U okviru trećeg posjeta Hrvatskoj, delegacija Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe posjetila je i Ured pučkog pravobranitelja, kako bi prikupila relevantne podatke o provođenju Konvencije.

Zamjenik pučkog pravobranitelja, Dejan Palić i suradnici, informirali su međunarodne eksperte o saznanjima s kojima pučki pravobranitelj raspolaže prvenstveno temeljem pritužbi  koje dobiva od pripadnika nacionalnih manjina, kontakata s nevladinim udrugama ali odnedavna i kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije. Predstavnici Ureda detaljno su informirali  goste o tomu  što pučki pravobranitelj poduzima u okviru svojih ovlasti na zaštiti ljudskih prava građana, pa tako i prava nacionalnih manjina, kao i prvim iskustvima u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije.     

 Iako zaštita prava nacionalnih manjina predstavlja samo dio djelokruga rada pučkog pravobranitelja, najveći broj pritužbi odnosi se na probleme s kojima se susreću pripadnici srpske nacionalne manjine u ostvarivanju prava na obnovu, povrat imovine i stambeno zbrinjavanje. Pučki pravobranitelj traži informacije, upozorava, upućuje preporuke ali pokreće i prekršajne prijave protiv osoba u nadležnim ministarstvima zbog šutnje administracije. Pripadnici romske manjine suočavaju se ponajprije s nemogućnošću dobivanja državljanstva koje je temelj za ostvarivanje svih ostalih prava. Određeni propisi nalažu kao uvjet za stjecanje državljanstva da stranac posjeduje određenu svotu novca na računu, da plati doprinos za zdravstveno osiguranje, pa kad se pribroje takse za dobivanje dokumenata, suma prelazi tisuću eura što je za mnoge pripadnike ove manjine nedostižno. Zbog  svojih ustavnih i zakonskih ovlasti pučki pravobranitelj je od kraja 2009.g. glavni partner  UNHCR-u u provođenju regionalnog projekta pomoći Romima u ostvarivanju njihovih statusnih prava. Poseban mobilni tim obilazi jednom do dva puta tjedno romska naselja, informira o rizicima ilegalnog statusa, nudi pravne savjete i zaprima pritužbe na terenu kako bi se pomoglo pripadnicima romske zajednice da se što bolje integriraju u hrvatsko društvo.

Nakon prve godine provedbe Zakona o suzbijanju diskriminacije prezentirani su prvi podaci o broju pritužaba, osnovama i područjima na koja se pritužbe odnose. Rasna i etnička pripadnost najčešće su osnove diskriminacije na koje se građani pritužuju.   

Eksperte Vijeća Europe posebice je zanimao status institucije pučkog pravobranitelja, zašto dvije godine uzastopce Sabor njegovo izvješće samo „prima na znanje“ a ne i „prihvaća“ kao ranijih godina, da li postoje bilo kakvi vanjski pritisci na samostalnost (zabrinjava ih zakonska odredba po kojoj pučki pravobranitelj može biti smijenjen „ako tako odluči Sabor“), te da li su osigurani materijalni i financijski  uvjeti  potrebni za neometano obavljanja proširenih funkcija. Predstavnici pučkog pravobranitelja iznijeli su da institucija nije dobila sredstva za provođenje Zakona o suzbijanju diskriminacije iako je to prilikom njegova donošenja bilo predviđeno.