U organizaciji Autonomne ženske kuća Zagreb (AKŽKZ), a uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u petak 21. studenoga 2014. u Gradskoj Skupštini Grada Zagreba, održan je okrugli stol na temu „Štite li novi zakoni žene od nasilja ili ih dodatno strukturalno viktimiziraju?“.
Na okruglom stolu uvodno su govorile Margareta Mađerić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Sanja Nola, pomoćnica ministra pravosuđa Republike Hrvatske, Gordana Sobol, zastupnica u Hrvatskom saboru te Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica AŽKZ-a, koncentrirajući svoja izlaganja većinom na probleme u samom zakonodavnom okviru zaštite od nasilja, ali i njegovoj primjerni u praksi.
Tema je aktualna ne samo zbog činjenice da je fizičko, spolno, psihičko i ekonomsko nasilje potencirano u gospodarskoj krizi, već i zbog činjenice da su izmjene Kaznenog zakona koje reguliraju i ovu materiju u proceduri. Nužno je razgraničiti sferu prekršajne i kaznene odgovornosti počinitelja ove vrste djela imajući u vidu aktualnu sudsku praksu i probleme u primjeni postojećih zakonskih rješenja, navele su govornice, dodajući da je nužno osvrnuti se i na primjenu drugih propisa, primjerice Obiteljskog zakona, koji u svojoj primjeni također dovodi do sustavne diskriminacije žena.
U dinamičnu raspravu koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja, uključila se i mr.sc. Tena Šimonović Einwalter, MJur, zamjenica pučke pravobraniteljice, naglasivši kako je problematičan aspekt postojećeg Kaznenog zakona i propisivanje spolnog odnošaja bez pristanka kao posebnog kaznenog djela različitog od silovanja, pri čemu se ignorira da je za silovanje presudno upravo nepostojanje pristanka a ne primjena sile. Zamjenica pravobraniteljice naglasila je i potrebu ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji tzv. Istambulske konvencije, što je i jedna od preporuka Izvješća o stanju ljudskih prava u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR), koje je pripremila pučka pravobraniteljica, u svojstvu akreditirane neovisne nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) sa statusom A, u suradnji s pravobraniteljicom za djecu, pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, a koje je u rujnu ove godine predano Visokom povjereniku za ljudska prava UN-a.
