hitnom postupku
17. travnja, pu\u010dka pravobraniteljica je ponovno pozvala na oprez prilikom novih ograni\u010denja ljudskih
prava i sloboda, primarno slobode kretanja. Njima je uveden novi institucionalni model suodlu\u010divanja
Sto\u017eera CZRH, MZ-a i HZJZ-a, kojim je preba\u010dena nadle\u017enost s ministra zdravstva na Sto\u017eer, ozakonjene su ve\u0107 donesene odluke Sto\u017eera te je odre\u0111eno odlu\u010divanje Vlade o progla\u0161enju epidemije, a ministra zdravstva o progla\u0161enju opasnosti od epidemije. Uvedena je i nova epidemiolo\u0161ka mjera \u201eizolacija osoba u vlastitom domu ili drugom odgovaraju\u0107em prostoru – samoizolacija\u201c, koja mo\u017ee biti posebna i sigurnosna, uz obvezu objave potonje u Narodnim novinama. Pro\u0161irene su ovlasti sanitarnim inspektorima u provedbi nadzora nad ZoZPZB-om te su uvedeni novi prekr\u0161aji i stro\u017ee nov\u010dane kazne.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Drugim izmjenama i dopunama ZoZPZB-a, u prosincu, tako\u0111er u hitnom postupku, uvedene su tri nove sigurnosne mjere: obveza pravilnog no\u0161enja maske za lice ili medicinske maske, zabrana ili ograni\u010denje odr\u017eavanja javnih doga\u0111anja i\/ili okupljanja te zabrana ili ograni\u010denje odr\u017eavanja privatnih okupljanja. Pro\u0161iren je nadzor nad provedbom svih sigurnosnih mjera na MUP (policijske slu\u017ebenike i inspektore Ravnateljstva CZ), sve inspektore DIRH-a te inspektore drugih TDU. Uvedene su nove nov\u010dane kazne i to za pravnu osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizi\u010dku osobu obrtnika i fizi\u010dku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te za fizi\u010dke osobe koje se ne pridr\u017eavaju donesenih sigurnosnih mjera. Sigurnosna mjera zabrane ili ograni\u010denja odr\u017eavanja privatnih okupljanja osobito je zabrinjavaju\u0107a s pozicije za\u0161tite prava na privatnost i nepovredivost doma, o \u010demu detaljnije pi\u0161emo u poglavlju o pravu na privatnost.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Zbog ovih novih ograni\u010denja, koja su nekima stvorila dodatan teret i strah, te zbog pogor\u0161ane epidemiolo\u0161ke slike, bilo je sve izra\u017eenije naru\u0161eno povjerenje gra\u0111ana u institucije, posebice Sto\u017eer
CZRH. Tako je od lipnja do studenog, prema istra\u017eivanju Promocije Plus, postotak gra\u0111ana koji imaju
povjerenje u mjere koje je Sto\u017eer donosio pao sa 76,6 na 41,9%. Puno se raspravlja i o cijepljenju
prema kojem dio gra\u0111ana pokazuje otpor, no iako je ZoZPZB mijenjan dva puta, za COVID 19 nije
uvedena obavezna imunizacija. Prva je u RH cijepljena \u0161ti\u0107enica doma za starije i nemo\u0107ne osobe u
Zagrebu, 27. prosinca, a potom je cijepljenje, uz pristanak, nastavljeno. Uo\u010di zimskih blagdana, 23. prosinca, ponovno su uvedene propusnice za kretanje me\u0111u \u017eupanijama pa su nam se gra\u0111ani pritu\u017eivali jer nisu mogli posje\u0107ivati \u010dlanove obitelji u drugoj \u017eupaniji, primjerice dijete koje \u017eivi s drugim roditeljem. No propusnice su ukinute ve\u0107 30. prosinca, dan nakon katastrofalnog potresa koji je do kraja 2020. preuzeo gotovu svu pa\u017enju, kako ve\u0107ine institucija, tako i gra\u0111ana. Epidemija bolesti COVID 19 time je, barem na kratko, pala u drugi plan.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Me\u0111u kasnije podnesenim prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i
zakonima \u010detiri Odluke Sto\u017eera CZRH, me\u0111u kojima i Odluke o privremenoj zabrani i ograni\u010davanju
prelaska preko grani\u010dnih prijelaza Republike Hrvatske, Ustavni sud je Rje\u0161enjem U-II-5920-2020 i dr.
od 3. velja\u010de 2021. ve\u0107inom glasova odlu\u010dio da ne postoje pretpostavke za odlu\u010divanje o biti stvari,
no ponovno uz tri izdvojena mi\u0161ljenja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Epidemiolo\u0161ka mjera izolacije osoba u vlastitom domu ili drugom odgovaraju\u0107em prostoru – samoizolacija<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nova epidemiolo\u0161ka mjera \u201eizolacija osoba u vlastitom domu ili drugom odgovaraju\u0107em prostoru \u2013
samoizolacija\u201c uvedena je u ZoZPB u travnju, i to kao posebna (\u010dl. 12., 20., 21. i 22.) i sigurnosna
mjera (\u010dl. 47.), no bez definicija i razgrani\u010denja ovih pojmova.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kada se radi o posebnoj mjeri, \u010dl. 21. ZoZPZB-a propisuje da se iznimno mo\u017ee odrediti kada za to
postoje odgovaraju\u0107i uvjeti, prema epidemiolo\u0161koj ocjeni HZJZ-a, \u017eupanijskog ZJZ-a ili procjeni doktora medicine specijalista epidemiologije ili drugih specijalnosti, osobama za koje se utvrdi da su oboljele, za koje se posumnja da boluju od COVID 19 ili zdravim osobama koje su bile u kontaktu s oboljelima te onima koji dolaze iz bole\u0161\u0107u zahva\u0107enog podru\u010dja. Prema podatcima Vlade, do 15. sije\u010dnja izre\u010dena je u 223.097 slu\u010daja, s tim da se u po\u010detku epidemije odre\u0111ivala u trajanju od 14 dana, dok je kasnije skra\u0107ena na 10, i to izolacija sredinom rujna, a samoizolacija krajem listopada.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kada se radi o sigurnosnoj mjeri, \u010dl. 47. ZoZPZB-a odre\u0111uje da ju ministar zdravstva mo\u017ee narediti
na prijedlog HZJZ-a, pa je on 15. o\u017eujka donio Odluku o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovaraju\u0107em prostoru (samoizolacija), koja se nare\u0111ivala svim osobama koje ulaze u RH iz odre\u0111enih dr\u017eava, \u0161to se mijenjalo i dopunjavalo sedam puta, tako \u0161to je ovisno o epidemiolo\u0161koj slici, mijenjan popis dr\u017eava. U zadnjoj izmjeni i dopuni, od 27. svibnja, odre\u0111eno je da se ova mjera nare\u0111uje osobama za koje se temeljem epidemiolo\u0161kog izvida i\/ili ankete procjeni da su bile u kontaktu s potvr\u0111enim slu\u010dajem bolesti COVID 19.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Najvi\u0161e problema i nejasno\u0107a, ali i pravne nesigurnosti, izazvala je primjena \u201eepidemiolo\u0161ke mjere
izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovaraju\u0107em prostoru \u2013 samoizolacije\u201c, koja se oboljelima
odre\u0111ivala kao izolacija, a njihovim kontaktima kao samoizolacija. Prve smo pritu\u017ebe zaprimili ve\u0107 u
o\u017eujku, nakon \u010dega se ova mjera sve \u010de\u0161\u0107e izri\u010de, pa raste i broj pritu\u017ebi. Naime, gra\u0111ani nisu bili
adekvatno informirani o odre\u0111ivanju i duljini trajanja, o njoj nisu zaprimali rje\u0161enje ni potvrdu, a neki
su ostali u evidenciji osoba u samoizolaciji\/izolaciji i nakon \u0161to im je istekla pa su dovedeni u neugodan polo\u017eaj i mogu\u0107e po\u010dinjenje prekr\u0161aja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

