U organizaciji Lezbijske grupe Kontra i Ženske Mreže Hrvatske, te u prisustvu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova gospođe Gordane Lukač-Koritnik te zastupnika u Hrvatskom saboru gospodina Šime Lučina (SDP) i gospodina Gorana Beusa Richembergha (HNS) te brojnih novinara 19. siječnja 2010. održan je okrugli stol s temom «Pravo na poštovanje privatnog života». Tom su prilikom javnosti predstavljena dva zakonska prijedloga:  Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osobnom imenu i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnim maticama, čiji je cilj, kako navode organizatori/ce okruglog stola, zaštita prava na poštovanje privatnog života transeksualnih osoba.

Po nekim pokazateljima u Hrvatskoj ima oko 250 transseksualnih osoba koje ne samo što zbog svoje različitosti osjećaju duševnu patnju i izoliranost, već su često dnevno izložene ponižavajućim i diskriminatornim postupcima, rečeno je. Navedena zakonodavna inicijativa, kojoj je prethodio prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona čija se izmjena predlaže, rezultat je rada sa osobama koje su se nevladinim udrugama obratile za pomoć. Dijete koje je u školi bilo zlostavljano zbog promjene spola teško može izbjeći da se za tu činjenicu ne sazna prilikom upisa u novu školu, kao što sudbinu žrtve nije mogla izbjeći niti djevojka koja je pretučena čim je na oglasnoj ploči objavljeno da će zbog promjene spola promijeniti i ime.

Državne matice su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zaključena braka i smrti te drugi podaci o tim činjenicama. Zakon o državnim maticama razlikuje temeljni upis te naknadni upis i bilješke. U temeljnom se upisu unose podaci o rođenju koji obuhvaćaju i podatak o spolu i imenu djeteta, kao i podaci o roditeljima, a kao naknadi upisi i bilješke unose se činjenice koje su nastale nakon izvršenog temeljnog upisa, konkretno promjena spola te imena. O činjenicama koje su upisane u matice izdaju se izvaci s podacima upisanim do vremena izdavanja izvatka. Dakle u rodnom listu  transseksualne osobe koja je promijenila spol ili ime vidljiva je ta promjena, što nerijetko dovodi do diskriminacije i šikaniranja u ostvarivanju različitih prava. Stoga se predlaže izdavanje izvatka odnosno rodnog lista s promijenjenim spolom i imenom kao temeljnim upisom bez  naknadne bilješke.

Zakon o osobnom imenu propisuje da se nakon primitka zahtjeva za promjenu osobnog imena zahtjev objavljuje na oglasnoj ploči kako bi svaki građanin imao pravo u roku od trideset dana od dana objave iskazati svoje protivljenje i navesti razloge zbog kojih smatra da promjenu osobnog imena ne treba odobriti. Radi zaštite privatnosti predlaže se izuzeti od navedene obveze zahtjeve stranaka koje ga podnose zbog promjene spola ili života u drugom rodnom identitetu duže vremensko razdoblje (minimalno dvije godine), uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije.

U raspravi je istaknuta nada da će se ovi zakonski prijedlozi ubrzo naći u saborskoj proceduri no upozoreno je na nužnu senzibilizacija javnosti o temi koju bi mnogi građani mogli doživjeti kao kontroverznu.