Izjave predsjednice Ustavnog suda na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji a povodom pitanja novinara o postupanju Ustavnog suda u vezi s referendumom o izmjenama Zakona o radu neprimjerene su i štetne, nisu u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu i dobrom praksom da se predsjednici/ce i suci Ustavnog suda javno ne izjašnjavaju o pitanjima o kojima Ustavni sud odlučuje na sjednicama a koja mogu biti ili je izgledno da će biti predmetom ustavno-sudskog postupka.

         Prema Ustavu Republike Hrvatske (članak 128.) i članku 87. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma a prema članku 92. Ustavnog zakona o nadzoru ustavnosti i zakonitosti izbora i državnog referenduma odlučuje na sjednici.

         Stoga je moguće, pa i izgledno, da će pred Ustavnim sudom tijekom ili nakon održanog referenduma (ako ga bude) biti pokrenut postupak nadzora u kojem će sud trebati, između ostaloga odlučivati i o primjeni stare odnosno nove ustavne odredbe o većini potrebnoj za uspjeh referenduma.

         U tom smislu iznenađuje ali i zabrinjava izjava da se Ustavni sud o tom pitanju neće izjašnjavati jer nije nadležan te da treba pričekati odluku parlamenta i da obje varijante mogu biti legitimne. Takvo stajalište zanemaruje nespornu činjenicu da Hrvatski sabor nije iznad Ustava i da je dužan poštovati i provoditi Ustav a da je jedino Ustavni sud ovlašten tumačiti Ustav odnosno njegovu primjenu u spornim slučajevima.

         Također je neprimjerena izjava koja, u odgovoru na konkretno pitanje o referendumu, upućuje na načelno pravno stajalište o primjeni propisa koji je važio u trenutku pokretanja postupka te da će Ustavni sud primjenjivati propis „koji je vrijedio u trenutku pokretanja postupka, osim kod nekih iznimaka“.

         Takve izjave, koje su očekivano u medijima već protumačene kao stajalište Ustavnog suda o većini potrebnoj za uspjeh referenduma predsjednica Ustavnog suda ne bi smjela dati bez na sjednici suda donesene odluke.

         Izjave koje u konkretnom pitanju referenduma sadrže i krajnje dvojbeno ustavno-pravno stajalište stoga su štetne i sa stajališta kredibiliteta Ustavnog suda kao nezavisne i politički neutralne institucije.

         Na kraju treba naglasiti da se radi o važnom pitanju i da je javna reakcija potrebna jer sve gospodarske, pravne i političke mjere za izlaz iz gospodarske i društvene krize ne će dati potrebne rezultate bez punog poštovanja (i samopoštovanja) uloge i nezavisnosti ustavnih institucija ključnih za osiguranje vladavine prava i temeljnih ljudskih prava i sloboda kao što su Ustavni sud, pravosuđe pa i pučki pravobranitelj.