\u00a0Dr\u017eavljanima RH zaposlenima u Sloveniji bi
pri svakom povratku na grani\u010dnom prijelazu ponovno bila odre\u0111ena mjera samoizolacije, tako da u Hrvatskoj nisu smjeli napustiti svoj dom, dok su se u Sloveniji mogli slobodno kretati.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Bilo je i nekoliko pritu\u017ebi prekograni\u010dnih radnika, hrvatskih dr\u017eavljana zaposlenih u Sloveniji kojima bi pri svakom prelasku granice ponovo bila odre\u0111ena mjera samoizolacije na grani\u010dnom prijelazu pa u RH nisu smjeli napustiti svoj dom, dok su se u Sloveniji mogli slobodno kretati. Pritu\u017ebe na odre\u0111ivanje izolacije i samoizolacije kontinuirano su pristizale do kraja studenoga, kada se zbog vrlo lo\u0161e situacije i porasta broja oboljelih uvode nova ograni\u010denja. Epidemiolozi HZJZ-a i \u017eupanijskih zavoda vi\u0161e nisu stizali obavje\u0161tavati sve gra\u0111ane o izolaciji i\/ili samoizolaciji, a do izra\u017eaja sve vi\u0161e dolazi i njeno nepo\u0161tivanje. Zbog toga su u \u017eupanijskim zavodima tijekom prosinca osnovani pozivni centri za pra\u0107enje kontakata, a HZJZ je s Medicinskim fakultetom u Zagrebu u studenom osnovao pozivni centar s volonterima studentima medicine. Unato\u010d zakonskim izmjenama, brojnim preporukama i uputama HZJZ-a, pritu\u017ebe i dalje ukazuju kako primjena mjere izolacije\/samoizolacije nije sasvim razja\u0161njena ni po\u010detkom 2021. Gra\u0111ani su se naj\u010de\u0161\u0107e pritu\u017eivali da nisu dobili rje\u0161enje ni potvrdu pa se nisu mogli \u017ealiti. DIRH je to u o\u010ditovanju potvrdio, budu\u0107i da kao drugostupanjsko tijelo postupa samo po \u017ealbama izjavljenima protiv rje\u0161enja sanitarne inspekcije DIRH-a (\u010dl. 68. i 69. ZoZPZB-a), ali ne i kada je mjeru dao epidemiolog (\u010dl. 21.ZoZPZB-a), \u0161to je u pritu\u017ebama bilo naj\u010de\u0161\u0107e. Ova je mjera bila i predmet ustavnih tu\u017ebi pa je Ustavni sud u Rje\u0161enju U-I-1372\/2020 i dr. iz rujna 2020. zaklju\u010dio da je zbog hitne naravi sprje\u010davanja \u0161irenja COVID-a, prihvatljivo izre\u0107i usmeno rje\u0161enje. Ipak, u dva izdvojena mi\u0161ljenja, ustavni suci smatraju da se osobama u samoizolaciji time povre\u0111uje pravo na \u017ealbu iz \u010dl. 18. Ustava.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Prema o\u010ditovanju DIRH-a, grani\u010dni sanitarni inspektori su od po\u010detka velja\u010de na grani\u010dnim prijelazima donosili i uru\u010divali rje\u0161enja kojima su sve osobe koje dolaze iz zahva\u0107enih podru\u010dja stavljali pod zdravstveni nadzor, a od 1. velja\u010de do 14. o\u017eujka doneseno je 11.963 rje\u0161enja za mjere stavljanja pod zdravstveni nadzor i ku\u0107nu karantenu, protiv kojih se mogla izjaviti \u017ealba. Ipak, primjer takvog rje\u0161enja ili \u017ealbe nam nije poznat.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Unato\u010d zakonskim izmjenama, brojnim
preporukama i uputama HZJZ-a,
pritu\u017ebe i dalje ukazuju kako primjena
mjere izolacije\/samoizolacije nije
sasvim razja\u0161njena ni po\u010detkom 2021.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Me\u0111utim, nakon 15. o\u017eujka, kada je na snagu stupila Odluka ministra zdravstva o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije u vlastitom domu (samoizolacija) osobama koje ulaze u RH, sanitarni inspektori vi\u0161e nisu donosili i uru\u010divali rje\u0161enja, nego je grani\u010dni policijski slu\u017ebenik svakom putniku na grani\u010dnom prijelazu uru\u010dio letak s uputama o pona\u0161anju nakon ulaska u RH, s podsje\u0107anjem na obvezu po\u0161tovanja Odluke ministra zdravstva te je pritom unio podatke o po\u010detku i zavr\u0161etku samoizolacije, tako\u0111er i prekograni\u010dnim radnicima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

