U organizaciji Centra za mirovne studije od 5. do 6. svibnja 2015. u Zagrebu odr\u017eana je konferencija \u201ePrikupljanje podataka o (ne)jednakosti\u201c kojoj su prisustvovale i predstavnice Ureda pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n
Uvodni\u010darke prvog dana Konferencije bile se Julija Kranjec, voditeljica Centra za mirovne studije, Tatjana Vla\u0161i\u0107, savjetnica u \u00a0Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter, zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice koja se u svojem izlaganju osvrnula na iskustva Ureda u prikupljanju podataka kao i na va\u017enost multidisciplinarnog pristupa u obradi i kori\u0161tenju istih ne bi li se izbjegla pravocentri\u010dnost, te kako bi se stvorile mogu\u0107nosti za objedinjavanje razli\u010ditih ekspertiza. Tako\u0111er, pa\u017enju je usmjerila i na \u201etamnu brojku\u201c koja postoji u podacima vezanim uz nejednakost i diskriminaciju kao i na ote\u017eanu mogu\u0107nost dobivanja sudske prakse koja se ti\u010de navedenog. Potom je uslijedilo izlaganje Monike Mayrhofer s Instututa Ludwig Boltzman iz Austrije, koja je govorila o prilikama i zamkama koje postoje u prikupljanju podataka o (ne)jednakosti.<\/p>\n
<\/p>\n
O prikupljanju podataka o (ne)jednakosti glede kori\u0161tenja u svrhu dizajna, implementacije, monitoringa i evaluacije javnih politika\u00a0 poseban osvrt iznijeli su Jaroslav Kling iz Agencije Europske unije za temeljna prava i Nexhat Beqiri iz Ministarstva pravosu\u0111a Republike Finske te dipl. pol. Anka Kekez Ko\u0161tro s Fakulteta politi\u010dkih znanosti, Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n
Zavr\u0161ni dio prvog dijela Konferencija bio je posve\u0107en kori\u0161tenju statisti\u010dkih podatka u sudskim postupcima gdje su svoja iskustva podijelile Catherine Casserly, (Cloisters Chambers), iz Ujedinjenog Kraljevstva, Adel Kegye, (Chance for Children Foundation), iz Ma\u0111arske, te Lovorka Ku\u0161an, odvjetnica iz Hrvatske koja je iznijela podatak o tome da od 148 gra\u0111anskih tu\u017ebi podnesenih u 2014. koje se ti\u010du diskriminacije i nejednakosti nije donesena ni jedna presuda u korist tu\u017eitelja.<\/p>\n
Drugog dana Konferencije fokus je bio stavljen na metode i izvore prikupljanja podatka u vidu slu\u017ebenih podatka o \u010demu su govorili Marko Kri\u0161tof, ravnatelj Dr\u017eanog zavoda za statistiku i Patricio Marcos Petri\u0107 iz Agencije za za\u0161titu osobnih podataka, a poseban osvrt glede prakse grada Be\u010da dala je Theodora Manolakos.<\/p>\n
Zavr\u0161ni paneli Konferencije bavili su se istra\u017eivanjima koja se o navedenim temama provode od strane akademske zajednice u Republici Hrvatskoj. Pri tome je Drago \u017dupari\u0107 Ilji\u0107 s Instituta za migracije i narodnosti u svojem izlaganju iznio podatak o veoma malom broju znanstvenih i stru\u010dnih radova iz podru\u010dja dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti koji se bave temama jednakosti i nediskriminacije. Savjetnica pu\u010dke pravobraniteljice, tako\u0111er, je odr\u017eala izlaganje o iskustvima kreiranja i kori\u0161tenja elektroni\u010dke baze o pritu\u017ebama na diskriminaciju koja se vodi pri Uredu.<\/p>\n
Konferencija je zavr\u0161ena radionicom koju je vodila doc. dr. sc. \u00a0Snje\u017eana Vasiljevi\u0107 s Pravnog fakulteta, Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a koja se ticala razvoja indeksa jednakosti u podru\u010dju rasne i spolne diskriminacije.<\/p>\n
Zaklju\u010dak Konferencije je kako je potrebno osigurati prikupljanje \u201eosjetljivih\u201c podataka na prihvatljiv i sustavan na\u010din i u skladu s europskim i nacionalnim standardima za\u0161tite osobnih podataka te da je u tom procesu potrebna suradnja \u0161ireg kruga aktera koji dolaze iz razli\u010ditih sfera dru\u0161tvenog djelovanja. Bez ovakve vrste podataka nije mogu\u0107e adekvatno raditi na suzbijanju nejednakosti i diskriminacije.<\/p>\n