Radionice o postupanju s pritužbama na diskriminaciju
Između 29. svibnja i 1. lipnja 2012. godine održane su dvije dvodnevne radionice na temu postupanja s pritužbama na diskriminaciju i rada na diskriminacijskim pritužbama.
Radionice su bile namijenjene djelatnicima i djelatnicama Ureda pučkog pravobranitelja te posebnih pravobraniteljica s ciljem daljnjeg unaprjeđivanja rada svake od institucija na diskriminacijskim pritužbama te omogućavanja razmjene iskustava u radu na području suzbijanja diskriminacije između sudionika/ca. Predavačice i moderatorice rasprava na ovim radionicama bile su projektne stručnjakinje – Maria Karageorgou, viša istražiteljica u uredu grčkog Ombudsmana te Patricia Heindl, pravna stručnjakinja u uredu austrijskog Ombudsmana.
Teme pokrivene ovom radionicom uključivale su različite aspekte rada na diskriminacijskim pritužbama: od razmatranja najboljih mogućih načina komunikacije s pritužiteljima/cama kao i načina za pronalaženje informacija relevantnih za ispitni postupak, načina upotrebe relevantnih pravnih instrumenata, razmatranja postupanja s predmetima u kojima je riječ o višestrukoj diskriminaciji i rada na razvoju kriterija za pokretanje postupaka po službenoj dužnosti, razmatranja povezanosti rada na pritužbama i podizanja razine svijesti/promocije do rada na razvoju efikasnijih modela razmjene informacija sa svrhom strateškog postupanja sa predmetima.
Trening o mirenju
U sklopu twinning projekta „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“ financiranog kroz program pretpristupne pomoći IPA, od 18. do 21. rujna 2012. godine, održana su dva dvodnevna treninga o mirenju za ciljanu skupinu djelatnika/ca Ureda pučkog pravobranitelja, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te Ureda pravobraniteljice za djecu.
Trening su vodile stručnjakinje angažirane na projektu: gđa. Kartin Wladasch, pravna i društveno ekonomska istraživačica na austrijskom Institutu za ljudska prava Ludwig Boltzmann te gđa. Ulrike Salinger, djelatnica austrijskog pravobranitelja za jednako postupanje.
Budući da pučki pravobranitelj u okviru svojih ovlasti kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije te posebne pravobraniteljice, u slučajevima diskriminacije, mogu provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe ovaj je trening održan kao dodatno usavršavanje djelatnika/ca svih navedenih institucija u primjeni različitih tehnika koje je moguće koristiti u postupcima mirenja te s ciljem upoznavanja s ostalim metodama alternativnog rješavanja sporova.
Trening o udružnoj tužbi i ulozi umješača
11. i 12. te 13. i 14. prosinca 2012. godine u prostorijama Kuće ljudskih prava u Zagrebu održani su dvodnevni treninzi na temu udružne tužbe i uloge umješača u okviru projekta IPA 2009 „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“. Treninzi su bili namijenjeni djelatnicama/ima Ureda pučkog pravobranitelja te posebnih pravobraniteljica i predstavnicima/ama organizacija civilnog društva te sindikata, a održali su ih gđa. Katrin Wladasch i g. Dieter Schindlauer iz austrijskog Instituta za ljudska prava Ludwig Boltzmann.
Okrugli stolovi u Puli i Rijeci
U organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice održana su dva okrugla stola – 8. svibnja u Gradskoj vijećnici Puli te 10. svibnja u Gradskoj vijećnici u Rijeci.
Svrha održavanja okruglih stolova bila je informiranje građana/ki te predstavnika/ca lokalne i regionalne samouprave, nevladinih organizacija, sindikata te nacionalnih manjina o ulozi i dosadašnjem radu pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije te omogućavanje razmjene iskustava i opažanja o pojavama diskriminacije na regionalnoj i lokalnoj razini. Za vrijeme održavanja okruglih stolova savjetnice pučke pravobraniteljice zaprimale su pritužbe građana/ki na diskriaminaciju.
Okrugli stolovi organizirani su kao dio projekta IPA 2009 „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“ kojeg Ured pučke pravobraniteljice provodi od studenog 2011. u suradnji s austrijskim institutom za ljudska prava Ludwig Boltzmann. Zbog toga su osim zamjenika pučke pravobraniteljice g. Dejana Palića na okruglim stolovima prisustvovale i izlagale i gđa. Katrin Wladash, pravna i socio-ekonomska stručnjakinja iz Ludwig Boltzmann instituta i gđa. Constanze Pritz-Blazek, pravobraniteljica za jednako postupanje neovisno o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili uvjerenju, dobi ili spolnoj orijentaciji u zapošljavanju i zanimanjima iz Austrije.