DIRH je u po\u010detku navodio da je ovu mjeru nakon 14. o\u017eujka odre\u0111ivala grani\u010dna policija, iako je MUP imao ovlast samo pru\u017eati pomo\u0107 sanitarnim inspektorima u provedbi nadzora. Ovakva se praksa nastavila do kraja godine pa smo u vi\u0161e navrata upozoravali i DIRH i MUP da grani\u010dna policija
nije nadle\u017ena za odre\u0111ivanje mjere samoizolacije prema ZoZPBB-u te da se unato\u010d prihvatljivosti
izricanja mjere usmenim rje\u0161enjem treba jasno znati tko odre\u0111uje samoizolaciju putnicima koji
prelaze granicu, kao i prekograni\u010dnim radnicima. Izmjenama ZoZPZB-a iz prosinca nadzor nad
provedbom sigurnosnih mjera iz \u010dl. 47. st. 2. obavljaju i policijski slu\u017ebenici, inspektori Ravnateljstva
CZ, svi inspektori DIRH-a te inspektori drugih TDU, no u obavljanju sanitarno-inspekcijskog nadzora
na granici i dalje su nadle\u017eni jedino grani\u010dni sanitarni inspektori, \u0161to se u praksi ne primjenjuje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Utjecaj epidemije bolesti COVID 19 na slobodu javnog okupljanja<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

