Pučka pravobraniteljica se kao opunomoćenica Hrvatskog sabora, u okviru svojih ustavnih ovlasti, zalaže za zaštitu ustavnih i zakonskih prava svih građana pred državnim i drugim tijelima.
Pravo na sudjelovanje u političkom odlučivanju građana u RH može se, osim izborom svojih predstavnika u tijela vlasti, ostvarivati i oblikom neposrednog odlučivanja, odnosno referendumom, u skladu s Ustavom RH.
Unatoč tome što takva inicijativa građana, kao mogući korektiv predstavničke demokracije u Hrvatskoj još nije zaživjela kao u državama koje u tome imaju više iskustva, u Hrvatskoj ipak postoji ustavnopravni, ali i zakonodavni pravni okvir, unutar kojeg je propisan način preduvjeta za provođenje referenduma. Na to, osim pojedinih ustavnih odredbi o referendumu, obvezuje Ustav u cjelini, a osobito odredbe o poštivanju vladavine prava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka.
Budući da Ustav poznaje dva načina provedbe postupka svoje izmjene, koji se provode neovisno jedan od drugog, kao što su potvrdili i ustavnopravni stručnjaci, Hrvatski sabor je dužan raspisati ustavotvorni referendum, ukoliko to zatraži 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Prije toga, od Ustavnog suda može zatražiti da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja „Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“ u skladu s Ustavom. Ukoliko Ustavni sud utvrdi kako je sadržaj pitanja u skladu s Ustavom, to bi neraspisivanje referenduma bilo negiranje narodne inicijative, a time i ustavnih prava građana. Ujedno, prema Ustavu, odluka donesena na referendumu je obvezatna.
Pri tome, kako referendumsko pitanje smjera ustavnopravnoj definiciji braka koja je već sadržana Obiteljskim zakonom, iz čega osim samog prava na brak, proizlazi i cijeli niz drugih prava, nadamo se da će Vlada Republike Hrvatske uskoro iznaći rješenje prema kojem će se uživanje svih tih prava omogućiti svim osobama u Republici Hrvatskoj koje to žele, neovisno o njihovoj spolnoj orjentaciji.
