Bogatstvo društva raste s njegovom raznolikošću, s brojem kultura, nacija i vjerskih zajednica koje u njemu žive. Upravo ovo posljednje, vjerski pluralizam, u fokusu je Dana vjerske slobode (30. siječanj).
Njegovo obilježavanje inicirala je Međunarodna udruga za vjerske slobode, nevladina organizacija koja ima savjetodavni status u UN-u, UNESCO-u i Vijeću Europe. I dok ga Hrvatska obilježava svake zadnje subote u siječnju, države diljem svijeta to čine na različite datume, ali s istim ciljem – njegovanja tolerancije i poštivanja vjernika svih zajednica, ali i onih koji se izjašnjavaju kao ireligiozni.
Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i Ustav Republike Hrvatske, jamče slobodu vjeroispovijedi i zabranjuju diskriminaciju na osnovu vjere. To znači da nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge, kako zbog svoje pripadnosti bilo kojoj vjerskoj zajednici tako ni zbog nereligioznih uvjerenja. No, to se ipak događa.
O ovoj problematici govorili su i članovi Europske mreža tijela za promicanje jednakosti (EQUINET), na seminaru koji se prošle jeseni održao u Londonu. Među ključnim problemima istaknut je neprijateljski diskurs izražen u javnosti i medijima (islamofobija i antisemitizam), pitanje prilagodbe vjerske prakse te nošenje ili korištenje vjerskih simbola, posebice u obrazovanju te zapošljavanju.
Nejednako postupanje ne mora uvijek biti namjerno ili motivirano mržnjom. Naime, često se može raditi o praksama i odlukama donesenima u najboljoj namjeri, ali koje negativno utječu na pripadnike određene vjere, njihove specifične običaje ili potrebe.
Dan vjerske slobode važan je podsjetnik kako je svaka diskriminacija, pa tako i ona na osnovu vjere, neprihvatljiva, bez obzira na motive koji do nje dovode. Stoga su upravo tolerancija i poštivanje svih vjernika te ireligioznih osoba snažan pokazatelj zrelosti društva i razine njegovog demokratskog razvoja.