S obzirom da je 19. o\u017eujka donesena Odluka o mjerama ograni\u010davanja dru\u0161tvenih okupljanja, rada
u trgovini, uslu\u017enih djelatnosti i odr\u017eavanja sportskih i kulturnih doga\u0111anja, a 21. o\u017eujka Odluka o
mjeri strogog ograni\u010davanja zadr\u017eavanja na ulicama i drugim javnim mjestima, otkazani su brojni
kulturni, vjerski i politi\u010dki doga\u0111aji, a dru\u0161tvena okupljanja su bila ili zabranjena ili je bio ograni\u010den
broj ljudi koji im je mogao prisustvovati. Gra\u0111anske inicijative i organizacije okrenule su se novim
na\u010dinima komuniciranja i izra\u017eavanja pa je organizacija javnih okupljanja koordinirana putem
dru\u0161tvenih mre\u017ea i mobilnih aplikacija, a ve\u0107ina se prosvjednih aktivnosti preselila na internet.
Primjerice, u Zagrebu su tijekom travnja organizirani “balkonski prosvjedi” gdje su gra\u0111ani
zvi\u017edaljkama te lupanjem loncima i poklopcima pokazali nezadovoljstvo vo\u0111enjem Grada nakon potresa. No, samoorganiziranje nije bilo isklju\u010divo protestno, ve\u0107 su gra\u0111ani u trenucima straha i neizvjesnosti pokretali i akcije podr\u0161ke i pomo\u0107i te su pljeskanjem i ovacijama na balkonima i prozorima slali poruke ohrabrenja zdravstvenim djelatnicima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako su ograni\u010denja prava na javno okupljanje dopu\u0161tena, izme\u0111u ostalog i radi za\u0161tite javnog zdravlja, ona moraju biti nu\u017ena i propisana zakonom, a njihov opseg i primjena moraju biti razmjerni tom cilju. Osim toga, odredbe moraju biti precizne jer bi se u suprotnom mogle razli\u010dito tuma\u010diti, \u0161to nosi opasnost od zadiranja u pravo na javno okupljanje. Suprotno tome, u Odluci o mjeri strogog ograni\u010davanja zadr\u017eavanja na ulicama i drugim javnim mjestima uvedeno je strogo ograni\u010denje zadr\u017eavanja na javnim mjestima na kojima bi se mogao okupiti \u201eve\u0107i broj osoba\u201d, ne poja\u0161njavaju\u0107i \u0161to se pod time podrazumijeva.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Osim toga, nakon \u0161to je 20. studenog donijeta Odluka o nu\u017enim epidemiolo\u0161kim mjerama kojima se
ograni\u010davaju okupljanja i uvode druge nu\u017ene epidemiolo\u0161ke mjere i preporuke radi sprje\u010davanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, pred Ustavnim sudom je podnesen prijedlog za
pokretanje postupka za ocjenu njene suglasnosti s Ustavom i zakonom, ali Ustavni sud je Odlukom
broj U-II-5920-2020 i dr. iz velja\u010de 2021. ponovno ve\u0107inom glasova, uz tri izdvojena mi\u0161ljenja, odbacio prijedlog, navode\u0107i da je predmetna Odluka bila na snazi od 28. studenoga\u00a0 do 21. prosinca 2020. te budu\u0107i vi\u0161e nije na snazi, ne postoje pretpostavke za odlu\u010divanje o biti stvari.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Odluke Sto\u017eera CZRH o ograni\u010denju broja sudionika na javnim okupljanjima na otvorenom ili u
zatvorenom prostoru mijenjane su vi\u0161e od 20 puta, a HZJZ je istovremeno donosio upute i preporuke za sprje\u010davanje zaraze u kojima se navodio razli\u010dit maksimalan broj sudionika odre\u0111enog doga\u0111aja. \u010ceste izmjene i nejasne mjere i preporuke, izme\u0111u ostaloga, dovele su do rasta nezadovoljstva i straha te je do izra\u017eaja do\u0161lo ve\u0107 naru\u0161eno povjerenje u institucije, posebice Sto\u017eer CZRH. Stoga je po\u010detkom rujna, a zatim ponovno u studenom, odr\u017eano vi\u0161e prosvjeda, radi mjera koje se odnose na ograni\u010davanje dru\u0161tvenih okupljanja, odr\u017eavanje fizi\u010dkog razmaka te obvezu no\u0161enja maski. Tim povodom smo zaprimili vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111ana koji su izra\u017eavali zabrinutost radi odobravanja i odr\u017eavanja manifestacija i prosvjeda u vrijeme epidemije, temeljem kojih su pokrenuti ispitni postupci.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n
\"\"<\/figure>\r\n<\/div>\r\n\r\n\r\n\r\n

