U organizaciju UN Tematske skupine za HIV/AIDS u Hrvatskoj, 30. studenoga 2011., održana je konferencija naziva „Hrvatska iskustva u borbi protiv AIDS-a; Na putu prema nula diskriminacije“.  Konferencija je organizirana povodom obilježavanja proslave Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a te je okupila brojne medicinske stručnjake/inje koji svakodnevno rade na prevenciji HIV/AIDS-a i liječenju osoba koje žive s HIV/AIDS-om, ali i sudionike/ce koji prate razvoj međunarodnih i domaćih politika relevantnih za ovo područje.

Konferenciju je otvorila Koordinatorica UN-a i Stalna predstavnica Programa UNDP-a u RH Louisa Vinton koja je upozorila na svjetske trendove povećanja broja oboljelih osoba kao i na povećanje broja oboljelih u Jugoistočnoj Europi.

U nastavku je predstavnica MZSS-a Dunja Skoko Poljak pričajući o situaciji u RH naglasila kako je u 25 godina, koliko postoji sustav bilježenja zaraze HIV-om, zaražena ukupno 921 osoba od kojih je 345 razvilo AIDS. Istaknula je kako RH ima dobro organiziran sustav liječenja i omogućeno anonimno testiranje kao i dobrovoljno savjetovanje. Od 1993. razvijaju se nacionalni programi za HIV/AIDS, a trenutno je aktualan onaj za period od 2011. do 2015. godine, 2003. godine osnovano je također i Povjerenstvo za suzbijanje HIV/AIDSA.

Predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tatjana Nemeth Blažić osvrnula se na Nacionalni registar za HIV/AIDS koji postoji od 1985. godine te koji služi za dokumentiranja i praćenje epidemiološke situacije. Obzirom da postojanje takvog registra otvara pitanje zaštite podataka istaknula je kako podacima mogu pristupiti samo ovlaštene osobe te da su podaci u Registru dodatno zaštićeni kodovima  pa potencijalno neovlašteni ulaz u Registar ne znači i mogućnost dolaska do podataka koji su u njemu sadržani. Istaknula je i kako je Hrvatska zemlja s niskom incidencijom  HIV/AIDS-a te kako je, u suprotnosti sa svjetskim trendom, u Hrvatskoj veći postotak zaraženih muškaraca nego žena (85% od ukupnog broja zaraženih osoba).

Josip Begovac iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ govorio je o povijesti liječenja HIV/AIDS-a od pojave ove epidemije kao i o promjeni pristupa pacijentima/cama. Danas je antiretrovirusna terapija kombinacijom postojećih lijekova u svijetu, ali i onih koji su dostupni u RH (u RH je trenutno na listi 16 lijekova od primjerice 29 koliko ih je u EU) uznapredovala toliko da uzimajući je oboljele osobe mogu doživjeti „gotovo normalnu starost“. Zabrinjavajuća pojava koju je iznio je da je gotovo 80% HIV pozitivnih osoba imalo stigmatizirajuće iskustvo s medicinskim djelatnicima/ama.

Bojana Knežević iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu predstavila je zdravstvene rizike radnika migranata te programe koje Zavod provodi u svrhu informiranja ove skupine o rizicima i zaštiti.

Iva Jovović, nacionalna savjetnica za HIV/AIDS UN tematske skupine za HIV/AIDS predstavila je aktivnosti koje je na području zaštite osoba koje žive s HIV/AIDS-om kao i informiranju i senzibiliziranju javnosti provela UN tematska skupina od 2001.godine kada je osnovana.

Hrvoje Fuček Koordinator u Udruzi iskorak ukratko je prezentirao 10 godina gay pride u RH.

Ivana Božićević zaposlenica Kolaborativnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za izgradnju kapaciteta za praćenje epidemije HIV/AIDS-a pri Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar, ukratko je predstavila rad Kolaborativnog centra na izgradnji edukacijskih modula za medicinske djelatnike koje Centar implementira u RH ali i na međunarodnoj razini.

Zoran Dominiković koordinator u Udruzi Iskorak predstavio je rezultate istraživanja koje je Iskorak proveo  u suradnji s Kolaborativnim centrom WHO-a na 402 ispitanika metodom uzorka upravljanog ispitanicima o prisutnosti HIV/AIDS-a i spolno prenosivih bolesti u gay populaciji.

Vlasta Hiršl Hećej iz Klinike za dječje bolesti Zagreb predstavila je sadržaj kurikuluma koji se od 2003. do 2006. provodio u srednjim školama, a koji je bio usmjeren na informiranje srednjoškolaca/ki o spolno prenosivim bolestima, HIV/AIDS-u te drugim aspektima zaštite reproduktivnog zdravlja. Program se provodi i danas u nekim srednjim školama no u dosta smanjenom opsegu, godišnje se u njega uključi 8-15 škola na razini cijele Hrvatske.

Iva Jovović je naglasila aspekt zaštite ljudskih prava kod pristupa problemu osoba koje žive s HIV/AIDS-om te iznijela postignuća UN tematske skupine kroz posljednjih 10 godina na području zaštite ljudskih prava.

Zaključno, Kristijan Grđan, Nacionalni savjetnik za zaštitu ljudskih prava osoba koje žive s HIV-om ukratko je predstavio najnovije pomake u vezi zaštite ljudskih prava osoba koje žive s HIV/AIDS-om istaknuvši pritom kao najveći napredak činjenicu da je nakon zajedničkog obraćanja udruge HUHIV i UN tematske skupine Uredu pučkog pravobranitelja po pitanju diskriminatorne odredbe „Pravilnika o načinu utvrđivanja opće i zdravstvene sposobnosti čuvara i zaštitara u privatnoj zaštiti“ te nakon intervencije pučkog pravobranitelja prema nadležnom ministarstvu ta odredba izmijenjena.