Objavi Twitter Myspace Facebook Print E-mail

U organizaciji Lezbijske grupe Kontra, Udruge žena Romkinja Hrvatske „Bolja budućnost“ i Srpskog demokratskog foruma u Zagrebu, 3. ožujka 2010. održan je okrugli stol s temom „Zločin iz mržnje i govor mržnje u hrvatskom zakonodavstvu i praksi“ na kojem su povodom početka rada radne skupine osnovane pri Ministarstvu pravosuđa radi izrade novog Kaznenog zakona, predstavnice navedenih udruga izložile svoje prijedloge za kvalitetnije sankcioniranje ovih zločina. Ovo je bila i prigoda na podsjećanje na neke od zločina počinjene prema LGBT osobama, Romima i Srbima u proteklih nekoliko godina.

Zločin iz mržnje u hrvatsko kazneno zakonodavstvo uveden je 2006. godine, a može biti svako kazneno djelo počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog stanja ili drugih osobina, čime je sudovima omogućeno da prilikom odmjeravanja kazni kao otegotnu okolnost cijene činjenicu da je djelo počinjeno iz mržnje. Međutim brojnost i učestalost ovih društveno opasnih ponašanja, razlozi su zbog kojih se predlaže uvođenje kvalifikatornih obilježja određenih kaznenih djela.

Rasprava se povela i oko nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira prema kojem se prekršajno odgovara za, između ostalog, isticanje tekstova i slika, odnosno podržavanje i veličanje režima, organizacija i ideologija koje zagovaraju i potiču na nasilje ili diskriminaciju prema „drugačijima“ ljudima. Treba li isticanje nacističkih simbola biti tretirano kao prekršaj ili se ipak mora sankcionirati kao kazneno djelo obzirom na zaštićenu društvenu vrijednost, pitanje je na koje će struka tek dati odgovor.

Zločine motivirane mržnjom poznaju gotovo sva suvremena društva pa tako na žalost, niti hrvatsko nije iznimka, što ne smije biti opravdanje za neaktivnost sustava i šutnju političkih elita i medija. Osim na kažnjavanu počinitelja, nužno je kontinuirano stvaranje kulture suživota s ljudima koji su različiti, čulo se na skupu.