Primjerice, u pritu\u017ebi na odr\u017eavanje \u201eFestivala slobode\u201c po\u010detkom rujna u Zagrebu, koji je prijavljen
kao javni prosvjed sukladno Zakonu o javnom okupljanju, istaknuto je kako su prekr\u0161ene mjere o
fizi\u010dkom distanciranju te ograni\u010denju broja sudionika. Prema o\u010ditovanju Sto\u017eera CZRH, inspekcijskim nadzorom Podru\u010dnog ureda CZ Zagreb utvr\u0111eno je da je bilo manje od 1.000 prosvjednika, a
nepo\u0161tivanje mjera nije utvr\u0111eno. Me\u0111utim, iako se ograni\u010denje od 1.000 osoba na otvorenom
prostoru u vrijeme odr\u017eavanja ovog prosvjeda odnosilo na profesionalne umjetni\u010dke izvedbe,
kulturne programe i manifestacije, a ne na javna doga\u0111anja i okupljanja za koje je bilo propisano
ograni\u010denje od 500 osoba na otvorenom prostoru, Ravnateljstvo CZ je navelo kako je Slu\u017eba za
inspekcijske poslove tretirala javni prosvjed kao vrstu manifestacije, s obzirom da je na istom
okupljanju nastupao poznati glazbenik koji je kao DJ pu\u0161tao glazbu, \u0161to je privuklo veliki broj gra\u0111ana
koji su prolazili trgom. Tako\u0111er, budu\u0107i da granice podru\u010dja na kojima se prosvjed odr\u017eavao nisu bile odre\u0111ene, a toga je dana fluktuacija ljudi bila velika, navode kako evidenciju prisutnih gra\u0111ana organizator nije mogao voditi niti imaju podatke je li se netko od sudionika na okupljanju zarazio.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\r\n

Za odr\u017eavanja prosvjeda na sredi\u0161njem
zagreba\u010dkom trgu bilo je propisano ograni\u010denje do 500 osoba za javna doga\u0111anja i okupljanja na
otvorenome. No, Slu\u017eba za inspekcijske poslove tretirala je ovaj prosvjed kao vrstu manifestacije, za \u0161to je propisano ograni\u010denje do 1.000 osoba, jer je
na njemu poznati glazbenik kao DJ pu\u0161tao glazbu.<\/p>\r\n<\/blockquote>\r\n\r\n\r\n\r\n