Na početku održavanja okruglog stola u Puli prisutnima se obratio i pozdravio ih g. Fabrizio Radin, zamjenik gradonačelnika. Potom je g. Dejan Palić ukratko predstavio projekt „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“ istaknuvši kako je riječ o aktivnostima koje su bile usmjerene na to da se ojača postojeći sustav za zaštitu od diskriminacije (edukacije ciljanih skupina) te dodatno izgrade nove procedure i uspostave novi odnosi među akterima koji imaju ulogu u suzbijanju diskriminacije (posebne pravobraniteljice, nevladine organizacije….).
Također je ukratko podsjetio na zabranu diskriminacije i Zakon o suzbijanju diskriminacije te nadležnosti pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. Naposljetku, istaknuo je važnost suradnje između Ureda pučke pravobraniteljice i organizacija civilnog društva. Pritom je naglasio kako nevladine organizacije jesu i mogu biti ključan izvor informacija o pojedinačnim slučajevima diskriminacije te o pojavama diskriminacije na regionalnoj i lokalnoj razini što je za Ured pučke pravobraniteljice posebno vrijedan izvor saznanja budući da je Ured smješten samo u Zagrebu.
Gđa. Katrin Wladash govorila je također o važnosti suradnje između tijela koja rade na suzbijanju diskriminacije i nevladinih organizacija. U gotovo svim zemljama EU tijela koja se bave suzbijanjem diskriminacije su centralizirana i nemaju regionalne urede zbog čega su nepristupačna žrtvama diskriminacije. Nevladine organizacije u takvim slučajevima čine bitan dio sustava za zaštitu od diskriminacije jer povezuju individualne žrtve diskriminacije koje im se obraćaju s nadležnim tijelom te su zbog svoje bolje povezanosti s lokalnom zajednicom bolje u iznalaženju strategija kako pristupiti žrtvama diskriminacije i motivirati ih na prijavljivanje diskriminacije. U borbi protiv diskriminacije zbog toga je važno sagledati koje prednosti imaju nevladine organizacije (bolje poznavanje lokalnog konteksta, fleksibilnost u pristupu…), a koje tijela za suzbijanje diskriminacije (različite ovlasti za postupanje u slučajevima diskriminacije, formalni autoritet…) te kombiniranjem ovih prednosti zajednički raditi na suzbijanju diskriminacije. U Hrvatskoj nevladine organizacije imaju značajne mogućnosti u borbi protiv diskriminacije, a ovisno o tome da li u svom svakodnevnom radu pružaju besplatnu pravnu pomoć i u svojim su aktivnostima fokusirani na suzbijanju diskriminacije, mogu biti strateški partner u postupcima pučkom pravobranitelju ili ukoliko se ne bave izravno suzbijanjem diskriminacije već širim područjem zaštite ljudskih prava ili pružanjem socijalnih usluga, mogu povezivati žrtve diskriminacije s Uredom pučke pravobraniteljice.
Gđa. Constanze Pritz Blazek istaknula je važnost regionalizacije Ureda pučke pravobraniteljice te iznijela iskustvo austrijskog pučkog pravobranitelja. Bitan argument koji govori u prilog potrebe decentralizacije ovakve vrste uredā jest, kao što je austrijsko iskustvo pokazalo, porast broja pritužbi u trenutku kada se otvore regionalni uredi. Naime, ovo pokazuje kako postoje brojni problemi na lokalnoj i regionalnoj razini koje građani/ke inače ne bi prijavili nadležnom tijelu zbog nepoznavanja kome bi neko nepravedno postupanje trebalo prijaviti ili zbog nemogućnosti da stupe u izravan kontakt s djelatnicima/ama pučkog pravobranitelja. Gđa. Pritz Blazek spomenula je i kako postoji nedvosmislena veza između broja pritužbi koje stižu iz neke regije i nevladinih organizacija koje rade na suzbijanju diskriminacije te je iz regija u kojima aktivno rade nevladine organizacije, broj pritužbi uvijek vrlo velik. Naposljetku, prednost regionalnih ureda jest i mogućnost za stjecanje neposrednog uvida u probleme s kojima se zajednica susreće.
