Pučka pravobraniteljica Lora Vidović sudjelovala je na 26. sastanku Međunarodnog koordinacijskog odbora nacionalnih institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava (ICC), što je održana od 6. do 8. svibnja 2013.g. u sjedištu UN-a u Ženevi. Ovogodišnji sastanak bio je u znaku 20. obljetnice od usvajanja Bečke deklaracije i Pariških načela koji propisuju standarde za osnivanje i djelovanje neovisnih nacionalnih mehanizama za zaštitu i promicanje ljudskih prava. Institucija pučkog pravobranitelja akreditirana je u travnju 2008.g. s najvišim statusom A od strane Pododbora za akreditaciju i time stekla pravo sudjelovanja u najvišim tijelima za ljudska prava UN-a.

Sukladno člancima 118. i 127. Poslovnika Hrvatskog sabora, pučka pravobraniteljica uputila je predsjedniku Hrvatskoga sabora prijedlog Odluke o imenovanju zamjenika pučke pravobraniteljice.

Institucija pučkog pravobranitelja ustavna je kategorija koja je u protekla dva desetljeća doživjela znatno proširenje nadležnosti i jačanje statusa.

Zakon o pučkom pravobranitelju iz 1992 godine (NN 60/92) propisivao je mandat pučkog pravobranitelja kao opunomoćenika Hrvatskog sabora za zaštitu ljudskih prava i sloboda građana, s tri zamjenika.

Prva značajnija izmjena vezana uz ustavni okvir djelovanja pučkog pravobranitelja uvedena je Ustavom iz 2000. godine (NN 113/2000) kada je nadležnost pučkog pravobranitelja, u skladu s općim demokratskim promjenama i inicijativom za decentralizaciju, proširena i na zaštitu prava građana pred tijelima iz resora obrane i sigurnosti te zaštitu pred tijelima lokalne i regionalne samouprave, ali i zaštite prava na lokalnu samoupravu pred tijelima državne vlasti.

Uvodnu riječ je dao gospodin Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a, g. Arsen Bauk , ministar uprave. te g. Orsat Miljanić, ministar pravosuđa.

Istraživački centar nevladine udruge GONG je u suradnji s Institutom za javne financije izradila istraživanje javnog mnijenja o tome što građani Republike Hrvatske misle o kvaliteti upravljanja Hrvatskom. Posljednja analiza ukazuje na to da sve manje hrvatskih građana ima povjerenja u namjeru ili sposobnost bilo koje političke opcije da se na učinkovit način nosi s brojnim problemima, dok istovremeno raste potpora građana direktno-demokratskim pokretima, i to kao alternativi, a ne samo korektivu parlamentarnoj demokraciji. Prosječno ostvareni rezultati u tome detaljnom istraživanju ukazuju da je kvaliteta upravljanja u tijelima državne vlasti daleko od zadovoljavajuće, uz veliku neujednačenost između različitih dimenzija, ali i pojedinačnih institucija. To daje razloge za zabrinutost, ali i nužnost sustavnih usmjerenih poboljšanja. Najviši ostvareni rezultat sa 67% mogućih bodova u osam istraživačkih dimenzija ostvarilo je Ministarstvo uprave, zatim Ured za udruge Vlade RH sa 64% ostvarena boda, te Ministarstvo turizma sa 63% ostvarena boda, za što su im dodijeljena priznanja. (Izlagači: Nives Miošić i Marina Škrabalo; Istraživački centar GONG-a i Mihaela Bronić; Institut za javne financije).

Veleposlanica Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj, Stella Ronner Grubačić sa suradnicima, posjetila je Pučku pravobraniteljicu Loru Vidović 24. travnja 2013. Tom prigodom veleposlanica je informirala o stajalištu nizozemske vlade kako je potrebno i nakon ulaska Hrvatske u EU nastaviti nužne reforme i nadalje motriti put ka ostvarivanju pune vladavine prava u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu, veleposlanica je istakla važnu ulogu institucije pučke pravobraniteljice pred kojom će se pojaviti novi izazovi nakon odlaska Delegacije EU iz Hrvatske. Stoga će upravo bilateralni kontakti i susreti s misijama pojedinih zemalja članica EU u Republici Hrvatskoj u budućnosti sve više dobivati na značenju, kao mogućnost za neposrednu razmjenu informacija i dobivanje potpore projektima Ureda pučke pravobraniteljice.

Pravobraniteljica Lora Vidović je ukazala na novi razvoj događanja vezano za okončanje problematike prognaničkih i povratničkih obitelji (objedinjavanje zakonske regulative i osnivanje izdvojenog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje), na najavu izrade novog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, o inicijativama za olakšanje problema građana nad čijom imovinom se provodi ovrha kao i na aktivnosti koje je Ured poduzimao kako bi se zaštitila prava građana.