Pritu\u017ebu smo zaprimili i zbog okupljanja radi obilje\u017eavanja blagdana i neradnih dana sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Naime, od 25. listopada na snazi je bila Odluka o nu\u017enim epidemiolo\u0161kim mjerama kojima se ograni\u010davaju okupljanja i uvode druge nu\u017ene epidemiolo\u0161ke mjere i preporuke radi sprje\u010davanja prijenosa bolesti COVID 19 putem okupljanja, da bi 9. studenoga Sto\u017eer CZRH donio Odluku o izmjeni i dopunama iste, kojom je do 30. studenoga uvedeno izuze\u0107e ograni\u010denja broja osoba koje mogu prisustvovati nekom doga\u0111aju, kako bi se mogao obilje\u017eiti 18. studeni, Dan sje\u0107anja na \u017ertve Domovinskog rata i Dan sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara i \u0160kabrnje. Time je ponovo otvoreno pitanje (epidemiolo\u0161kih) kriterija za propisivanje iznimaka od ograni\u010denja, a time i pravne sigurnosti, \u010dime je povjerenje gra\u0111ana dodatno naru\u0161eno.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

O tome govori i istra\u017eivanje Fakulteta politi\u010dkih znanosti, u kojem se navodi kako je visoko povjerenje
javnosti, koja je prvih mjeseci mjere ocjenjivala pravovremenima, primjerenima i uspje\u0161nima, vjerojatno potaknulo gra\u0111ane da ih po\u0161tuju, iako su bile restriktivne i suspendirale njihove slobode te gotovo preko no\u0107i promijenile \u017eivotne navike. No, kasnija percepcija javnosti da su motivirane politi\u010dkim, umjesto stru\u010dnim argumentima, navodi se u istra\u017eivanju, dovela je do pada povjerenja u Sto\u017eer, a time i u nu\u017enost pridr\u017eavanja mjera prevencije.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Nadalje, problemati\u010dnim se pokazalo i provo\u0111enje inspekcijskog nadzora nad odlukama Sto\u017eera CZRH koja se odnose na javna okupljanja, kao i sankcioniranje organizatora javnog okupljanja ukoliko je fizi\u010dka osoba. Iako se, i u odlukama Sto\u017eera i u \u010dl. 72.a ZZoPZB, za nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera te za kontrolu provedbe odluka i pridr\u017eavanja preporuka i uputa odre\u0111uju inspektori DIRH-a, u svom o\u010ditovanju DIRH je izri\u010dito naveo kako inspekcije nisu nadle\u017ene za sankcioniranje sudionika i\/ili organizatora. Stoga organizator prosvjeda u studenom, na kojem se okupilo oko 300 gra\u0111ana, me\u0111u kojima ve\u0107ina nije nosila maske niti su dr\u017eali propisanu distancu, nije mogao odgovarati ni prema ZoSCZ-u niti ZoZPZB-u, jer nije predvi\u0111ena sankcija. Tako\u0111er, prekr\u0161ajne odredbe ZoZPZB-a ne mogu se primijeniti na osobe koje ne po\u0161tuju mjere Sto\u017eera CZRH, jer izri\u010dito sankcioniraju fizi\u010dke osobe samo za povredu samoizolacije i karantene, neno\u0161enje maske ili za organizaciju privatnog okupljanja. Organizator \u0107e eventualno odgovarati za prekr\u0161aj radi nepoduzimanja mjera radi osiguranja reda i mira, sukladno Zakonu o javnom okupljanju.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Iako je epidemija uvelike utjecala na slobodu javnog okupljanja, kao i na\u010din njenog izra\u017eavanja,
alternativni oblici prosvjeda ipak su omogu\u0107ili gra\u0111anima u\u017eivanje ovog prava, \u0161to je doprinijelo
opravdanju privremenih ograni\u010denja ili njihove zabrane. Me\u0111utim, \u0161to je dugotrajnije takvo ograni\u010denje, zna\u010daj prava na javno okupljanje se smanjuje. Stoga postoji opasnost da gra\u0111ani bez pristupa internetu ili nedovoljno informati\u010dki pismeni ne\u0107e mo\u0107i pristupiti alternativnim oblicima prosvjeda prilikom dugotrajnijih ograni\u010denja prava na javno okupljanje, te \u0107e takve slu\u010dajeve biti izrazito te\u0161ko opravdati.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Izbori za Hrvatski sabor<\/b><\/p>\r\n

