U organizaciji Ureda Visoke povjerenice za ljudska prava (OHCHR), Regionalnog Ureda za Europu,  u Bruxellesu je  22. i 23. listopada 2009. održano je savjetovanje za koordinatore izvješća zemalja članica UN-a koje dolaze na red tijekom 2010. godine za redovu periodičnu reviziju provođenja konvencija o ljudskim pravima. Pučki pravobranitelj kao nacionalna institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava sa statusom „A“ ima posebnu ulogu u procesu revizije.

Na skupu su sudjelovali predstavnici vlada i nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava sa statusom „A“ iz Andore, Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Cipra, Italije, Norveške, Portugala, San Marina, Slovenije, Španjolske, Švedske, Turske, predstavnik američkog State Departmenta te međunarodnih nevladinih organizacija (Amnesty International, Human Rights Watch, FDH).

Cilj susreta bio je okupiti nacionalne koordinatore za izvješća kako bi se zemlje koje će uskoro doći na reviziju bolje upoznale s procedurom, dobile upute kako što bolje organizirati pripremu državnog izvješća koje, zajedno sa sažetkom komentara neovisnih institucija, sačinjava podlogu  za reviziju te prikazati ulogu radnih tijela koja se izabiru za svako zasjedanje UPR kao i tijek plenarne rasprave na Vijeću za ljudska prava na kojem se usvaja konačno izvješće. Tijekom dvodnevnog interaktivnog rada sudionici savjetovanja imali su mogućnost upoznati se sa značenjem ovog instrumenta, o pripremama, modalitetima i samim tijekom procesa revizije, o razinama uključenosti pojedinih dionika u ovom procesu te učiti iz iskustva zemalja koje su uspješno položile ovaj ispit (Švicarska i UK).

Univerzalna periodična revizija je novi mehanizam Vijeća za ljudska prava UN-a kojim se svih 192 države članice UN-a jednom u četiri godine podvrgavaju pregledu stanja ljudskih prava u svojoj zemlji. Ovo je prigoda da države pokažu što su sve poduzele da unaprijede stanje ljudskih prava i u kojoj mjeri ispunjavaju preuzete obveze iz međunarodnih ugovora. Istodobno ovaj mehanizam pruža mogućnost neovisnim nacionalnim institucijama za zaštitu i promicanje ljudskih prava i organizacijama civilnoga društva da se neposredno uključe u ovaj proces jer obvezuje države članice na provođenje širokih konzultacija pri izradi izvješća. Najveću odgovornost,  dakako, imaju tijela vlasti zemalja članica UN-a koje podnose izvješća dok ostali dionici igraju važnu korektivnu ulogu u odnosu na istinitost i objektivnost državnih izvješća.

Procedura i rokovi su strogo određeni. Država članica podnosi izvješće maksimalno na 20 stranica a neovisne institucije i organizacije civilnog društva imaju na raspolaganju po 5 stranica. Poznato je da Republika Hrvatska dolazi na red za reviziju na devetom zasjedanju Radne skupine za UPR 29. studenog 2010.godine. Rok za podnošenje izvješća nacionalnih institucija i organizacija civilnog društva je 19. travanj 2010. Rok za podnošenje državnog izvješća je 13 tjedana prije revizije.

Pučki pravobranitelj kao akreditirana nacionalna institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava sa statusom „A“ ima posebnu ulogu u procesu revizije: u suradnji s ostalim pravobraniteljskim institucijama ima obvezu dostave pisanog  izvješća, akreditacija omogućava sudjelovanje na zasjedanju radne skupine (bez prava glasa) i sudjelovanje u raspravi na plenarnoj sjednici Vijeća za ljudska prava (dvije minute). Nacionalne institucije zajedno s organizacijama civilnog društva (samo one koje imaju akreditaciju ECOSOC) imaju mogućnost organiziranja posebnih događanja prije ili za vrijeme procesa UPR-a.

      Da podsjetimo: Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala 7 (od ukupno 9) temeljnih međunarodnih ugovora/(instrumenata) UN-a na području zaštite ljudskih prava: Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,  Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kazni, Konvencija o pravima djeteta,  Međunarodna konvencija o zaštiti prava osoba s invaliditetom. Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih/nedobrovoljnih nestanaka Republika Hrvatska je potpisala ali nije ratificirala. Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji Republika Hrvatska još nije potpisala, (pa, naravno, ni ratificirala).