Institucija pučkog pravobranitelja ustanovljena je Ustavom Republike Hrvatske i definiran je kao opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupcima pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti, u postupcima pred Ministarstvom obrane, oružanim snagama i službama sigurnosti, pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i štiti pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Tijekom 2008. godine pučki pravobranitelj dobio je i status institucije za promicanje i zaštitu ljudskih prava sa "statusom A" što predstavlja najviši status kojeg Međunarodni koordinacijski odbor za nacionalne institucije, dodjeljuje instituciji za zaštitu ljudskih prava koja zadovoljava kriterije iz tzv. "Pariških načela" (to su: neovisnost koju jamči ustav ili zakon, autonomnost u odnosu na vlasti, pluralizam u sastavu članstva, široke ovlasti za zaštitu i promicanje ljudskih prava, dostatna sredstva za neovisan rad i ovlasti za poduzimanje istražnih radnji).

Od 1. siječnja 2009. godine stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije pučki pravobranitelj postao je i središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. U cilju povezivanja i suradnje sa sličnim tijelima diljem Europske unije, Ured pučkog pravobranitelja 1. siječnja 2009. godine postao je članom Europske  mreže tijela za suzbijanje diskriminacije.

Stručni i administrativni poslovi za pučkog pravobranitelja obavljaju se u Uredu pučkog pravobranitelja.

Sredstva za rad Ureda osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Pučki pravobranitelj ima tri zamjenika

Zamjenici pučkog pravobranitelja su (s lijeva):

Branko Tinodi, dipl. iur

Dejan Palić, dipl. iur.

Željko Thür, dipl. iur

Pučkog pravobranitelja i njegove zamjenike bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.

Organizacija Ureda

Kako radimo

Pučki pravobranitelj neovisan je i samostalan u svom radu i nitko mu ne smije davati upute i naloge za rad. Djeluje u okviru ustavnih i zakonskih odredbi, ali i međunarodnih pravnih akata iz područja zaštite i promicanja ljudskih prava, a koje je prihvatila Republika Hrvatska. Pučkom pravobranitelju mora se osigurati dostupnost svih podataka i informacija.

Sukladno Zakonu, pučki pravobranitelj u okviru svoga rada:

- razmatra pojedinačne slučajeve ugroženosti prava građana koje su im prilikom izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti počinila tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima odnosno njihovi djelatnici

- razmatra druga pitanja koja su od interesa za zaštitu ustavnih i zakonskih prava, a o kojima je informiran putem sredstava javnog priopćavanja i drugih izvora saznanja, a odnose se na nepravilan rad tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Pučki pravobranitelj u pravilu ne postupa u stvarima u kojima je u tijeku upravni ili drugi postupak.

Obavljajući poslove iz svoje nadležnosti pučki pravobranitelj može:

- upozoravati, obavještavati, predlagati i davati preporuke;

- predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka

- izvijestiti Hrvatski sabor i javnost o nepostupanju nadležnih tijela po njegovim preporukama

- podnijeti posebna izvješća Hrvatskom saboru i nadležnom ministarstvu o pitanjima koja su od većeg interesa za zaštitu ustavnih i zakonskih prava

- inicirati donošenje izmjena zakona koje se odnose na zaštitu ustavnih i zakonskih prava građana.

- pregledati kazneno-popravne domove i druge ustanove u kojima se ograničava sloboda kretanja.

Pučki pravobranitelj podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu.