B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava, Documenta-centar za suočavanje s prošlošću, UPIM – Udruga za promicanje jednakih mogućnosti za osobe s tjelesnim invaliditetom i Svitanje - udruga za promicanje mentalnog zdravlja su krajem prošle godine u Zagrebu osnovali udrugu pod nazivom Kuća ljudskih prava. Kao jedna od krovnih organizacija za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj, Kuća je zaživjela u prostoru na Selskoj cesti 112 a i c, u Zagrebu, svečanim otvorenjem na sam Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca 2009. Otvorenju i useljenju su prisustvovali brojni uzvanici Slobodan Uzelac - potpredsjenik Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava, Luka Mađerić - predstojnik Vladina ureda za ljudska prava, Milorad Pupavac - saborski zastupnik, Jelena Pavičić Vukičević - zamjenica gradonačelnika grada Zagreba,  Terje Hauge – norveški veleposlanik, Maria Dahle - izvršna direktorica Human Rights House Fundation te predstavnici Ureda pučkog pravobranitelja.

U Kući će udruge provoditi svoje redovne aktivnosti i zajedničke programe, pravno i psihološko savjetovanje, obrazovne programe, držati predavanja, organizirati okrugle stolove i slično. Značaj ovog projekta uz grad Zagreb (koji je osigurao prostor) prepoznalo je i Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške donirajući dio novčanih sredstava za obnovu objekata i njihovo pretvaranje u funkcionalan uredski te korisnički prostor namijenjen svim građanima.

Nakon svečanog otvorenja održana je i završna konferencija projekta «Podizanje glasa na lokalnoj razini: mapiranje područja diskriminacije u pet regija” koji su osmislile i provele B.a.B.e. u suradnji s partnerskim organizacijama: GORDOM iz Dalja, Delfinom iz Pakraca, ZvoniMirom iz Knina, Udrugom žena romkinja Bolja budućnost iz Čakovca te Cenzurom plus iz Splita. Cilj i aktivnosti projekta bile su usmjerene na promociju aktivnog sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva u razvoju i uspostavljanju dobre prakse u provedbi antidiskriminacijskih mjera u konkretnim lokalnim zajednicama.

Stupanje na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije 1. siječnja 2009. bio je izravni povod istraživanja o razini svijesti o postojanju diskriminacije. Terensko istraživanje provedeno je u Erdutu, Požeško-slavonskoj županiji (u Pakracu, Lipiku, Požegi), Šibensko-kninskoj županiji (Kninu, Drnišu, Biskupiji, Promini), na Visu te u Međimurskoj županiji (Čakovcu, Murskom Središću). U svakom od navedenih odredišta, obzirom da se radi ili o područjima posebne državne skrbi ili/i o područjima prostorno udaljenima od Zagreba kao metropole, detektirani su brojni problemi (nezaposlenost, nedovoljno obrazovanje o pravima, slaba prometna povezanost, život na egzistencijalnom minimumu i sl.) te društvene skupine izložene velikom riziku od socijalne isključenosti (pripadnici nacionalnih manjina - poglavito u Međimurskoj županiji - romske nacionalne manjine, potom samohrani roditelji, osobe s invaliditetom, mladi ali i osobe zrele dobi, nezaposleni).

 Na okruglim su stolovima predstavnici Ureda pučkog pravobranitelja prezentirali zakonski okvir za suzbijanje diskriminacije te nadležnosti pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije. Posebno je isticana važna uloga organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama u detektiranju problema vezanih uz diskriminaciju. U sklopu projekta organizirani su i dani odvjetničkih savjetovanja, potom fokus grupe sa ženama i mladima, razgovaralo se s predstavnicima lokalne vlasti, manjinskih vijeća i s predstavnicima raznih institucija (policijske uprave, centara za socijalu skrb, državnog odvjetništva i sl.).

Na završnom okruglom stolu sudjelovali su Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, Sanja Sarnavka, Suzana Kunac i Ines Bojić iz udruge B.a.B.e., Nenad Damjanović -  pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i socijalnu skrb grada Knina te Silvija Trgovec Greif iz Ureda pučkog pravobranitelja, kojom prilikom je naglašena potreba kontinuirane, aktivne suradnje svih društvenih čimbenika na podizanju javne svijesti o svim pojavnim oblicima diskriminacije kao i o mehanizmima zaštite žrtava od neprihvatljiva ponašanja.

Ovom prigodom predstavljena je i knjige autorice Sanje Sarnavke «Putevima diskriminacije» dnevnika putovanja u potrazi za diskriminacijom.