Prema Ustavu, svaka zaposlena osoba u Hrvatskoj ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji dostojan život. Dodatno, kao stranka Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Hrvatska svakom građaninu priznaje pravo na životni standard koji odgovara njemu i njegovoj obitelji. Stoga, a osobito u nesigurnim okolnostima uslijed posljedica epidemije koronavirusa COVID-19, dobrodošla je svaka mjera javne politike, pa tako i porezno rasterećenje rada, kojom se olakšava ekonomski položaj građana te se utječe na povećanje raspoloživih sredstava koja su im potrebna za postizanje zadovoljavajućeg životnog standarda i unaprjeđenje životnih uvjeta. To smo i istaknuli Ministarstvu financija, u mišljenju na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
No, predviđeno povećanje raspoloživog dohotka bit će najveće kod poreznih obveznika s većim primanjima, dok ga oni s manjim primanjima neće osjetiti ili će im donijeti neznatnu promjenu. Time se otvara pitanje zadovoljava li takav prijedlog u najvećoj mjeri ustavno načelo pravednosti poreznog sustava, kao i obvezu da i kroz poreznu politiku država postigne i najveći mogući socijalni učinak.
Razmjernost u oporezivanju potrebno je sagledati iz aspekta ukupnog poreznog opterećenja, pa tako uzeti u obzir i okolnost da su građani s manjim primanjima u zadovoljavanju svojih životnih potreba i postizanju odgovarajućeg životnog standarda u većoj mjeri opterećeni plaćanjem nekih drugih poreza, poput poreza na dodanu vrijednost, nego što je to slučaj s većim primanjima. Ovo je posebno važno u situaciji kada građani Hrvatske, prema rezultatima Eurofoundove ankete o utjecaju pandemije koronavirusa na privatni i poslovni život građana u EU, imaju znatne financijske i egzistencijalne probleme (tzv. „krpanje kraja s krajem“ koje je gotovo najviše na razini EU), vrlo su pesimistični u pogledu svoje buduće financijske situacije te slabo vjeruju u nacionalnu vladu i EU.
Nažalost, Ministarstvo financija, prema izvješću o provedenom savjetovanju, nije prihvatilo naš prijedlog da detaljnije razmotri povećanje osnovnog osobnog odbitka i druge mogućnosti poput značajnijeg smanjenja porezne stope kojom se oporezuje manji dohodak, ističući kako daljnje porezno rasterećenje u postavljenim limitima financijskog okvira nije moguće.
