U organizaciji Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa - HUHIV 30. studenoga 2011. na zagrebačkom Cvjetnom trgu održan je okrugli stol s temom „Stigma nije dobar sudac“ na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva pravosuđa, Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, odvjetničkog društva Antolić i suradnici te Ureda pučkog pravobranitelja.

Razgovaralo se o problemima s kojima se susreću HIV pozitivne osobe, o mogućnostima sudske zaštite od diskriminacije, o poteškoćama povezanim sa čuvanjem osobnih podataka i privatnog života u sudskim ali i drugim postupcima, u e-zdravstvenom sustavu i medijima, pa do nužne izmjene nekih važećih propisa koji iako naizgled neutralni djeluju izrazito diskriminirajuće po osobe zaražene ovim virusom.

Uočen je opći trend skrivanja, prešućivanja i neprijavljivanja diskriminacije po osnovi zdravstvenog stanja i to kako zbog nepoznavanja sustava i mehanizama zaštite od diskriminacije, tako i zbog apatije i mirenja sa okolnostima, straha od daljnje viktimizacije i nepovjerenja u učinkovitost sustava pravne zaštite.

Zbog dugotrajnosti sudski postupci često nisu idealno rješenje problema s kojima se susreću HIV pozitivne osobe, stoga građani ali i udruge koje se bave prevencijom, edukacijom i pomoći oboljelima od HIV virusa trebaju biti upoznati i s drugim načinima ostvarivanja prava. Jedan od njih je svakako i mogućnost mirenja sa „suprotnom“ stranom pred pučkim pravobraniteljem a koje može rezultirati naknadom štete ili nekim drugim dogovorenim vidom satisfakcije.

Razumljiv je strah HIV pozitivnih osoba od pokretanja sudskih postupaka i to ne samo zbog neizvjesnosti njihova ishoda, već i zbog mogućnosti otkrivanja identiteta tužitelja/svjedoka i dodatne stigmatizacije, no treba biti svjestan kako su sudske odluke važne ne samo za reguliranje konkretnih, pojedinačnih odnosa već i za promjenu kolektivne svijesti. Upravo stoga pojedince koji se ohrabre i upuste u sudsku bitku treba dodatno osnažiti, u čemu pučki pravobranitelj sukladno ovlastima iz Zakona o suzbijanju diskriminacije može pomoći miješanjem u konkretan parnični postupak na strani tužitelja u ime javnog interesa.

Treba napomenuti i kako je udrugama i tijelima koja se bave zaštitom kolektivnih interesa određenih skupina građana (pa tako i udruzi HUHIV i pučkom pravobranitelju) Zakonom o suzbijanju diskriminacije dana mogućnost podnošenja udružnih tužbi protiv „diskriminatora“ upravo radi zaštite tih kolektivnih interesa.

U raspravi je posebno naglašena nužnost kontinuirane senzibilizacije javnosti o životu s HIV virusom, odnosno o temi koju danas još uvijek mnogi građani doživljavaju kontraverznom.