Objavi
Twitter
Myspace
Facebook
Print
E-mail
Institucija pučkog pravobranitelja ustanovljena je Ustavom Republike Hrvatske. Ustav definira pučkog pravobranitelja kao opunomoćenika Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
Tijekom 2008. godine pučki pravobranitelj dobio je i status institucije za promicanje i zaštitu ljudskih prava sa "statusom A" što predstavlja najviši status kojeg Međunarodni koordinacijski odbor za nacionalne institucije, dodjeljuje instituciji za zaštitu ljudskih prava koja zadovoljava kriterije iz tzv. "Pariških načela" (to su: neovisnost koju jamči ustav ili zakon, autonomnost u odnosu na vlasti, pluralizam u sastavu članstva, široke ovlasti za zaštitu i promicanje ljudskih prava, dostatna sredstva za neovisan rad i ovlasti za poduzimanje istražnih radnji).
Od 1. siječnja 2009. godine stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije pučki pravobranitelj postao je i središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. U cilju povezivanja i suradnje sa sličnim tijelima diljem Europske unije, Ured pučkog pravobranitelja 1. siječnja 2009. godine postao je članom Europske mreže tijela za suzbijanje diskriminacije.
Zakonom o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja koji je stupio na snagu 17. veljače 2011. godine poslove Nacionalnog preventivnog mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja obavlja pučki pravobranitelj.
Stručni i administrativni poslovi za pučkog pravobranitelja obavljaju se u Uredu pučkog pravobranitelja.
Sredstva za rad Ureda osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Slike i organizacijska shema
Pučki pravobranitelj ima tri zamjenika
Zamjenici pučkog pravobranitelja su (s lijeva):
Branko Tinodi, dipl. iur
Dejan Palić, dipl. iur.
Željko Thür, dipl. iur
Pučkog pravobranitelja i njegove zamjenike bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.
Organizacija Ureda
Kako radimo
U svom radu pučki pravobranitelj postupa u skladu s načelima:
- promicanja i zaštite ljudskih prava,
- samostalnosti i neovisnosti pučkog pravobranitelja te
- pravičnosti, jednakosti i morala, nepristranosti i dobrog upravljanja.
Pučki pravobranitelj je svom radu samostalan i neovisan. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad pučkog pravobranitelja.
U obavljanju svojih ovlasti pučki pravobranitelj djeluje u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama te međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima koje je prihvatila Republika Hrvatska.
U obavljanju poslova iz svog djelokruga pučki pravobranitelj surađuje s javnošću, a posebno s udrugama koje promiču interese građana, akademskom zajednicom i medijima.
O svom radu pučki pravobranitelj jednom godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru.
Postupanje pučkog pravobranitelja
Svatko tko smatra da su nezakonitim ili nepravilnim radom državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, a u skladu s posebnim zakonima i radom pravnih i fizičkih osoba može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju radi pokretanja postupka.
Pučki pravobranitelj može radi ispitivanja pojedinačnih ili učestalih istovrsnih povreda ustavnih ili zakonskih prava i sloboda pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu.
Nitko ne smije biti onemogućen u podnošenju pritužbi pučkom pravobranitelju ili stavljen u nepovoljniji položaj zbog obraćanja pučkom pravobranitelju.
Pučki pravobranitelj ne postupa u slučajevima o kojima se vodi sudski postupak, osim ako se radi o nepotrebnom odugovlačenju postupka ili očitoj zloupotrebi vlasti.
Pučki pravobranitelj slobodno odlučuje hoće li pritužbu uzeti u razmatranje i u kojem opsegu, a u Zakonom o pučkom pravobranitelju propisanim slučajevima može odlučiti ne postupati po pritužbi.
Obavljajući poslove iz svoje nadležnosti pučki pravobranitelj može:
- davati preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijelima s javnim ovlastima,
- predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka ako u obavljanju dužnosti utvrdi da su povrijeđena prava podnositelja pritužbe s elementima kaznenog djela, prekršaja ili povrede radne discipline,
- čelniku državnog tijela, odnosno tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelniku tijela s javnim ovlastima predložiti pokretanje odgovarajućeg postupka protiv osobe koja je nesavjesnim postupanjem prouzročila povredu ustavnih i zakonskih prava ili na prijedlog pučkog pravobranitelja nije poduzela odgovarajuće mjere da se nastala šteta umanji ili ispravi,
- Hrvatskom saboru podnositi posebna izvješća o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja,
- Hrvatskom saboru podnositi posebna izvješća o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja,
- Hrvatskom saboru, kada u praćenju stanja okviru svog djelokruga rada to ocjeni potrebnim, ukazati na potrebu donošenja o izmjena zakona i drugih propisa, odnosno može upozoriti na potrebu usklađivanja zakonskih i podzakonskih propisa s međunarodnim standardima i Ustavom Republike Hrvatske,
- ukazati Vladi Republike Hrvatske na potrebu donošenja zakona, podzakonskih propisa, strategija, programa te drugih akata iz područja zaštite ljudskih prava i sloboda te osiguranja vladavine prava te
- u svako doba bez prethodne najave pregledati mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode, mjesta u kojima se nalaze osobe kojima je ograničena sloboda kretanja te mjesta u kojima su smještene ili borave pojedine skupine čija prava i slobode pučki pravobranitelj štiti.
Isto tako, pučki pravobranitelj ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata iz područja njegove nadležnosti u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Zakonom o upravnim sporovima.
