U Kijevu je 21. i 22. listopada održana konferencija „Uloga nacionalnih institucija za ljudska prava u razdoblju tijekom i nakon sukoba”. Događaj je organizirala ukrajinska pravobraniteljica, uz podršku Programa UN-a za razvoj (UNDP). Tijekom konferencije, 19 nacionalnih institucija za ljudska prava od Meksika i Kolumbije, preko zapadne i istočne Europe, uključujući i predstavnicu Ureda pučke pravobraniteljice, pa sve do Iraka, raspravljalo je o ulozi koju imaju u okolnostima sukoba u svojim i susjednim zemljama.
Okupljanje u Ukrajini bilo je prilika za razmjenu iskustava među institucijama koje UN prepoznaje kao neovisna tijela koja posjeduju znanja na području ljudskih prava. One se nalaze u jedinstvenom položaju neovisnosti od izvršnih vlasti odnosno strana u sukobu te imaju priliku promatrati i prikupljati podatke o kršenjima ljudskih prava, savjetovati vlade o zakonskim i drugim rješenjima, osiguravati prilike za dijalog te promatrati mirovne pregovore.
Predstavljene su dobre prakse, kao i primjeri kršenja ljudskih prava koje treba predvidjeti i za čije se sprečavanje osobito zauzimaju. Savjetnica pučke pravobraniteljice prezentirala je iskustva Hrvatske u zaštiti ljudskih prava u kontekstu društvenih, socijalnih i demografskih posljedica Domovinskog rata, što je posebno pobudilo zanimanje predstavnike zemalja koje se trenutačno nalaze u sukobima, poput Ukrajine i Iraka.
Nacionalne institucije na konferenciji su podržale i izradu Kijevske deklaracije o svojoj ulozi tijekom i nakon sukoba. Ukoliko je u siječnju usvoji Glavni odbor Svjetske mreže nacionalnih institucija za ljudskih prava, deklaracija bi trebala dati pregled načela djelovanja u opisanim situacijama, kao i mjere i alate kojima se može postići bolja i učinkovitija zaštita ljudskih prava u takvim teškim okolnostima.