\"\"<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Epidemija je uvelike utjecala i na provedbu parlamentarnih izbora u srpnju. Iako su epidemiolo\u0161ke
mjere donekle ote\u017eale odvijanje predizborne kampanje, osobito je bilo zabrinjavaju\u0107e ograni\u010denje
politi\u010dkih prava sadr\u017eano u Tehni\u010dkoj uputi DIP-a \u201eGlasanje na dan izbora i osiguranje za\u0161tite svih
sudionika na bira\u010dkim mjestima\u201c, kojom je bira\u010dima s dijagnosticiranim COVID 19, radi za\u0161tite javnog
zdravlja, uskra\u0107eno bira\u010dko pravo zajam\u010deno \u010dl. 45. Ustava i temeljem \u010dega smo zaprimili vi\u0161e
pritu\u017ebi. Naime, onemogu\u0107en im je pristup bira\u010dkom mjestu, a istovremeno nisu mogli glasovati ni
izvan njega. Slijedom toga, a temeljem zahtjeva za nadzor zakonitosti i ustavnosti, Ustavni sud je u
Odluci U-VII-2980\/2020 od 3. srpnja 2020. naveo da gra\u0111anima kojima je dijagnosticirana zarazna
bolest, pripada pravo zahtijevati ostvarivanje bira\u010dkog prava, prema pravilima o glasovanju izvan
bira\u010dkog mjesta koja su prilago\u0111ena prirodi potencijalne ugroze od zaraze i uskla\u0111ena sa zahtjevima
zdravstvene sigurnosti i za\u0161tite ostalih sudionika u izbornom procesu. Sukladno tome, DIP je
izmijenio Tehni\u010dku uputu te je oboljelima omogu\u0107eno ostvarivanje bira\u010dkog prava, na na\u010din da je
bira\u010dki listi\u0107 ispunila osoba koju je bira\u010d ovlastio i predala ga \u010dlanovima bira\u010dkog odbora.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Preporuke:<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

4. Sto\u017eeru CZRH i ministru zdravstva, da epidemiolo\u0161ke mjere odre\u0111uju dosljedno i bez diskriminacije <\/strong>te da o tome pravovremeno obavje\u0161tavaju gra\u0111ane;<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

5. Ministarstvu unutarnjih poslova, Dr\u017eavnom inspektoratu te drugim TDU \u010dije inspekcijske slu\u017ebe <\/strong>nadziru provedbu epidemiolo\u0161kih mjera, da inspekcijske nadzore obavljaju dosljedno i bez <\/strong>diskriminacije.<\/strong><\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

Vi\u0161e o utjecaju epidemije na ljudska prava i jednakost tijekom pro\u0161le godine mo\u017eete prona\u0107i i u ovim poglavljima iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020:<\/b><\/em><\/p>\r\n

Zdravlje<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Umirovljenici i starije osobe<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Diskriminacija temeljem dobi<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Socijalna skrb<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/p>\r\n

\r\n\r\n<\/p>\r\n

Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

 <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2020. prona\u0111ite\u00a0ovdje.<\/a><\/i><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u velja\u010di 2021. Utjecaj epidemije na ljudska prava i jednakost opisan je i u velikom dijelu drugih poglavlja Izvje\u0161\u0107a: “Zdravlje”,\u00a0“Diskriminacija u podru\u010dju zdravlja”, “Radni i slu\u017ebeni\u010dki odnosi”,\u00a0 “Diskriminacija u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja”,\u00a0 “Umirovljenici i starije osobe”, “Diskriminacija temeljem dobi”, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":7790,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1980],"tags":[629,702,1981,1744,1288],"class_list":["post-10993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-za-2020","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-zdravlje","tag-izvjesce-2020","tag-koronavirus","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10993"}],"version-history":[{"count":32,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12023,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10993\/revisions\/12023"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}