Iako su od donošenja Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje (2011.) postignuti značajni pomaci, još je puno prostora za uspješnije suzbijanje ovog problema
Novi Nacrt Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje trebao bi doprinijeti učinkovitijem prepoznavanju i procesuiranju ovog problema, upravo kao zločina motiviranog mržnjom prema pojedincima ili grupama zbog nekih njihovih karakteristika – nacionalnosti, vjere, rase, spolne orijentacije ili neke druge osobine. Kako bismo tome pridonijeli, uključili smo se u javnu raspravu o Nacrtu Protokola koja je bila otvorena tijekom siječnja.
Govor mržnje proširiti i na geste i simbole
Njime su detaljnije razrađeni indikatori za utvrđivanje zločina iz mržnje pa sada uključuju, primjerice, i povezanost žrtve s osobom čija pripadnost određenoj skupini predstavlja mogući motiv zločina iz mržnje, što je u skladu s preporukama iz naših godišnjih izvješća. No, dodatno ih treba uskladiti i s Preporukom za opću politiku br. 15 (GPR 15) Europske komisije protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI), prema kojoj je govor mržnje mnogo šire definiran. Isto tako, Protokol se ne bi trebao odnositi samo na izgovorenu riječ, već i na geste, simbole i druge oblike neverbalne komunikacije, primjerice znak svastike ili podizanje ruke nalik nacističkom pozdravu, a ovaj prijedlog prihvaćen je u javnom savjetovanju te je najavljeno da će se Protokol u tom smislu nadopuniti.
Bez analize podataka nema ni napretka – za to su potrebne kvalitetnije evidencije
Značajan problem sada predstavlja i to što nadležne institucije podatke o počinjenim zločinima iz mržnje prikupljaju u različitim fazama postupka i koristeći drugačije metode, što uvelike otežava njihovu analizu. Stoga je pozitivno što bi se prema Nacrtu Protokola detaljnije prikupljali podaci o ovim kaznenim djelima, uključujući naznaku osobine žrtve zbog koje je zločin iz mržnje počinjen.
No, osim toga, važno je prikupljati podatke i o etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini kojoj žrtva pripada. Na taj način uspješnije bi se identificiralo društvene skupine u povećanom riziku od diskriminacije i zločina iz mržnje, što bi omogućilo i kreiranje učinkovitijih javnih politika usmjerenih prema njima. Primjerice, kod zločina motiviranih netrpeljivošću zbog nacionalne, odnosno etničke pripadnosti, važan podatak je i je li riječ o Srbima, Romima, Židovima ili nekoj drugoj manjinskoj skupini.
Uz to, preciznijim izvještavanjem o pojavama te vrste zločina, omogućilo bi se i provođenje specifičnih edukacija policajaca, državnih odvjetnika i sudaca, a time i učinkovitijeg prepoznavanja i procesuiranja.
Snažnije uključivanje institucije pučkog pravobranitelja
Osim Vladi RH, sudovi bi odluke u predmetima vezanim za zločine iz mržnje trebali dostavljati i pučkom pravobranitelju kako bismo ih, kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, mogli analizirati. Kako je novim Nacrtom Protokola detaljnije propisan i sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje pri Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, i predstavnik pučkog pravobranitelja svakako bi trebao biti uključen u njezin rad, kao što je to bio slučaj i do sada.
Sve naše komentare na Nacrt Protokola možete pronaći ovdje, a izvješće o savjetovanju ovdje.
