Jean-Paul Delevoye, francuski ombudsman (Médiateur de la République française) organizirao je u Marseilleu 18. i 19. prosinca 2008, zajedno s marokanskim i španjolskim kolegama uz potporu Međunarodne organizacije frankofonije, drugi susret Mreže medijatora i ombudsmana mediteranskih zemalja na temu “Ombudsmani i medijatori Mediterana: Izazovi na zajedničkom prostoru ».

Na skupu je osnovano Udruženje mediteranskih ombudsmana (AOM), usvojen statut i izabrana radna tijela. Pučki pravobranitelj izabran je u sastav Upravnog odbora na mandat od dvije godine. Sjedište udruženja je u Rabatu, Maroko. Predstavljeno je nulto istraživanje o tipologiji i nadležnostima mediteranskih ombudsmana te objavljena zajednička interaktivna Internet stranica (www.ombudsman-med.org).

Nakon prvog susreta u Rabatu u studenom 2007.g., ova konferencija bila je prigoda da se institucije ombudsmana, medijatora ili zaštitnika ljudskih prava (ovisno kako se gdje zovu)  još jednom potvrde kao bitni stupovi demokracije i zaštite ljudskih prava. Vijeće Europe posebice naglašava važnost neovisnosti ovih institucija i njihovu potencijalnu mirovnu ulogu u sukobima među državama. Na skupu su, tako, po prvi puta za istim stolom ravnopravno imali prigodu razmijeniti iskustva u radu izraelski i palestinski ombudsmani. Važnost koju ovoj instituciji pridaje sustav UN-a potvrđuje posebna rezolucija kojom se, po prvi puta, naglašava uloga  ombudsmana i medijatora u promicanju i zaštiti ljudskih prava, usvojena na Trećem odboru Opće  Skupštine UN-a što je održan krajem 2008.g. u New Yorku, a koju je poduprla i stalna misija RH.

Ta rezolucija prepoznaje ključnu ulogu ombudsmana u unapređenju odnosa između građana i uprave, jačanju odgovornosti javne uprave. Temeljna uloga ombudsmana i medijatora je širenje pravičnosti i jednakosti za sve u društvu te vladavine prava. Podsjeća se i na inicijativu ombudsmana pri usvajanju i prilagodbi domaćeg zakonodavstva s međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava te posebno pozivaju vlasti zemalja članica UN-a da jačaju neovisnost ovih institucija i razvijaju mehanizme suradnje između pravobraniteljskih institucija radi postizanja boljih učinaka. Rezolucija, također, poziva vlasti da u suradnji s nevladinim udrugama provode informativne kampanje u cilju promoviranja važnosti institucije ombudsmana te da osiguraju provedbu preporuka ombudsmana i rješavanje pritužbi građana poštujući načela zakonitosti, pravičnosti i jednakosti za sve.

Susret u Marseilleu imao je svrhu uspostavljanja organizacijske strukture i transformacije „mreže“  u „asocijaciju“ u koju su udružene 23 institucije ombudsmana sa statusom osnivača i pravom glasa. Najviše tijelo udruženja predstavlja Opća skupština koja se sastaje najmanje jednom u dvije godine, Upravni odbor je najviše izvršno tijelo a poslove pripreme materijala i sjednica obavljat će ured UO. Udruženje ombudsmana pozdravljeno je kao respektabilan sugovornik kojeg se mora „čuti“ tijekom procesa izgradnje Mediteranske unije.

Održano je nekoliko tematskih rasprava: „Položaj ombudsmana na institucionalnom planu“(čulo se više zanimljivih teza poput teze o ombudsmanskoj instituciji kao četvrtoj vlasti, da li prevladava vjera u snagu zakona ili zakon snage, gdje nema povjerenja u institucije javlja se nasilje, kredibilnost institucije ombudsmana potrebnija više no ikad u zemljama „krhke“ demokracije), još je jednom naglašena potreba dobre suradnje s medijima jer kako je rekao Izraelski ombudsman, Micha Lindenstrauss: „Mi trebamo podršku medija jer želimo da vlasti postupe po našim preporukama“.

„Stupovi za promicanje demokracije i ljudskih prava“ (teza o ombudsmanu kao „prijevoznom sredstvu“ ka demokraciji, ukazano je na nedovoljno korištene medijatorske moći za ublažavanje sukoba u društvu, jer ombudsman ima mogućnost da „profesionalizira strasti“ i unese nepristranost u javnu debatu). Zaključak: Asocijacija ombudsmana Mediterana pružati će podršku svojim članovima u slučaju potrebe.Ipak, očekivano, najviše je rasprave bilo na temu „Ombudsman i migracije u mediteranskom bazenu“ jer se ove institucije suočavaju s velikim problemima pri zaštiti ljudskih prava imigranata, (jednako legalnih i ilegalnih) a u okviru AOM-a postoje ujedno zemlje iz koje dolaze emigranti kao i zemlje imigracije.

Opći je zaključak da bilateralni i multilateralni kontakti  u okviru stvorene asocijacije pružaju mogućnost ombudsmanima da djelotvornije brane temeljna ljudska prava građana pred svojim vlastima. Izneseno je niz konkretnih prijedloga za rješavanje problema emigranata. Primjerice, predstavnica alžirske Nacionalne komisije za zaštitu ljudskih prava, Louiza Chaalal, predložila je izradu zajedničkog vodiča na temu zaštite ljudskih prava migranata. Svrha je predstaviti i objasniti dobru praksu za bolje razumijevanje i ujednačavanje nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim standardima. Rasprava je pokazala nužnost da se ombudsmani, zajedno s nevladinim udrugama, ubuduće aktivnije  uključe u izradu i provedbu migracijske politike u svojim zemljama.