Rasprava koja je potom uslijedila obuhvatila je pitanja pristupačnosti javnih prostora za osobe s invaliditetom, pitanja zaštite prava na jednako postupanje veće skupine ljudi, važnost prisutnosti pučke pravobraniteljice u regijama te konkretna pitanja o postupanju pučkog pravobranitelja u slučajevima diskriminacije.
Na Okruglom stolu u Rijeci ponovljena su izlaganja održana u Puli te je g. Dejan Palić dodatno napomenuo kako održavanjem ovih okruglih stolova želimo poslati poruku organizacijama koje su u svakodnevnom kontaktu s diskriminiranim građanima/kama da ih potaknu u prijavi diskriminacije Uredu pučke pravobraniteljice.
Gđa. Katrin Wladash istaknula je kako su, u državama u kojima pravobraniteljska institucija ima ured samo u glavnom gradu, nevladine organizacije geografski bliže žrtvama diskriminacije, te također bliže u psihološkom smislu zbog nepovjerenja građana/ki u institucije.
Gđa. Pritz Blazek ponovila je kako austrijski pravobranitelj ima 4 regionalna ureda te kako je za učinkovito suzbijanje diskriminacije važno prepoznavanje i prijavljivanje slučajeva diskriminacije što se najbolje postiže približavanjem građanima kroz regionalnu prisutnost i regionalne urede.
Nakon izlaganja, sudionici/e okruglog stola iznosili su konkretne slučajeve iz vlastitog iskustva koje smatraju diskriminatornima, te ih je g. Palić ponovno potaknuo da pošalju pritužbu Uredu pučke pravobraniteljice.
Okrugli stolovi u Splitu i Osijeku
U organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice održana su dva okrugla stola – 3. lipnja u zgradi Gradske uprave u Splitu te 4. lipnja u zgradi Županije u Osijeku.
Svrha održavanja okruglih stolova bila je informiranje građana/ki te predstavnika/ca lokalne i regionalne samouprave, nevladinih organizacija, sindikata te nacionalnih manjina o ulozi i dosadašnjem radu pučke pravobraniteljice u suzbijanju diskriminacije te omogućavanje razmjene iskustava vezanih uz provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije na regionalnoj i lokalnoj razini. Za vrijeme održavanja okruglih stolova savjetnice pučke pravobraniteljice zaprimale su pritužbe građana/ki na diskriminaciju.
Okrugli stolovi organizirani su kao dio projekta IPA 2009 „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“ kojeg Ured pučke pravobraniteljice provodi od studenog 2011. u suradnji s austrijskim institutom za ljudska prava Ludwig Boltzmann.
Na okruglim stolovima su izlagale gđa. Tena Šimonović Einwalter, koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije u Uredu pučke pravobraniteljice, gđa. Barbara Liegl, dugoročna savjetnica za twinning iz Instituta za ljudska prava Ludwig Boltzmann iz Austrije te gđa. Constanze Pritz-Blazek, pravobraniteljica za jednako postupanje neovisno o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili uvjerenju, dobi ili spolnoj orijentaciji u zapošljavanju i zanimanjima iz Austrije.
Tena Šimonović Einwalter podsjetila je prisutne na zakonodavni okvir za suzbijanje diskriminacije i ulogu središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. Također iznijela je podatke o broju pritužbi na diskriminaciju koje je pučka pravobraniteljica zaprimila od stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije te najčešće osnove temeljem kojih građani/ke prijavljuju diskriminaciju (etničko podrijetlo, vjera, dob) i najčešća područja (područje rada i zapošljavanja) u kojima se prema podacima iz pritužbi pučke pravobraniteljice diskriminacija događa. Istaknula je primjere dosadašnje suradnje s organizacijama civilnog društva posebice u strateškom parničenju te na projektima i naglasila kako je svrha organiziranja ovih okruglih stolova upravo razmjena informacija s relevantnim dionicima na regionalnom i lokalnom nivou budući da pučka pravobraniteljica ima Ured samo u Zagrebu.
Barbara Liegl je iznijela glavne uzroke i posljedice neprijavljivanja slučajeva diskriminacije. Naime, neprijavljivanje diskriminacije učestala je pojava i u Hrvatskoj i u zemljama EU, a dovodi do produbljivanja razlika između društvenih grupa u mogućnostima sudjelovanja u društvenom životu te marginalizacije pojedinih društvenih grupa. Osobe koje su doživjele diskriminaciju nisu je sklone prijaviti zbog nepovjerenja u institucije i u funkcionalnost sustava te straha od viktimizacije. Ovi razlozi također su razlozi iz kojih nevladine organizacije imaju ključnu ulogu u suzbijanju diskriminacije. Naime, regionalne i lokalne nevladine organizacije uživaju veće povjerenje građana/ki nego institucije te zbog toga mogu biti spona između žrtava diskriminacije koje im se obraćaju i središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. Također, nevladine organizacije su bolje povezane s društvenim grupama koje su na njihovom području izložene diskriminaciji i bolje poznaju kontekst.
Nevladine organizacije mogu imati veliku ulogu i u stvaranju sudske prakse naglasila je gđa. Liegl te iznijela primjer austrijske koalicije nevladinih organizacija koja se bavi strateškim parničenjem. Neosporno je da nevladine organizacije imaju određene prednosti i mogućnosti u pristupu i pomoći žrtvama diskriminacije, no pučka pravobraniteljica, kao središnje tijelo također ima veliki broj ovlasti kada je riječ o suzbijanju diskriminacije i suradnja na ovom području može doprinijeti boljoj zaštiti od diskriminacije građana/ki.
Constanze Pritz Blazek je u kontekstu diskusije o neprijavljivanju slučajeva diskriminacije i radu na poticanju žrtava diskriminacije da je prijave nadležnim institucijama, istaknula austrijsko iskustvo otvaranja regionalnih ureda tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije i promicanje jednakosti. Razlozima neprijavljivanja diskriminacije dodala je i teritorijalnu udaljenost, odnosno nedostupnost tijela koje se bavi suzbijanjem diskriminacije za građane/ke koji žive daleko od glavnog grada te navela kako je nakon otvaranja 4 regionalna Ureda, uz Ured u Beču, znatno porastao broj pritužbi na diskriminaciju iz regija u kojima su uredi otvoreni. Naposljetku istaknula je kako prateći odakle dolaze prijave na diskriminaciju, postoji jasna korelacija između broja prijava i činjenice da u pojedinoj regiji rade snažne nevladine organizacije.
Rasprave koje su potom uslijedile uključivale su iznošenje problema s kojima se u radu na borbi protiv diskriminacije susreću nevladine organizacije, ali i konkretnih slučajeva diskriminacije ili drugih povreda ljudskih prava. Također, sudionici/e okruglih stolova složili su se kako bi otvaranje regionalnih ureda pučke pravobraniteljice utjecalo na povećanje prepoznatljivosti institucije među građanima/kama i znatno olakšalo komunikaciju između pučke pravobraniteljice i nevladinih organizacija na lokalnom nivou te doprinijelo boljoj zaštiti od diskriminacije i zaštiti ljudskih prava na nacionalnoj razini.
Svečanost zatvaranja projekta „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“
10. lipnja 2013. godine održana je svečanost zatvaranja projekta „Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije“, u prostorijama Hrvatskog sabora. Na početku svečanosti se nazočnima obratio potpredsjednik Hrvatskog sabora Nenad Stazić upozorivši na neprihvatljivost diskriminacije. Među pozdravnim govorima sudionicima su se također obratili Nataša Mikuš Žigman, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, Luigi Barile, šef odjela za jačanje institucija i socijalnu koheziju Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj i Andrea Ikić-Böhm, veleposlanica Republike Austrije u Republici Hrvatskoj.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac, kao predstavnici korisničkih institucija, izložili su ciljeve projekta te dodatno iz perspektive svake od institucija ukazali na značajne rezultate postignute kroz projekt, od uspostave kvalitetne suradnje s twinning partnerom te različitim akterima uključenima u borbu protiv diskriminacije do konkretnih promotivnih materijala, baze podataka i preporuka nastalih u projektu.
Znanstveni direktor Ludwig Boltzmann instituta za ljudska prava potom je iznio nekoliko informacija o europskom sustavu za zaštitu od diskriminacije te izazove koji stoje pred korisničkim institucijama, nakon završetka projekta.
U posljednjem su dijelu svečanosti predstavljene dvije publikacije nastale u sklopu projekta – Smjernice za prepoznavanje slučajeva diskriminacije i Priručnik za prikupljanje podataka o jednakosti za javne institucije i jedinice regionalne i lokalne samouprave koje prikupljaju podatke o jednakosti. Publikacije su zajedno sa stalnom savjetnicom za twinning Barbarom Liegl predstavile Tena Šimonović Einwalter, koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije iz Ureda pučke pravobraniteljice i Lana Velimirović Vukalović, savjetnica u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
